Naslov
Dekadentna zavodljivost Krležine "Salome"
(Decadent character of seduce in Krleža's "Saloma")

Autori
Pavlović, Cvijeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2012. / Hećimović, Branko - Zagreb : Osijek : Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013, 37-49

ISBN
978-953-154-191-6

Skup
Kazalište po Krleži

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.12.2012. - 07.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Krleža; Saloma; estetika; dekadencija; ženstvo; književnost i politika
(Krleža; Saloma; esthetics; decadence; feminin; literature and politics)

Sažetak
Krležina jednočinka Saloma (prvotisak 1963., praizvedba 1964.) u prvoj je inačici u razdoblju od 1913. do 1918. g. bila zamišljena kao tročinska struktura pa je zanimljivo pratiti mijene kroz koje je prolazio taj Krležin „dramski kompleks“ od jednoga u nizu gotovo „začudnih“ ranih radova do uprizorenja u doba kad Krleža „vlada“ kao „veliki bard“ hrvatske književnosti. Analiza pokazuje koliko Saloma pripada dekadentnom ukusu esteticizma kao prvoga razdoblja modernizma, te koliko je kontekst modernizma utjecao na promjenu kulturne klime i povoljniju recepciju Krležine koncepcije ženstva. U središtu je pozornosti artistički učinak, koji je okruživao lik Salome i druge biblijske motive (od Oscara Wildea do Ante Tresića Pavičića) te strukture zavodljivosti koja tradicionalno proizlazi iz odredaba lika Salome i čine Salomu trajnim umjetničkim nadahnućem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA