Pregled bibliografske jedinice broj: 663997
Biskup Strossmayer - obnovitelj ćirilometodske baštine
Biskup Strossmayer - obnovitelj ćirilometodske baštine // Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije, 9-10 (2013), 707-720 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 663997 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biskup Strossmayer - obnovitelj ćirilometodske baštine
(Bishop Strossmayer - restorer of Cyrillomethodian heritage)
Autori
Lukić, Milica
Izvornik
Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije (1847-0521) 9-10
(2013);
707-720
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Josip Juraj Strossmayer; ćirilometodska baština; ćirilometodske okružnice; korespondencija; Franjo Rački; enciklika Grande Munus; ekumenska nastojanja
(Josip Juraj Strossmayer; Cyrillomethodian heritage; Cyrillomethodian circulars; correspondence; Franjo Rački; encyclic Grande Munus; ecumenical efforts)
Sažetak
Josip Juraj Strossmayer (1815.–1905.), đakovački i srijemski biskup, političar i mecena, svojim je dolaskom na biskupsku stolicu Đakovačke i Srijemske biskupije 1849/50. označio novo razdoblje u borbi za uspostavu ćirilometodske baštine na području cijeloga hrvatskoga nacionalnog prostora, a posebice svoje matične biskupije. Uspjeh Strossmayerovih zalaganja na području ćirilometodijane očituje se u ćirilometodskim okružnicama, onima koje se isključivo bave ćirilometodskom problematikom i onima u kojima se ćirilometodski sadržaji samo uzgredno spominju (stalna mjesta koja se odnose na: tumačenje života i rada Sv. Apostola, poticanje jedinstva Crkava i slavenskih naroda, ponovnu uspostavu crkvenoslavenskoga jezika u liturgiji i njegovo proširenje na cijeli južnoslavenski prostor), i bogatoj korespondenciji s brojnim suvremenicima, posebice s Franjom Račkim (prepiskom koja se odvijala od 1860. pa sve do Račkijeve smrti 1894. godine, a koja broji više od tisuću pisama znanstvenoj javnosti dostupnih od prvih desetljeća XX. stoljeća u izdanju povjesnika Ferde Šišića), vrhbosanskim nadbiskupom Josipom Stadlerom (prepiska od 1881. do 1902. ne donosi ćirilometodsku građu u količini kakva je zastupljena u prepisci između Strossmayera i Račkog, ali je njezina dimenzija nezaobilazna), splitskim nadbiskupom Markom Kalogjerom, bečkim nuncijem Serafinom Vannutellijem, Dragutinom Antunom Parčićem, crnogorskim knezom Nikolom I. Petrovićem Njegošem i njegovim kancelarom Jovanom Sundečićem te brojnim drugima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
122-1300620-2619 - Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara (Farkaš Brekalo, Loretana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek
Profili:
Milica Lukić
(autor)