Naslov
Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika - Pisanje
(Linguistic expression in Croatian language curriculum - Writing)

Autori
Visinko, Karol

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Školska knjiga

Grad
Zagreb

Godina
2010

Stranica
400

ISBN
978-953-0-51417-1

Ključne riječi
jezično izražavanje; nastava Hrvatskoga jezika; jezične djelatnosti (vještine): slušanje; govorenje; čitanje i pisanje; proces pisanja; učenik i učitelj; učenički rječnik; učenički sastavak; pisanje u osnovnoj školi; vrjednovanje
(linguistic expression; Croatian language curriculum; linguistic skills: listening; speaking; reading and writing; the writing processs; learner and teacher; learner vokabulary; learner writing composition; elementary school writing; assessment g)

Sažetak
Sadržaji nastavnoga područja jezično izražavanje razvidni su i u ostalim nastavnim područjima školskoga predmeta Hrvatski jezik, u nastavi hrvatskoga jezika, književnosti i medijske kulture. Oni su razvidni i u ostalim školskim predmetima. Ustvari, sposobnosti jezičnoga izražavanja u svim jezičnim djelatnostima, dakle u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju, važne su u životu pojedinca bez obzira čime se bavio. Stoga, poučavanju jezičnoga izražavanja u osnovnoj školi odgovara posebno mjesto, što je i u skladu sa zahtjevima za komunikacijskom jezičnom kompetencijom. Na tim je promišljanjima nastala ova knjiga. Prvo poglavlje ponajprije predstavlja složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik te jednostavnost i složenost njegova nastavnoga područja jezično izražavanje. Sadržaji se nastave jezičnoga izražavanja tijekom poučavanja isprepleću. Prema tome, nije moguće govoriti o jednoj jezičnoj djelatnosti a da se ostale potpuno izostave. Zato su u ovoj knjizi pregledno obuhvaćeni svi sadržaji jezičnoga izražavanja: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje na recepcijskoj, produkcijskoj i interakcijskoj razini. Svaki bi od njih u skoro vrijeme trebao biti temeljito obrađen, kao što je ovom knjigom temeljito obrađeno pisanje. Nakon utvrđivanja osnovnoga pojmovlja koji se odnosi na oblike jezičnoga izražavanja, te povijesnoga i komparativnoga promatranja položaja i funkcije jezičnoga izražavanja, osobito pisanja, u osnovnoškolskim nastavnim programima, slijedi Drugo poglavlje u kojemu se poučavanje pisanja promatra kao proces. Središnje mjesto u procesu poučavanja pisanja pripada učeniku. U poveznici s učenikom pak to se poglavlje bavi iznimno važnim pitanjem učeničkoga rječnika i učeničkoga sastavka. Proces nastajanja učeničkoga sastavka i njegova lingvometodička interpretacija najzahtjevniji su dijelovi toga poglavlja. Poglavlje završava pogledom u učeničko pisano stvaralaštvo s gledišta načela zavičajnosti. Treće se poglavlje bavi uvježbavanjem sastavljanja na nekoliko razina. Da bi se jasnije pokazala različitost razina uvježbavanja sastavljanja, ponuđene su četiri skupine primjera. Prva se skupina primjera temelji na tradicijom obilježenu razinu uvježbavanja sastavljanja - motiviranost književnim tekstom. Od oblika jezičnoga izražavanja u toj skupini primjera prevladavaju vježbe pripovijedanja, i to prepričavanje i pričanje. Druga se skupina primjera odnosi na sintetičke vježbe koje objedinjuju sadržaje nastave hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i književnosti, i mogu biti uvodi ili sinteze pojedinoga obrazovnoga razdoblja ili se pak mogu rabiti u ispitivanju. Treća se skupina primjera odnosi na uvježbavanje kompozicije i njezinih dijelova. Četvrtu skupinu primjera čine vježbe kojima se uvježbava pisanje u pojedinome obliku jezičnoga izražavanja. Zbog obimnosti i zahtjevnosti četvrta je skupina primjera izdvojena u Četvrtome poglavlju knjige. Oblici jezičnoga izražavanja koje nalazimo u tome poglavlju jesu: izvješćivanje (obavijest, vijest, izvješće), životopis, molba, dopisivanje (pozivnica, elektronička i SMS poruka, čestitka, pismo), bilješka i natuknica, opisivanje (objektivno i subjektivno opisivanje, opis predmeta, opis osobe, opis unutarnjega i vanjskoga prostora, statičan i dinamičan opis), problemski članak, komentar, osvrt, prikaz, kritika, recenzija, esej i power-point prezentacija. Peto se poglavlje odnosi na ispitivanje i vrjednovanje jezičnoga izražavanja, ponajviše pisanja, u vanjskome i školskome vrjednovanju. Težište je na školskome vrjednovanju. Vrjednovanje učeničkoga sastavka promatra se iz različitih uglova, ali je u središtu pozornosti analitički pristup koji predstavlja put prema standardizaciji. Temeljito su prikazani ključevi za ispravljanje učeničkih sastavaka (opisnici). Govori se o učiteljima ocjenjivačima i učenicima ocjenjivačima. Posljednji dio Petoga poglavlja naslovljen je Vježbaonica za učitelje. Primjeri se vježbi za učitelje odnose na vrjednovanje učeničkih sastavaka koji su: subjektivno opisivanje u 5. razredu, stvaralačko prepričavanje u 6. razredu, vijest u 7. razredu i problemski članak u 8. razredu osnovne škole. Svaka od ukupno 16 vježbi učiteljima može biti smjernica u procesu vrjednovanja učeničkih sastavaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Ova je knjiga ušla u obveznu metodičku literaturu na svim nastavničkim fakultetima u Hrvatskoj za buduće učitelje i profesore Hrvatskoga jezika u razrednoj i predmetnoj nastavi.

POVEZANOST RADA