Pregled bibliografske jedinice broj: 660413
Ugroženost sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill) požarima u stanišnim uvjetima jadranskog područja krša
Ugroženost sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill) požarima u stanišnim uvjetima jadranskog područja krša // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 9-10 (2013), 461-471 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 660413 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ugroženost sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill) požarima u stanišnim uvjetima jadranskog područja krša
(Wildfire threats within the habitat conditions in Aleppo pine stands (Pinus halepensis Mill.)of Adriatic karst area)
Autori
Rosavec, Roman ; Šikić, Zoran ; Španjol, Željko ; Barčić, Damir ; Vučetić, Marko
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 9-10
(2013);
461-471
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
šumski požari; alepski bor; mjesečna ocjena žestina; sezonska ocjena žestina; fino šumsko gorivo
(forest fires; Aleppo pine; seasonal severity ratings; monthly severity ratings; fine forest fuel)
Sažetak
: Šumski požari značajno utječu na degradaciju staništa u Hrvatskoj i na cijelom Sredozemlju. Od 1995. godine do 2012. godine na krškom području Hrvatske bilo je 4 279 požara. Ukupna izgorena površina je iznosila 242 690 ha, odnosno 56, 70 ha po požaru. U Hrvatskoj alepski bor (Pinus halepensis Mill.) dolazi u različitim vegetacijskim zonama koje imaju različite klimatske karakteristike. Istraživanja su provedena na tri jadranska otoka. Otok Rab nalazi se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, dok se otoci Brač i Korčula većim dijelom nalaze u stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni. Ukupna količina oborina u Rabu iznosi 1087 mm, u Sutivanu (Brač) 716 mm te u Korčuli 1000 mm godišnje. S obzirom na uvjete podneblja tijekom ljetnih mjeseci povećava se opasnost od nastanka i širenja šumskih požara. Rizik je najveći u šumskim kulturama ili autohtonim sastojinama alepskog bora, posebno ako se ne provode šumsko-uzgojni radovi. U pravilu to se odnosi na radove čišćenja u prvim godinama, te na prorede u kasnijim godinama. Temeljem odgovarajućih klimatskih parametara dobivene su mjesečne (Mounthly Severity Rating, MSR) i sezonske (Seasonal Severity Rating, SSR) potencijalne žestine. Ocjena potencijalne žestine izračunata je primjenom kanadske metode Canadian Forest Fire Danger Rating System odnosno njegovog podsustava meteorološkog indeksa požara (Fire Weather Indeks, FWI). Cilj istraživanja jest analizirati klimatske parametre i njihov utjecaj prema sastojinama alepskog bora u različitim stanišnim uvjetima sa svrhom korištenja dobivenih žestina kao preventivnih mjera u zaštiti šuma, kao i odnos klimatskih parametara prema temeljnim obilježjima (odgoda zapaljivosti, trajanje gorenja, sadržaj vlage) finog šumskog goriva alepskog bora. Rezultati sugeriraju da su bitno veće vrijednosti MSR za kolovoz nego za srpanj. Iz srednjih sezonskih ocjena žestina vidljivo je da su one niže na otocima Korčuli i Rabu u odnosu na otok Brač. Klimatski parametri različito koreliraju sa temeljnim obilježjima finog goriva, odnosno sa odgodom zapaljivosti (DI), trajanjem gorenja (DC) i sadržajem vlage živog goriva (LFMC).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
068-0352827-0527 - Biotehničke mjere u zaštiti i obnovi šuma od požara (Španjol, Željko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus