Pregled bibliografske jedinice broj: 660167
Značenje krštenja djece u Hrvatskoj
Značenje krštenja djece u Hrvatskoj // Kršćanski identitet i obitelj / Aračić, Pero ; Džinić, Ivo ; Hlavček, Biljana (ur.).
Đakovo: Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2011. str. 291-321
CROSBI ID: 660167 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značenje krštenja djece u Hrvatskoj
(Il significato del battesimo dei bambini nella Croazia)
Autori
Pažin, Zvonko ; Višaticki, Karlo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Kršćanski identitet i obitelj
Urednik/ci
Aračić, Pero ; Džinić, Ivo ; Hlavček, Biljana
Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Đakovo
Godina
2011
Raspon stranica
291-321
ISBN
978-953-6935-22-2
Ključne riječi
krštenje djece, kršćanski identitet, tradicionalna vjera, socijalizacija, "sakramentalizacija", hrvatske regije
(il battesimo di bambini, l'identità cristiana, fede tradizionale, socializzazione, "sacramentalizzazione", le regione della Croazia)
Sažetak
Na osnovi istraživanja "Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života", provedena tijekom svibnja i lipnja 2008. g., autori istražuju značenje krštenja djece u Hrvatskoj. U istraživanju su se ispitanici izjašnjavali o pet tvrdnji: 1. Krštenjem dijete postaje dijete Božje i članom Crkve ; 2. Dijete treba krstiti da ga ne snađe kakvo zlo ; 3. Krštenje djeteta važno je radi drugih sakramenata i crkvenih obreda ; 4. Krštenje je važno jer se uglavnom sva djeca krste, pa nije dobro biti iznimka ; 5. Kada odraste, dijete samo treba odlučiti o krštenju. Istraživanje je pokazalo diferenciranost stavova ispitanika s obzirom na spol, dob, stupanj obrazovanja, pohađanje nedjeljne mise te, konačno, s obzirom na regiju ispitanika. Žene, starije osobe, vjernici-praktikanti, osobe s nižim obrazovanjem te ispitanici s područja Slavonije, Dalmacije, Like, Pokuplja i Banovine bliži su stavu Crkve o krštenju djece, ali su u isto vrijeme skloniji tradicionalnom shvaćanju krštenja kao sredstvu integracije u društvo. U isto vrijeme muškarci, mlađe i obrazovanije osobe, oni koji ne pohađaju nedjeljnu misu te ispitanici iz Istre i Kvarnera, Zagreba i Zagrebačke županije i Sjeverne Hrvatske skloniji su "liberalnijem" i manje tradicionalnom stavu krštenja djece za vlastiti identitet. Rezultati ovog istraživanja uspoređeni su s tri prethodna istraživanja u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
282-0000000-0780 - Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života (Aračić, Pero, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo