Naslov
Zajik va kome ča slaje zvoni – zapadna čakavština Gorskoga kotara
(Zajik va kome ča slaje zvoni – the Western Čakavian of Gorski kotar)

Autori
Crnić Novosel, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Slovanský svět: známý či neznámý? / Kateřina Kedron, Marek Příhoda - Prag, 2013, 21-27

ISBN
978-80-7465-063-5

Skup
Konference mladých slavistů

Mjesto i datum
Prag, Češka Republika, 01.11.2012. - 02.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
zapadna čakavština; Gorski kotar; čakavski primorski idiomi
(Western Čakavian; Gorski kotar; Čakavian litoral dialects)

Sažetak
Područje Gorskoga kotara sjecište je različitih mjesnih govora i dijalekata. Na relativno malom području zastupljena su tri hrvatska narječja: štokavsko, čakavsko i kajkavsko. No, dok neki govori vrlo dobro čuvaju svoje značajke, drugi pod utjecajem susjednih idioma polako gube svoj jezični identitet, a svaki gubitak izvornoga govornika predstavlja osobitu prijetnju toj goranskoj jezičnoj raznolikosti. Pritom se uglavnom misli na čakavske govore, osobito one na graničnim područjima Gorskoga kotara, koji gube svoje tipične čakavske crte poprimajući obilježja štokavskih ili kajkavskih govora koji su im u neposrednoj blizini. Čakavski se govori Gorskoga kotara po svome smještaju dijele na istočne i zapadne. Zajedničke su im mnoge općečakavske crte, među kojima se posebno ističe zamjenica ča i njezini relikti zač, nač, poč. U ovom će se istraživanju pozornost usmjeriti na govore u zapadnom dijelu gorskokotarskog areala. Ti govori dosad obrađeni u literaturi do kraja XX. st. navedeni su kao čakavski primorski idiomi, a pripadaju primorskom poddijalektu ikavsko-ekavskoga dijalekta čakavskoga narječja izuzev govora Mrzle Vodice, koji je dijelom ekavskoga dijalekta čakavskoga narječja, odnosno njegova zasebna tipa: trsatsko-bakarske i crikveničke čakavštine. U literaturi je čakavština u Mrzloj Vodici spomenuta kao jedna od najsačuvanijih, no pitanje je u koliko se još prisutnih domaćinstava rabi taj idiom što će se ovim istraživanjem i nastojati pokazati. Sudbina izumiranja čakavskih govora u Gorskom kotaru prijeti svim navedenim čakavskim područjima, a u uskoj je vezi s miješanjem s drugim nečakavskim idiomima te s izoliranosti pojedinih mjesta. Stoga ona ovisi i o posljednjem starijem govorniku koji nije napustio svoje mjesto stanovanja do smrti. Cilj je dakle ovoga istraživanja da na rezultatima preciznoga terenskoga rada pokaže koliko je primorski čakavski idiom još prisutan na zapadu Gorskoga kotara, koliko govornika rabi taj idiom svojih pradjedova te uslijed čega se govorna karta toga područja počela mijenjati u korist prestižnijega štokavskoga ili tradicionalnog administrativnoga kajkavskoga govora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Radovi u zbornicima skupova bez recenzije

POVEZANOST RADA