ࡱ> (   Q`http://og-corping.hr/lokalni-i-ruralni-razvoj/rjesenja-za-odrzivi-razvoj-jls.htmlhttp://og-corping.hr/lokalni-i-ruralni-razvoj/rjesenja-za-odrzivi-razvoj-jls.html4http://www.efri.uniri.hr/admin/dokumenti/PSS_Men_u_javnom_sekt_LER.pdfhttp://www.efri.uniri.hr/admin/dokumenti/PSS_Men_u_javnom_sekt_LER.pdfVhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTURBANDEVELOPMENT/EXTLED/0,,contentMDK:20276752~menuPK:402646~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:341139~isCURL:Y,00.htmlVhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTURBANDEVELOPMENT/EXTLED/0,,contentMDK:20276752~menuPK:402646~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:341139~isCURL:Y,00.htmlZhttp://www.citiesalliance.org/led-publicationZhttp://www.citiesalliance.org/led-publication\ http://cor.europa.eu/en/documentation/brochures/Documents/Cohesion-Policy-EN.pdfhttp://cor.europa.eu/en/documentation/brochures/Documents/Cohesion-Policy-EN.pdfl http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/pdf/mag37/mag37_hr.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/pdf/mag37/mag37_hr.pdf http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%202013.%20-%202015..pdfhttp://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. - 2015..pdfnhttp://www.mfin.hr/adminmax/docs/204%20RUJAN%202012.pdffhttp://www.mfin.hr/adminmax/docs/204 RUJAN 2012.pdf http://www.wass.wur.nl/NR/rdonlyres/B23337CE-DD03-475B-9E2E-B64A2EC6C14D/69434/jordan.pdfhttp://www.wass.wur.nl/NR/rdonlyres/B23337CE-DD03-475B-9E2E-B64A2EC6C14D/69434/jordan.pdfd#http://cor.europa.eu/en/activities/europe2020/Pages/digital-agenda-for-europe.aspxhttp://cor.europa.eu/en/activities/europe2020/Pages/digital-agenda-for-europe.aspx($http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/Brochure%20Integrated%20Guidelines.pdfhttp://ec.europa.eu/eu2020/pdf/Brochure Integrated Guidelines.pdf8%http://ec.europa.eu/europe2020/who-does-what/member-states/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/europe2020/who-does-what/member-states/index_en.htm@Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) - EU Regional Policyzhttp://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/index_en.cfmHAhttp://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/croatia_environment_en.cfmhttp://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/croatia_environment_en.cfmPLhttp://www.uprava.hr/default.aspx?id=9Lhttp://www.uprava.hr/default.aspx?id=9 Qhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3086.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3086.html/ 0DArialgs0PPؖ2 0ؖ"DWingdings0PPؖ2 0ؖ DSymbolgs0PPؖ2 0ؖ@ . @n?" dd@  @@`` ($; !# 0AA@ ʚ;ʚ;g4JdJd2 0ppp@ <4dddd 0P 0___PPT10 ppb___PPT9D    #$%@APQ<(&?  %'[Javna uprava u Republici Hrvatskoj Pojam integracija u ekonomsko-teorijskoj perspektivi 6\% 4$ FunReg-PolicyNET - 3rd Meeting Marija Kaatelan Mrak Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka, 24. sije nja 2013(nZ 46 PLokalna uprava u RH  VJedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a jedinice podru ne (regionalne) samouprave su ~upanije. Uspostava sadaanjeg sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj zapo ela je 1992. godine postavljanjem temeljnog zakonodavnog okvira te je sustav uspostavljen 1993. godine, stupanjem na snagu zakona kojima se ureuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug, izborni sustav, na in financiranja lokalne samouprave, a o~ivotvoren provedbom prvih lokalnih izbora. Ukupno imamo 555 jedinica lokalne samouprave, i to 429 opina i 126 gradova te 20 jedinica podru ne (regionalne) samouprave, odnosno ~upanija, te grad Zagreb sa statusom grada i ~upanije, tako da je u Republici Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. Obilje~ja JLS u RH: veli inom prete~ito mali, `to mo~e ponuditi suradnja (umre~avanje) Koje razine su pozvane na umre~avanje Koje su koristi Koji su potencijalni rizici h-P}PPPvEkonomska teorija organizacije  Resursna teorija poduzea<<;  Resursna teorija poduzea  jedan od teorijskih pristupa koji tuma e organizacijsku strukturu (organizacijsko oblikovanje) BITNI POJMOVI: RESURSI, PODUZEA Resursi jesu postojei oblici vrijednosti  anything which could be thought of as a strength or weakness , more recent approaches to studying resources tend to be more specific focusing upon a wide variety of tangible and intangible factors from reputation to interorganisational relationships in place (e.g., Camelo-Ordazet al., 2003).   poduzea jesu organizacijske jedinice, odnosno ono ato spoznajemo (ukoliko ve postoji) ili nastojimo oblikovati organizacijske cjeline UJEDNO MEHANIZMI I OBRASCI POVEZIVANJA RESURSA bundles of tangible and intangible resources and strategy selection is based on the careful evaluation of these resources. The strategic goal of the firm, then, is to develop and deploy a combination of resources that competitors cannot imitate or directly purchase in the factor markets. (oba citata prema: Firm factors, industry structure and performance variation: New empirical evidence to a classic debate; Jeremy Galbreath, Peter Galvin: Journal of Business REserach 2008) INTEGRACIJA  povezivanje resursa i uspostava vjerodostojnih mehanizama koordinacije (~ pre ica prema efektima rasta; efikasno povezivanje resursa uz o uvanje viaeg stupnja fleksibilnosti) {PPPPP*)$    Vg"                      _ e  Teorijska podloga IO  1 (Razumijevanje mehanizma stvaranja vrijednosti)IIH >Specifi nosti ekonomskog pristupa organizaciji: naglasak je na performansama-efikasnosti, tra~i se modele za razumijevanje uzro no-posljedi nih veza izmeu inputa i ouputa Radi ostvarivanja mogunosti svjesnog usmjeravanju odluka  organizacija kao jedinica odlu ivanja efikasnost je posljedica dobrog koriatenja resursa a posti~e se ispravnom kombinacijom resursa (tehni ki zadanim omjerima koje je potrebno prepoznati a potom realizirati). Apsolutna (maksimalna) efikasnost ostvaruje najviai mogue prinos po jedinici ulo~enog inputa. Uobi ajena metafora/model  omjer fiksnog i varijabilnog faktora Resursi se obi no klasificiraju u viae vrsta: materijalni i nematerijalni; ljudski fizi ki, financijski; prostorni uvjetovani; ali i upravlja ki, organizacijski... U suatini ekonomskog pristupa pojmu resursa sadr~ana je svijet o njegovoj rijetkosti, vrijednosti, te potrebi kombiniranje s drugim resursima kako bi se ostvario njegov vrijednosni potencijal.... (Jednako je i s esto koriatenim pojmom administrativni kapacitet  upuuje na resurs) r0PPPZP0 XPgMTeorijska podloga IO  2 (Razumijevanje mehanizma raspodjele vrijednosti)JJI U mjeri u kojoj je mogunost (optimalnog) kombiniranja komplementarnih resursa uvjetovana voljom drugih osoba/organizacijskih entiteta bitni postaje posjedovanje resursa stjecanja kontrole: vlasniatvo kao instrument kontrole TR}I`TE: model konteksta koji odreuje dostupnost resursa (rizike), prostor susreta ponude i potra~nje, mehanizam raspodjele/preraspodjele vrijednosti putem cijena Posljedice razlika u strukturi tr~iata Nedovoljna dostupnost ulaznih resursa mo~e ograni avati uspostavu optimalne kombinacije faktora funkcije proizvodnje, potpuno ju onemoguiti ili smanjiti po~eljnost odreene kombinacije; dostupnost potra~nje (sagledavanja tr~iata kao resursa) mogunost realizacije/prodaje proizvedenih vrijednosti odnosi snaga meu poslovnim subjektima odraz na cijene proizvodnih faktora strateako ponaaanje ! konkurentsko ponaaanje kao na in stvaranja ograni enih monopolskih renti Transparentnost  zna ajna sa stanoviata poslovnih subjekata ali i regulatora; vea transparentnost dozvoljava lakae (ekonomski efikasnije) uo avanje prilika; spre ava  oportunisti ko ponaaanje partnera u tr~ianom odnosu PPPPP9 (&;KZTeorijska podloga IO  3 (Pojam integracija)..D POJAM: Sustav kombiniranja resursa meu formalno nezavisnim entitetima ali na TRAJNIJOJ OSNOVI Ekonomski u inak integracija u  tehni kom pogledu : vea vjerojatnosti ostvarivanja optimalne kombinacije resursa; osobito takozvanih  ekonomija rijetkih faktora i  ekonomija razmjera Oprez: pozitivni ekonomski u inci su vjerojatni u mjeri u kojoj je mogue voenje zajedni ke politike ekonomsko opravdanje za uspostavu organizacija/ nekog oblika hijerarhijske koordinacije putem centralnog autoriteta koje usklauje djelovanje komplementarnih entiteta/resursa Oblici integracija: interesni (dobrovoljni) ali i prisilni (zakonom propisanim premda postoji i pojam  tr~iana prisila ~ zavisni polo~aj uobi ajen je i legitiman izvor moi kojim se name e autoritet sredianjeg centra moi) No, ak dobrovoljni mehanizmi koordinacije, ako bi bili pouzdani i odr~ivi (bitno u svim okolnostima u kojima je rok povrata po etnom ulaganja dug) tra~i mehanizme  osiguranja , bilo prisilnim putem (utu~ivanje povrede ugovornog odnosa) bili dobrovoljnim podvrgavanjem volji centra (poticaji i nagrade). Ekonomska teorija organizacije koristi izraz  vjerodostojnog obvezivanja (credible commitment)tZ`*B /  6Prenoaenje teorije u praksu `Prenoaenje teorije u praksu tra~i identificiranje bitnih imbenika koji zahtijevaju spoznaju/oblikovanje potrebnih organizacijskih okvira Bilo koje sustavno upravljanje sustavom tra~i definiranje: Granica entiteta Specifi nih funkcija Raspolo~ivost i raspodjela /strukturiranje resursa Mehanizmi koordinacije (hijerarhije; pravila postupanja; mjera za poticanje o ekivanog ponaaanja partnera) (Definiranje relevantne okoline INSTITUCIONALNI KONTEKST) Instrumenti: propisi, smjernice, planski dokumenti, ustrojeni organizacijski oblici (entiteti i procesi) n1pInstitucionalni okvir   . Pojam: pravno-organizacijski okvir, povijesno zadan ine spontano i ciljano (politi kom voljom) razvijeni instrumenti usmjeravanja ponaaanja: a) institucije: predstavljaju nositelje funkcije odlu ivanja u tekuem vremenu i raspola~u zate enim rasponom resursa. b) propisi, strateaki dokumenti, politike: svjesno, politi kom voljom propisano postupanje c) OBRASCI PONA`ANJA  uspostavljene prakse U ekonomskom smislu, institucionalni kontekst podlo~an je evoluciji ( ime raste efikasnost iskoriatavanja raspolo~ivih druatvenih resursa: prenoaenje diseminaciju, standardizaciju, formalizaciju, poticanje ili prisilu...Proces mo~e biti spontan ili voen; pretpostavlja se da svjesno voenje ubrzava proces... Primjer uloga institucije (ENTITETI) 1 - Regionalna politika EU; Skupatina Europskih regija (Committee of Regions): 344 lanova iz svih 27 EU dr~ava Ekonomski (i vremenski) relevantan subjekt jer fokusira pa~nju i poti e efikasno koriatenje resursa prilikom provedbe reformi od zajedni kog europskog interesa; postojanje takvog tijela oslikava i smisao uspostave organizacijskih entiteta openito; a to je pozitivna ekonomska uloga uspostave koordinacijskog tijela (projekta) na razine s koje je mogue anga~irati dostatne ljudske i informacijske potencijale, dirigirati/poticati suradnju: http://cor.europa.eu/en/documentation/brochures/Documents/Cohesion-Policy-EN.pdf http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/pdf/mag37/mag37_hr.pdf 2  IPA programi Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) - EU Regional Policy PP.\7B B(                 0i  0k@ 0Primjer institucionalnog konteksta (2): uloga strateakih dokumenataEED 2U kontekstu realnosti, domene integracija zadane su strategijama koje odra~avaju namjere klju nih centara odlu ivanja, npr.:  ... The "Europe 2020 Integrated Guidelines" set out the framework for the Europe 2020 strategy and reforms at Member State level., http://cor.europa.eu/en/activities/europe2020/Pages/digital-agenda-for-europe.aspx ...based on enhanced coordination of economic policies, which will focus on the key areas where action is needed to boost Europe s potential for sustainable growth and competitiveness. To that end, the European Council agreed to set EU headline targets, which constitute shared objectives guiding action of the Member states and of the Union. In the light of these targets, Member States [have set] their national targets. ... 7  flagship initiatives of Europe 2020 Communication: http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/Brochure%20Integrated%20Guidelines.pdf (vidi str. 7) (8) Within the Europe 2020 strategy, Member States should implement reforms aimed at  smart growth , i.e. growth driven by knowledge and innovation. Reforms should aim at improving the quality of education, ensuring access for all, and strengthening research and business performance in order to promote innovation and knowledge transfer throughout the EU. They should encourage entrepreneurship and help to turn creative ideas into innovative products, services and processes that can create growth, quality jobs, territorial, economic and social cohesion, and address more efficiently European and global societal challenges. (9) Member States should also, through their reform programmes, aim at  sustainable growth . Sustainable growth means decoupling economic growth from use of resources, building a resource-efficient, sustainable and competitive economy, a fair distribution of the cost and benefits and exploiting Europe s leadership in the race to develop new processes and technologies, including green technologies. @}PPPPPP}& b 7*|                  '                                  # 0U$ 08}Od strategije do realizacije Politike kao instrumenti realizacije strategija kroz razradu strategija po nositeljima, zadacima u prostornoj i vremenskoj perspektivi Iz politika rezultiraju projekti kao objedinjene cjeline zadataka/aktera u sklopu strategije/politike kojima se iz sfere ideja prelazi u sferu realizacije ~ i donose promjene u realnoj sredini putem anga~iranja zna ajnijih resursa na operativnoj razini U mjeri u kojoj je pritisak strateakog centra/nositelja odlu ivanja sna~an uz vlastite resurse anga~irat e se mehanizmi popu savjetniatava i vanjskih suradnji pospjeaivanja tempa reformi i razrade sadr~aja Primjeri raspolo~ivih usluga: Meunarodne organizacije: primjer WB i resursu za LER: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTURBANDEVELOPMENT/EXTLED/0,,contentMDK:20276752~menuPK:402646~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:341139~isCURL:Y,00.html Obrazovne institucije; primjer kolegij LER razvoj http://www.efri.uniri.hr/admin/dokumenti/PSS_Men_u_javnom_sekt_LER.pdf Interesna udru~enja i komercijalni savjetnici: http://www.citiesalliance.org/led-publication http://og-corping.hr/lokalni-i-ruralni-razvoj/rjesenja-za-odrzivi-razvoj-jls.htmlpuPPP0Z{2"0" " 3 3   0W 0 00 02Relevantni institucionalni kontekst  subjekti i okviri na dr~avnoj raziniKKMinistarstvo uprave http://www.uprava.hr/default.aspx?id=9 Zakon o sustavu dr~avne uprave, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3086.html definira ulogu i okvirni ustroj dr~ave uprave : ( l. 1) Poslovi dr~avne uprave su neposredna provedba zakona, donoaenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora te drugi upravni i stru ni poslovi. Poslovi dr~avne uprave ureuju se zakonom. ( l. 4) Tijela dr~avne uprave, tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujui zakone i drugi propise, rjeaavaju u upravnim stvarima, vode propisane o evidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju druge upravne i stru ne poslove. ( l.5) Za obavljanje odreenih poslova dr~avne uprave iz nadle~nosti ureda dr~avne uprave u jedinicama podru ne (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno opini osnivati ispostave. ( l. 72) Tijelo dr~avne uprave mo~e odreene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom dr~avne uprave te s tijelom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. Zajedni ko koriatenje stvari opreme ureuje se ugovorom izmeu tijela dr~avne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Ministarstvo financija, pogled na lokalnu samoupravu u sklopu dokumenta SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2013.  2015.:  ...U okviru cilja - kompetentna i djelotvorna javna uprava va~no je istaknuti planiranu reformu lokalne samouprave koja obuhvaa tri klju ne, jednako va~ne i meusobno povezane sastavnice: funkcionalnu decentralizaciju, odnosno prijenos ovlasti i nadle~nosti sa sredianje na ni~e razine vlasti, fiskalnu decentralizaciju, odnosno prijenos odgovarajuih sredstava za financiranje javnih ovlasti na jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i teritorijalnu reorganizaciju, odnosno pronala~enje optimalnog teritorijalnog modela organizacije javnih slu~bi. u 2013. godini glavni teret fiskalne konsolidacije bit e na strani rashoda...do ostvarenja primarne ravnote~e potrebno je fiskalnu korekciju vraiti na strani rashoda, tj. smanjivati udjel rashoda prora una u BDP-u za najmanje 1 postotni bod godianje. To zna i da je u slu aju slabijeg od o ekivanog rasta, nu~na i sna~nija prilagodba na strani rashoda. ..U pogledu prihoda jedinica lokalne i regionalne (podru ne) samouprave, va~no je napomenuti da projekcija prihoda od poreza lokalnih jedinica uklju uje i pretpostavku o uvoenju poreza na imovinu od 2013. godine uz istodobno ukidanje dijela postojeih naknada za imovinu. Ukupni prihodi lokalnih jedinica kretat e se na prosje noj razini od oko 4,3% BDP-a, pri emu e u 2013. iznositi 4,4% BDP-a, u 2014. 4,3% BDP-a te u 2015. godini 4,2% BDP-a. http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%202013.%20-%202015..pdf (prora un lokalne dr~ave 2011-2015 na str. 32. i 39.)PPP      D / r   '  Z   "   E7P 0:Q 0\  0$ bRelevantni institucionalni kontekst  prihodi JLS21.Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 i 73/08), jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave stje u prihode iz vlastitih izvora, od zajedni kih poreza i od dotacija i pomoi iz dr~avnog i ~upanijskog prora una. Vlastiti izvori sredstava ~upanija jesu: prihodi od vlastite imovine, ~upanijski porezi (porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre), nov ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraaje i drugi prihodi utvreni posebnim zakonom.Vlastiti izvori sredstava gradova odnosno opina jesu: prihodi od vlastite imovine, gradski odnosno opinski porezi (porez na potroanju, porez na kue za odmor, porez na koriatenje javnih povraina, porez na tvrtku ili naziv), nov ane kazne, upravne pristojbe, boraviane pristojbe, komunalne naknade, naknade za uporabu javnih povraina i drugi prihodi utvreni posebnim zakonom. Osim toga gradovi i opine mogu kao vlastiti prihod imati i prirez porezu na dohodak (do 10% opine, do 12% gradovi ispod 30.000 stanovnika, do 15% gradovi iznad 30.000 stanovnika, do 30% grad Zagreb). Zajedni ki porezi dr~avnog prora una i jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave su: porez na promet nekretninama (udio opine i grada 60%, dr~avnog prora una 40%), porez na dohodak (udio opine i grada 55% uvean za udio prenesene funkcije, udio ~upanije 15,5% uvean za udio prenesenih funkcija, udio pozicije za pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije 17,5%, udio za decentralizirane funkcije 12%). Udio Grada Zagreba u porezu na dohodak iznosi 70,5% uvean za udio za prenesene funkcije. Opinama i gradovima na otoku koji meusobno zaklju e ugovor o financiranju kapitalnog projekta za razvoj otoka ustupa se dodatni udio u porezu na dohodak 17,5%. Podru jima posebne dr~avne skrbi te brdsko-planinskim podru jima udio u porezu na dohodak iznosi 90%. Dio poreza na dohodak dobiven kroz pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije koji jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave primaju iz odgovarajue stavke dr~avnog prora una ima u skladu s metodologijom GFS tretman primljenih pomoi unutar ope dr~ave (133) a ne prihoda od poreza. Izvor: Ministarstvo financija http://www.mfin.hr/adminmax/docs/204%20RUJAN%202012.pdfT PT m  0 S =Primjer usmjeravanja djelovanja kroz funkcionalnu integraciju>>.Projekt gospodarenja vodama: opskrba vodom i zbrinjavanja otpadnih voda http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/croatia_environment_en.cfm Funkcija: razviti i uspostaviti sustav Kako bi uspjela  potaknuto integriranje pojedina no nedostatnih resursa na projektu izgradnje infrastrukture (Ministarstvo zaatite okoliaa, JLS, javna poduzea, EU institucije) strukturirani ciljevi/zadaci po sadr~aju, vremenu, nositeljima... zadana shema  nagraivanja  povla enja sredstava; usklaivanja motivacije (udio-samo-financiranja)..."jH A 0H!<Zaklju ci, dileme i pitanja...,Zaklju ak 1: Funkcionalna integracija predstavlja u inkovit (prokuaan) obrazac mobilizacije druatvenih resursa u ostvarivanju ciljeva/vrijednosti koje bi pojedina nim akterima bile nedostupne. Zaklju ak 2:  infrastruktura potrebna za upravljanje projektima koji zahtijevaju kooperaciju je zahtjevna (konceptualno i po razini anga~iranih materijalnih resursa) Zaklju ak 3: Ishodi,koji se u pravilu realiziraju u dugom vremenskom razdoblju, uvjetovani su izgraenoau i stabilnoau institucionalne infrastrukture Dileme zastupljene u teorijskom diskursu: Prenosivost iskustva na druga podru ja (s razli itim institucionalnim kontekstom)  u inkovitost  transplantacije U inak istiskivanja - zanemarivanje drugih projekta Subordinacija kao in odricanje dijela autonomije Distribucija/redistribucija vrijednosti Administrativni troakovi  pitanje velikih disperzirani projekata Vrijednost  katalizatora promjenafP   +fx  Primjeri (veza br. 6)...Organizations operating in a relatively uncertain environment characterized by rapid innovations and shifting strategic imperatives must be able to identify new knowledge to make sense of the environment. However, this task is hard to achieve when strong social norms in a closed network hinder knowledge identification by curtailing deviant behavior that may help the knowledge search process... K.-H. Chai et al. / Journal of Engineering and Technology Management 28 (2011) 2 22"U    Uloga institucionalnog konteksta  primjer teorijskog opa~anja (veza br. 11)MML Andrew Jordan: The European Union: an evolving system of multi-level governance ... or government?, Policy & Politics vol 29 no 2: 193 208. http://www.wass.wur.nl/NR/rdonlyres/B23337CE-DD03-475B-9E2E-B64A2EC6C14D/69434/jordan.pdf  The majority of European scholars accept that the European Union (EU) operates at several different administrative levels and exhibits some features of  governance . However, they disagree, often fundamentally, about the precise relationships between activities at different levels ...European studies, invigorating a once sleepy and forgotten  backwater of academia (Wallace, 2000). For Hix, it gently ushers out the  supranational versus state questions that have traditionally dominated the research agenda, and welcomes in a rich and varied list of new puzzles: The EU is transforming politics and government at the European and national levels into a system of multi-level, nonhierarchical, deliberative and apolitical governance, via a complex web of public/private network and quasi-autonomous agencies, which is primarily concerned with the re-regulation and de-regulation of the market. (1998: 54)... vxPPPPPjt     ,                           0Primjer ...The European Union's Committee of the Regions helps mobilise regional and local authorities... ...Dialogue between national, regional and local government will bring the EU s priorities closer to people, strengthening the feeling of ownership needed to get everyone involved in moving Europe towards the 2020 targets... ...In many EU countries, the regional or local authorities are responsible for policy areas linked to the Europe 2020 strategy such as education and training, entrepreneurship, labour market or infrastructure... http://ec.europa.eu/europe2020/who-does-what/member-states/index_en.htm `ZZZZ?              % 0_   0` 33` Sf3f` 33g` f` www3PP` ZXdbmo` \ғ3y`Ӣ` 3f3ff` 3f3FKf` hk]wwwfܹ` ff>>\`Y{ff` R>&- {p_/̴>?" dd@,|?" dd@   " @ ` n?" dd@   @@``PR    @ ` ` p>> f(    6,p  `}  T Click to edit Master title style! !  0q  `  RClick to edit Master text styles Second level Third level Fourth level Fifth level!     S  0x ^ `  >*  0} ^   @*  0 ^ `  @*H  0޽h ? 3380___PPT10. Default Design} 0  $(  r  S '  r  S t}7Yh  H  0޽h ? 33___PPT10i. +D=' J= @B +  0 @6(  ~  s * `   x  c $  H  0޽h ? 3f3f___PPT10i.,+D=' J= @B +  0 @6(  @~ @ s * `}   x @ c $z  H @ 0޽h ? 3f3f___PPT10i.,+D=' J= @B +  0 (6(  (~ ( s *8 `}   x ( c $9'  H ( 0޽h ? 3f3f___PPT10i.,+D=' J= @B +  0 h6(  h~ h s *̗`}   x h c $z  H h 0޽h ? 3f3f___PPT10i.,+D=' J= @B +$  0 p$(  pr p S  `}   r p S  `  H p 0޽h ? 3380___PPT10.   0  6(   ~  s *ô `}   x  c $ôK  H  0޽h ? 3f3f___PPT10i.,+D=' J= @B +$  0  H$(  Hr H S  `   r H S T<   H H 0޽h ? 3380___PPT10.0  0 x6(  x~ x s *xT   x x c $D  H x 0޽h ? 3f3f___PPT10i.,+D=' J= @B +$  0 0L$(  Lr L S D `   r L S $   H L 0޽h ? 3380___PPT10.z<$  0 @P$(  Pr P S P)'g   r P S *'  H P 0޽h ? 3380___PPT10.Hl0  0 p\0(  \x \ c $Z'g   x \ c $h[M  H \ 0޽h ? 3380___PPT10.Ѐ;$  0 $(  r  S $I `}   r  S t `  H  0޽h ? 3380___PPT10.y$  0 0$(  r  S f `}   r  S  `  H  0޽h ? 3380___PPT10.@V   0 <r(  <r < S i `}    < s *e S"  `  2 < 6>"`@ ,$D  0l2 < 6jJ"`m=P OH < 0޽h ? 33___PPT10.^+(z3D|' = @B D7' = @BA?%,( < +O%,( < +Dn' =%(D' =%(D' =4@BBBB%(D' =1:Bvisible*o3>+B#style.visibility<*<%(D' =+4 8?\CB#ppt_xBCB#ppt_xB*Y3>B ppt_x<*<D' =+4 8?dCB1+#ppt_h/2BCB#ppt_yB*Y3>B ppt_y<*<+  0 l6(  l~ l s *y `}   x l c $zK  H l 0޽h ? 3f3f___PPT10i.,+D=' _= @B +  0 |6(  |~ | s * `   x | c $ԎK  H | 0޽h ? 3f3f___PPT10i.,+D=' _= @B +rp@"S   ( 05ra !@/13#!%  ]6!1(   Q`http://og-corping.hr/lokalni-i-ruralni-razvoj/rjesenja-za-odrzivi-razvoj-jls.htmOh+'0L: `h$8 LX |  Javna uprava u Republici Hrvatskoj i funkcionalno partnerstvo na lokalnoj/regionalnoj razini Prilog dionici Decision-making and Management at the level of a functional region  Kastelan Kastelan11Microsoft Office PowerPoint@[.G@^@pM G8g  E&" WMFC$  ,lx EMF,@F(GDICx!b $$==% % V0xx x % % $$AA" FGDICF(GDICl.wFGDICF(GDIC6ljwFGDICF(GDIC)FGDICRp@Arial|Arial(W@Arial 0h[˘#O0"-0൘0(L˘$јј: L$=+0K˘*0tdv%    T  UUAUUA#LJavna uprava u Republici Hrvatskoj  % ( Rp@Arialu˜̽˘ј˘T0(0$̽0И˘јј0($*0(춘)̽ј0@)$t|˜dv%    ToUUAUUALPojam integracija u ekonomsko % ( Rp@Arialu˜јј0(4|HA|H]| PP춘)ј0@0( t|˜dv̽^Zwj% D!dv%    TTpqUUAUUApLP- % ( Rp@Arialu˜A|H]| PP춘)4|HA|H]| PP t|˜dv^Zwj0(, D!dv̽^Zwm% D D!dv%    TrUUAUUAr Ldteorijskoj  % ( Rp@Arial#Arial(W@Arial 0 [˘ O0"-0൘0(L˘$јј:4L =+0K˘*0t ˜dv%    TC _%UUAUUAC% Ldperspektivi % ( F(GDIC-oFGDICRp@ArialkArialB(W@Arial 0T[˘O0"-0൘0(L˘$јҘ:L=+0K˘*0tØdv%    Tp076UUAUUA6LXFunReg % ( Rp@Arialk@Arial 0T[4|HA|H]| PPL˘$јҘ:=+0K0(춘*0 tØdvL^Zwt% @D!dv%    TT8096UUAUUA86LP- % ( Rp@ArialkA|H]| PPL˘$јҘ4|HA|H]| PP춘*0 tØdv^Zwt0( D!dvL^Zwv% tD!dv%    T:0\6UUAUUA:6 L`PolicyNET % ( Rp@ArialkA|H]| PP춘*0 tØ4|HA|H]| PP D!dv^Zwv0(̸ D!dvL^Zwx% D!dv%    TT_0`6UUAUUA_6LP- % ( Rp@ArialkA|H]| PP D!4|HA|H]| PP̸ D!dv^Zwx0(l D!dvL^Zw{% D!dv%    Tdc0n6UUAUUAc6LT3rd  % ( Rp@ArialkA|H]| PP̸ D!4|HA|H]| PPl D!dv^Zw{0(  D!dvL^Zw0}% D!dv%    Txo06UUAUUAo6L\Meeting % ( Rp@Arial4ArialB(W@Arial 0,[˘O0"-0൘0(L˘$јј:HL=+0K˘*0t|˜dv%    T:OOTUUAUUA:T L`Marija Ka % ( Rp@Arial4@Arial 0,[4|HA|H]| PPL˘$јј:=+0K0(춘*0 t|˜dvHL^Zw% PD!dv%    TTPORTUUAUUAPTL&2 WMFC ,Pa % ( Rp@Arial4A|H]| PPL˘$јј4|HA|H]| PP춘*0 t|˜dv^Zw0( D!dvHL^Zw܃% D!dv%    TSOkTUUAUUAST L`telan Mrak % ( Rp@ArialBArialB(W@Arial 0H[˘O0"-0൘0(L˘$јј: L=+0K˘*0tdv%    T4Vr[UUAUUA4[LEkonomski fakultet u Rijeci % ( Rp@Arial1ArialB(W@Arial 0@[˘O0"-0൘0(L˘$јј:HL=+0K˘*0t|˜dv%    T<dWhUUAUUA<hLlRijeka, 24. sije % ( Rp@Arial1@Arial 0@[4|HA|H]| PPL˘$јј:=+0K0(춘*0 t|˜dvHL^Zw% &D!dv%    TTXdZhUUAUUAXhLP  % ( Rp@Arial1A|H]| PPL˘$јј4|HA|H]| PP춘*0 t|˜dv^Zw0( D!dvHL^Zwd% )D!dv%    T|[djhUUAUUA[hL\nja 2013 % (   x--$xx--'@Arial|?-. <2 #Javna uprava u Republici Hrvatskoj ."System-@Arialu??-. 32 Pojam integracija u ekonomsko.-@Arialu??-.  2 p- .-@Arialu??-. 2 r teorijskoj .-@Arial#?-. 2 %C perspektivi.-@Arialk?-. 2 6FunReg.-@Arialk?-.  2 68- .-@Arialk?-. 2 6: PolicyNET.-@Arialk?-.  2 6_- .-@Arialk?-.  2 6c3rd .-@Arialk?-. 2 6oMeeting3.-@Arial4?-. 2 T: Marija Ka.-@Arial4?-.  2 TP .-@Arial4?-. 2 TS telan Mrak.-@ArialB?-. 02 [4Ekonomski fakultet u Rijecik.-@Arial1?-. 2 h<Rijeka, 24. sije.-@Arial1?-.  2 hXc .-@Arial1?-. 2 h[nja 2013.-՜.+,D՜.+,P    $ On-screen ShowEkonomski fakultet RijekaO4' Arial WingdingsSymbolDefault Design\Javna uprava u Republici Hrvatskoj Pojam integracija u ekonomsko-teorijskoj perspektivi Lokalna uprava u RH<Ekonomska teorija organizacije Resursna teorija poduzeaITeorijska podloga IO 1 (Razumijevanje mehanizma stvaranja vrijednosti)JTeorijska podloga IO 2 (Razumijevanje mehanizma raspodjele vrijednosti).Teorijska podloga IO 3 (Pojam integracija)Prenoenje teorije u praksuInstitucionalni okvir EPrimjer institucionalnog konteksta (2): uloga stratekih dokumenataOd strategije do realizacijeKRelevantni institucionalni kontekst subjekti i okviri na dravnoj razini2Relevantni institucionalni kontekst prihodi JLS>Primjer usmjeravanja djelovanja kroz funkcionalnu integracijuZakljuci, dileme i pitanja...Primjeri (veza br. 6)MUloga institucionalnog konteksta primjer teorijskog opaanja (veza br. 11)Primjer  Fonts UsedDesign Template Slide Titles<  8@ _PID_HLINKSA `Rhttp://og-corping.hr/lokalni-i-ruralni-razvoj/rjesenja-za-odrzivi-razvoj-jls.htmlGhttp://www.efri.uniri.hr/admin/dokumenti/PSS_Men_u_javnom_sekt_LER.pdfhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTURBANDEVELOPMENT/EXTLED/0,,contentMDK:20276752~menuPK:402646~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:341139~isCURL:Y,00.html.http://www.citiesalliance.org/led-publicationQhttp://cor.europa.eu/en/documentation/brochures/Documents/Cohesion-Policy-EN.pdfUhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/pdf/mag37/mag37_hr.pdf[http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. - 2015..pdf4http://www.mfin.hr/adminmax/docs/204 RUJAN 2012.pdfZhttp://www.wass.wur.nl/NR/rdonlyres/B23337CE-DD03-475B-9E2E-B64A2EC6C14D/69434/jordan.pdfShttp://cor.europa.eu/en/activities/europe2020/Pages/digital-agenda-for-europe.aspxBhttp://ec.europa.eu/eu2020/pdf/Brochure Integrated Guidelines.pdfHhttp://ec.europa.eu/europe2020/who-does-what/member-states/index_en.htm>http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/index_en.cfmLhttp://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/croatia_environment_en.cfm'http://www.uprava.hr/default.aspx?id=9Bhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3086.html _+4KastelanKastelan  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root EntrydO)`ɖM@Current User8SummaryInformation(|:PowerPoint Document(O4DocumentSummaryInformation8lhttp://og-corping.hr/lokalni-i-ruralni-razvoj/rjesenja-za-odrzivi-razvoj-jls.html4http://www.efri.uniri.hr/admin/dokumenti/PSS_Men_u_javnom_sekt_LER.pdfhttp://www.efri.uniri.hr/admin/dokumenti/PSS_Men_u_javnom_sekt_LER.pdfVhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTURBANDEVELOPMENT/EXTLED/0,,contentMDK:20276752~menuPK:402646~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:341139~isCURL:Y,00.htmlVhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTURBANDEVELOPMENT/EXTLED/0,,contentMDK:20276752~menuPK:402646~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:341139~isCURL:Y,00.htmlZhttp://www.citiesalliance.org/led-publicationZhttp://www.citiesalliance.org/led-publication\ http://cor.europa.eu/en/documentation/brochures/Documents/Cohesion-Policy-EN.pdfhttp://cor.europa.eu/en/documentation/brochures/Documents/Cohesion-Policy-EN.pdfl http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/pdf/mag37/mag37_hr.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/pdf/mag37/mag37_hr.pdf http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%202013.%20-%202015..pdfhttp://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. - 2015..pdfnhttp://www.mfin.hr/adminmax/docs/204%20RUJAN%202012.pdffhttp://www.mfin.hr/adminmax/docs/204 RUJAN 2012.pdf http://www.wass.wur.nl/NR/rdonlyres/B23337CE-DD03-475B-9E2E-B64A2EC6C14D/69434/jordan.pdfhttp://www.wass.wur.nl/NR/rdonlyres/B23337CE-DD03-475B-9E2E-B64A2EC6C14D/69434/jordan.pdfd#http://cor.europa.eu/en/activities/europe2020/Pages/digital-agenda-for-europe.aspxhttp://cor.europa.eu/en/activities/europe2020/Pages/digital-agenda-for-europe.aspx($http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/Brochure%20Integrated%20Guidelines.pdfhttp://ec.europa.eu/eu2020/pdf/Brochure Integrated Guidelines.pdf8%http://ec.europa.eu/europe2020/who-does-what/member-states/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/europe2020/who-does-what/member-states/index_en.htm@Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) - EU Regional Policyzhttp://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/index_en.cfmHAhttp://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/croatia_environment_en.cfmhttp://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/croatia_environment_en.cfmPLhttp://www.uprava.hr/default.aspx?id=9Lhttp://www.uprava.hr/default.aspx?id=9 Qhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3086.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3086.html/ 0DArialgs0PPؖ2 0ؖ"DWingdings0PPؖ2 0ؖ DSymbolgs0PPؖ2 0ؖ@ . @n?" dd@  @@`` ($; !# 0AA@ ʚ;ʚ;g4JdJd2 0ppp@ <4dddd 0P 0___PPT10 ppb___PPT9D    #$%@APQ<(&?  %'[Javna uprava u Republici Hrvatskoj Pojam integracija u ekonomsko-teorijskoj perspektivi 6\% 4$ FunReg-PolicyNET - 3rd Meeting Marija Kaatelan Mrak Ekonomski fakultet u Rijeci Rijeka, 24. sije nja 2013(nZ 46 PLokalna uprava u RH  VJedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a jedinice podru ne (regionalne) samouprave su ~upanije. Uspostava sadaanjeg sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj zapo ela je 1992. godine postavljanjem temeljnog zakonodavnog okvira te je sustav uspostavljen 1993. godine, stupanjem na snagu zakona kojima se ureuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug, izborni sustav, na in financiranja lokalne samouprave, a o~ivotvoren provedbom prvih lokalnih izbora. Ukupno imamo 555 jedinica lokalne samouprave, i to 429 opina i 126 gradova te 20 jedinica podru ne (regionalne) samouprave, odnosno ~upanija, te grad Zagreb sa statusom grada i ~upanije, tako da je u Republici Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. Obilje~ja JLS u RH: veli inom prete~ito mali, `to mo~e ponuditi suradnja (umre~avanje) Koje razine su pozvane na umre~avanje Koje su koristi Koji su potencijalni rizici h-P}PPPvEkonomska teorija organizacije  Resursna teorija poduzea<<;  Resursna teorija poduzea  jedan od teorijskih pristupa koji tuma e organizacijsku strukturu (organizacijsko oblikovanje) BITNI POJMOVI: RESURSI, PODUZEA Resursi jesu postojei oblici vrijednosti  anything which could be thought of as a strength or weakness , more recent approaches to studying resources tend to be more specific focusing upon a wide variety of tangible and intangible factors from reputation to interorganisational relationships in place (e.g., Camelo-Ordazet al., 2003).   poduzea jesu organizacijske jedinice, odnosno ono ato spoznajemo (ukoliko ve postoji) ili nastojimo oblikovati organizacijske cjeline UJEDNO MEHANIZMI I OBRASCI POVEZIVANJA RESURSA bundles of tangible and intangible resources and strategy selection is based on the careful evaluation of these resources. The strategic goal of the firm, then, is to develop and deploy a combination of resources that competitors cannot imitate or directly purchase in the factor markets. (oba citata prema: Firm factors, industry structure and performance variation: New empirical evidence to a classic debate; Jeremy Galbreath, Peter Galvin: Journal of Business REserach 2008) INTEGRACIJA  povezivanje resursa i uspostava vjerodostojnih mehanizama koordinacije (~ pre ica prema efektima rasta; efikasno povezivanje resursa uz o uvanje viaeg stupnja fleksibilnosti) {PPPPP*)$    Vg"                      _ e  Teorijska podloga IO  1 (Razumijevanje mehanizma stvaranja vrijednosti)IIH >Specifi nosti ekonomskog pristupa organizaciji: naglasak je na performansama-efikasnosti, tra~i se modele za razumijevanje uzro no-posljedi nih veza izmeu inputa i ouputa Radi ostvarivanja mogunosti svjesnog usmjeravanju odluka  organizacija kao jedinica odlu ivanja efikasnost je posljedica dobrog koriatenja resursa a posti~e se ispravnom kombinacijom resursa (tehni ki zadanim omjerima koje je potrebno prepoznati a potom realizirati). Apsolutna (maksimalna) efikasnost ostvaruje najviai mogue prinos po jedinici ulo~enog inputa. Uobi ajena metafora/model  omjer fiksnog i varijabilnog faktora Resursi se obi no klasificiraju u viae vrsta: materijalni i nematerijalni; ljudski fizi ki, financijski; prostorni uvjetovani; ali i upravlja ki, organizacijski... U suatini ekonomskog pristupa pojmu resursa sadr~ana je svijet o njegovoj rijetkosti, vrijednosti, te potrebi kombiniranje s drugim resursima kako bi se ostvario njegov vrijednosni potencijal.... (Jednako je i s esto koriatenim pojmom administrativni kapacitet  upuuje na resurs) r0PPPZP0 XPgMTeorijska podloga IO  2 (Razumijevanje mehanizma raspodjele vrijednosti)JJI U mjeri u kojoj je mogunost (optimalnog) kombiniranja komplementarnih resursa uvjetovana voljom drugih osoba/organizacijskih entiteta bitni postaje posjedovanje resursa stjecanja kontrole: vlasniatvo kao instrument kontrole TR}I`TE: model konteksta koji odreuje dostupnost resursa (rizike), prostor susreta ponude i potra~nje, mehanizam raspodjele/preraspodjele vrijednosti putem cijena Posljedice razlika u strukturi tr~iata Nedovoljna dostupnost ulaznih resursa mo~e ograni avati uspostavu optimalne kombinacije faktora funkcije proizvodnje, potpuno ju onemoguiti ili smanjiti po~eljnost odreene kombinacije; dostupnost potra~nje (sagledavanja tr~iata kao resursa) mogunost realizacije/prodaje proizvedenih vrijednosti odnosi snaga meu poslovnim subjektima odraz na cijene proizvodnih faktora strateako ponaaanje ! konkurentsko ponaaanje kao na in stvaranja ograni enih monopolskih renti Transparentnost  zna ajna sa stanoviata poslovnih subjekata ali i regulatora; vea transparentnost dozvoljava lakae (ekonomski efikasnije) uo avanje prilika; spre ava  oportunisti ko ponaaanje partnera u tr~ianom odnosu PPPPP9 (&;KZTeorijska podloga IO  3 (Pojam integracija)..D POJAM: Sustav kombiniranja resursa meu formalno nezavisnim entitetima ali na TRAJNIJOJ OSNOVI Ekonomski u inak integracija u  tehni kom pogledu : vea vjerojatnosti ostvarivanja optimalne kombinacije resursa; osobito takozvanih  ekonomija rijetkih faktora i  ekonomija razmjera Oprez: pozitivni ekonomski u inci su vjerojatni u mjeri u kojoj je mogue voenje zajedni ke politike ekonomsko opravdanje za uspostavu organizacija/ nekog oblika hijerarhijske koordinacije putem centralnog autoriteta koje usklauje djelovanje komplementarnih entiteta/resursa Oblici integracija: interesni (dobrovoljni) ali i prisilni (zakonom propisanim premda postoji i pojam  tr~iana prisila ~ zavisni polo~aj uobi ajen je i legitiman izvor moi kojim se name e autoritet sredianjeg centra moi) No, ak dobrovoljni mehanizmi koordinacije, ako bi bili pouzdani i odr~ivi (bitno u svim okolnostima u kojima je rok povrata po etnom ulaganja dug) tra~i mehanizme  osiguranja , bilo prisilnim putem (utu~ivanje povrede ugovornog odnosa) bili dobrovoljnim podvrgavanjem volji centra (poticaji i nagrade). Ekonomska teorija organizacije koristi izraz  vjerodostojnog obvezivanja (credible commitment)tZ`*B /  6Prenoaenje teorije u praksu `Prenoaenje teorije u praksu tra~i identificiranje bitnih imbenika koji zahtijevaju spoznaju/oblikovanje potrebnih organizacijskih okvira Bilo koje sustavno upravljanje sustavom tra~i definiranje: Granica entiteta Specifi nih funkcija Raspolo~ivost i raspodjela /strukturiranje resursa Mehanizmi koordinacije (hijerarhije; pravila postupanja; mjera za poticanje o ekivanog ponaaanja partnera) (Definiranje relevantne okoline INSTITUCIONALNI KONTEKST) Instrumenti: propisi, smjernice, planski dokumenti, ustrojeni organizacijski oblici (entiteti i procesi) n1pInstitucionalni okvir   . Pojam: pravno-organizacijski okvir, povijesno zadan ine spontano i ciljano (politi kom voljom) razvijeni instrumenti usmjeravanja ponaaanja: a) institucije: predstavljaju no      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOsitelje funkcije odlu ivanja u tekuem vremenu i raspola~u zate enim rasponom resursa. b) propisi, strateaki dokumenti, politike: svjesno, politi kom voljom propisano postupanje c) OBRASCI PONA`ANJA  uspostavljene prakse U ekonomskom smislu, institucionalni kontekst podlo~an je evoluciji ( ime raste efikasnost iskoriatavanja raspolo~ivih druatvenih resursa: prenoaenje diseminaciju, standardizaciju, formalizaciju, poticanje ili prisilu...Proces mo~e biti spontan ili voen; pretpostavlja se da svjesno voenje ubrzava proces... Primjer uloga institucije (ENTITETI) 1 - Regionalna politika EU; Skupatina Europskih regija (Committee of Regions): 344 lanova iz svih 27 EU dr~ava Ekonomski (i vremenski) relevantan subjekt jer fokusira pa~nju i poti e efikasno koriatenje resursa prilikom provedbe reformi od zajedni kog europskog interesa; postojanje takvog tijela oslikava i smisao uspostave organizacijskih entiteta openito; a to je pozitivna ekonomska uloga uspostave koordinacijskog tijela (projekta) na razine s koje je mogue anga~irati dostatne ljudske i informacijske potencijale, dirigirati/poticati suradnju: http://cor.europa.eu/en/documentation/brochures/Documents/Cohesion-Policy-EN.pdf http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/pdf/mag37/mag37_hr.pdf 2  IPA programi Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) - EU Regional Policy PP.\7B B(                 0i  0k@ 0Primjer institucionalnog konteksta (2): uloga strateakih dokumenataEED 2U kontekstu realnosti, domene integracija zadane su strategijama koje odra~avaju namjere klju nih centara odlu ivanja, npr.:  ... The "Europe 2020 Integrated Guidelines" set out the framework for the Europe 2020 strategy and reforms at Member State level., http://cor.europa.eu/en/activities/europe2020/Pages/digital-agenda-for-europe.aspx ...based on enhanced coordination of economic policies, which will focus on the key areas where action is needed to boost Europe s potential for sustainable growth and competitiveness. To that end, the European Council agreed to set EU headline targets, which constitute shared objectives guiding action of the Member states and of the Union. In the light of these targets, Member States [have set] their national targets. ... 7  flagship initiatives of Europe 2020 Communication: http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/Brochure%20Integrated%20Guidelines.pdf (vidi str. 7) (8) Within the Europe 2020 strategy, Member States should implement reforms aimed at  smart growth , i.e. growth driven by knowledge and innovation. Reforms should aim at improving the quality of education, ensuring access for all, and strengthening research and business performance in order to promote innovation and knowledge transfer throughout the EU. They should encourage entrepreneurship and help to turn creative ideas into innovative products, services and processes that can create growth, quality jobs, territorial, economic and social cohesion, and address more efficiently European and global societal challenges. (9) Member States should also, through their reform programmes, aim at  sustainable growth . Sustainable growth means decoupling economic growth from use of resources, building a resource-efficient, sustainable and competitive economy, a fair distribution of the cost and benefits and exploiting Europe s leadership in the race to develop new processes and technologies, including green technologies. @}PPPPPP}& b 7*|                  '                                  # 0U$ 08}Od strategije do realizacije Politike kao instrumenti realizacije strategija kroz razradu strategija po nositeljima, zadacima u prostornoj i vremenskoj perspektivi Iz politika rezultiraju projekti kao objedinjene cjeline zadataka/aktera u sklopu strategije/politike kojima se iz sfere ideja prelazi u sferu realizacije ~ i donose promjene u realnoj sredini putem anga~iranja zna ajnijih resursa na operativnoj razini U mjeri u kojoj je pritisak strateakog centra/nositelja odlu ivanja sna~an uz vlastite resurse anga~irat e se mehanizmi popu savjetniatava i vanjskih suradnji pospjeaivanja tempa reformi i razrade sadr~aja Primjeri raspolo~ivih usluga: Meunarodne organizacije: primjer WB i resursu za LER: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTURBANDEVELOPMENT/EXTLED/0,,contentMDK:20276752~menuPK:402646~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:341139~isCURL:Y,00.html Obrazovne institucije; primjer kolegij LER razvoj http://www.efri.uniri.hr/admin/dokumenti/PSS_Men_u_javnom_sekt_LER.pdf Interesna udru~enja i komercijalni savjetnici: http://www.citiesalliance.org/led-publication http://og-corping.hr/lokalni-i-ruralni-razvoj/rjesenja-za-odrzivi-razvoj-jls.htmlpuPPP0Z{2"0" " 3 3   0W 0 00 02Relevantni institucionalni kontekst  subjekti i okviri na dr~avnoj raziniKKMinistarstvo uprave http://www.uprava.hr/default.aspx?id=9 Zakon o sustavu dr~avne uprave, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_150_3086.html definira ulogu i okvirni ustroj dr~ave uprave : ( l. 1) Poslovi dr~avne uprave su neposredna provedba zakona, donoaenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora te drugi upravni i stru ni poslovi. Poslovi dr~avne uprave ureuju se zakonom. ( l. 4) Tijela dr~avne uprave, tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujui zakone i drugi propise, rjeaavaju u upravnim stvarima, vode propisane o evidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju druge upravne i stru ne poslove. ( l.5) Za obavljanje odreenih poslova dr~avne uprave iz nadle~nosti ureda dr~avne uprave u jedinicama podru ne (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno opini osnivati ispostave. ( l. 72) Tijelo dr~avne uprave mo~e odreene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom dr~avne uprave te s tijelom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. Zajedni ko koriatenje stvari opreme ureuje se ugovorom izmeu tijela dr~avne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Ministarstvo financija, pogled na lokalnu samoupravu u sklopu dokumenta SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2013.  2015.:  ...U okviru cilja - kompetentna i djelotvorna javna uprava va~no je istaknuti planiranu reformu lokalne samouprave koja obuhvaa tri klju ne, jednako va~ne i meusobno povezane sastavnice: funkcionalnu decentralizaciju, odnosno prijenos ovlasti i nadle~nosti sa sredianje na ni~e razine vlasti, fiskalnu decentralizaciju, odnosno prijenos odgovarajuih sredstava za financiranje javnih ovlasti na jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i teritorijalnu reorganizaciju, odnosno pronala~enje optimalnog teritorijalnog modela organizacije javnih slu~bi. u 2013. godini glavni teret fiskalne konsolidacije bit e na strani rashoda...do ostvarenja primarne ravnote~e potrebno je fiskalnu korekciju vraiti na strani rashoda, tj. smanjivati udjel rashoda prora una u BDP-u za najmanje 1 postotni bod godianje. To zna i da je u slu aju slabijeg od o ekivanog rasta, nu~na i sna~nija prilagodba na strani rashoda. ..U pogledu prihoda jedinica lokalne i regionalne (podru ne) samouprave, va~no je napomenuti da projekcija prihoda od poreza lokalnih jedinica uklju uje i pretpostavku o uvoenju poreza na imovinu od 2013. godine uz istodobno ukidanje dijela postojeih naknada za imovinu. Ukupni prihodi lokalnih jedinica kretat e se na prosje noj razini od oko 4,3% BDP-a, pri emu e u 2013. iznositi 4,4% BDP-a, u 2014. 4,3% BDP-a te u 2015. godini 4,2% BDP-a. http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%202013.%20-%202015..pdf (prora un lokalne dr~ave 2011-2015 na str. 32. i 39.)PPP      D / r   '  Z   "   E7P 0:Q 0\  0$ bRelevantni institucionalni kontekst  prihodi JLS21.Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 i 73/08), jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave stje u prihode iz vlastitih izvora, od zajedni kih poreza i od dotacija i pomoi iz dr~avnog i ~upanijskog prora una. Vlastiti izvori sredstava ~upanija jesu: prihodi od vlastite imovine, ~upanijski porezi (porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre), nov ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraaje i drugi prihodi utvreni posebnim zakonom.Vlastiti izvori sredstava gradova odnosno opina jesu: prihodi od vlastite imovine, gradski odnosno opinski porezi (porez na potroanju, porez na kue za odmor, porez na koriatenje javnih povraina, porez na tvrtku ili naziv), nov ane kazne, upravne pristojbe, boraviane pristojbe, komunalne naknade, naknade za uporabu javnih povraina i drugi prihodi utvreni posebnim zakonom. Osim toga gradovi i opine mogu kao vlastiti prihod imati i prirez porezu na dohodak (do 10% opine, do 12% gradovi ispod 30.000 stanovnika, do 15% gradovi iznad 30.000 stanovnika, do 30% grad Zagreb). Zajedni ki porezi dr~avnog prora una i jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave su: porez na promet nekretninama (udio opine i grada 60%, dr~avnog prora una 40%), porez na dohodak (udio opine i grada 55% uvean za udio prenesene funkcije, udio ~upanije 15,5% uvean za udio prenesenih funkcija, udio pozicije za pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije 17,5%, udio za decentralizirane funkcije 12%). Udio Grada Zagreba u porezu na dohodak iznosi 70,5% uvean za udio za prenesene funkcije. Opinama i gradovima na otoku koji meusobno zaklju e ugovor o financiranju kapitalnog projekta za razvoj otoka ustupa se dodatni udio u porezu na dohodak 17,5%. Podru jima posebne dr~avne skrbi te brdsko-planinskim podru jima udio u porezu na dohodak iznosi 90%. Dio poreza na dohodak dobiven kroz pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije koji jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave primaju iz odgovarajue stavke dr~avnog prora una ima u skladu s metodologijom GFS tretman primljenih pomoi unutar ope dr~ave (133) a ne prihoda od poreza. Izvor: Ministarstvo financija http://www.mfin.hr/adminmax/docs/204%20RUJAN%202012.pdfT PT m  0 S =Primjer usmjeravanja djelovanja kroz funkcionalnu integraciju>>.Projekt gospodarenja vodama: opskrba vodom i zbrinjavanja otpadnih voda http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/ipa/croatia_environment_en.cfm Funkcija: razviti i uspostaviti sustav Kako bi uspjela  potaknuto integriranje pojedina no nedostatnih resursa na projektu izgradnje infrastrukture (Ministarstvo zaatite okoliaa, JLS, javna poduzea, EU institucije) strukturirani ciljevi/zadaci po sadr~aju, vremenu, nositeljima... zadana shema  nagraivanja  povla enja sredstava; usklaivanja motivacije (udio-samo-financiranja)..."jH A 0H!<Zaklju ci, dileme i pitanja...,Zaklju ak 1: Funkcionalna integracija predstavlja u inkovit (prokuaan) obrazac mobilizacije druatvenih resursa u ostvarivanju ciljeva/vrijednosti koje bi pojedina nim akterima bile nedostupne. Zaklju ak 2:  infrastruktura potrebna za upravljanje projektima koji zahtijevaju kooperaciju je zahtjevna (konceptualno i po razini anga~iranih materijalnih resursa) Zaklju ak 3: Ishodi,koji se u pravilu realiziraju u dugom vremenskom razdoblju, uvjetovani su izgraenoau i stabilnoau institucionalne infrastrukture Dileme zastupljene u teorijskom diskursu: Prenosivost iskustva na druga podru ja (s razli itim institucionalnim kontekstom)  u inkovitost  transplantacije U inak istiskivanja - zanemarivanje drugih projekta Subordinacija kao in odricanje dijela autonomije Distribucija/redistribucija vrijednosti Administrativni troakovi  pitanje velikih disperzirani projekata Vrijednost  katalizatora promjenafP   +fx  Primjeri (veza br. 6)...Organizations operating in a relatively uncertain environment characterized by rapid innovations and shifting strategic imperatives must be able to identify new knowledge to make sense of the environment. However, this task is hard to achieve when strong social norms in a closed network hinder knowledge identification by curtailing deviant behavior that may help the knowledge search process... K.-H. Chai et al. / Journal of Engineering and Technology Management 28 (2011) 2 22"U    Uloga institucionalnog konteksta  primjer teorijskog opa~anja (veza br. 11)MML Andrew Jordan: The European Union: an evolving system of multi-level governance ... or government?, Policy & Politics vol 29 no 2: 193 208. http://www.wass.wur.nl/NR/rdonlyres/B23337CE-DD03-475B-9E2E-B64A2EC6C14D/69434/jordan.pdf  The majority of European scholars accept that the European Union (EU) operates at several different administrative levels and exhibits some features of  governance . However, they disagree, often fundamentally, about the precise relationships between activities at different levels ...European studies, invigorating a once sleepy and forgotten  backwater of academia (Wallace, 2000). For Hix, it gently ushers out the  supranational versus state questions that have traditionally dominated the research agenda, and welcomes in a rich and varied list of new puzzles: The EU is transforming politics and government at the European and national levels into a system of multi-level, nonhierarchical, deliberative and apolitical governance, via a complex web of public/private network and quasi-autonomous agencies, which is primarily concerned with the re-regulation and de-regulation of the market. (1998: 54)... vxPPPPPjt     ,                           0Primjer ...The European Union's Committee of the Regions helps mobilise regional and local authorities... ...Dialogue between national, regional and local government will bring the EU s priorities closer to people, strengthening the feeling of ownership needed to get everyone involved in moving Europe towards the 2020 targets... ...In many EU countries, the regional or local authorities are responsible for policy areas linked to the Europe 2020 strategy such as education and training, entrepreneurship, labour market or infrastructure... http://ec.europa.eu/europe2020/who-does-what/member-states/index_en.htm `ZZZZ?              % 0_r6  64!1