Pregled bibliografske jedinice broj: 659488
Utjecaj paragenetskih čimbenika na proizvodnju i kemijski sastav mlijeka paških ovaca
Utjecaj paragenetskih čimbenika na proizvodnju i kemijski sastav mlijeka paških ovaca // Mljekarstvo, 61 (2011), 3; 226-233 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 659488 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj paragenetskih čimbenika na proizvodnju i kemijski sastav mlijeka paških ovaca
(Influence of paragenetic factors on production and chemical composition of Paška sheep milk)
Autori
Antunac, Neven ; Samaržija, Dubravka ; Mioč, Boro ; Pecina, Marija ; Bendelja Ljoljić, Darija ; Barać, Zdravko
Izvornik
Mljekarstvo (0026-704X) 61
(2011), 3;
226-233
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ovčje mlijeko; dnevna količina mlijeka; kemijski sastav; paška ovca; stadij laktacije; redoslijed laktacije
(sheep milk; daily milk yield; chemical composition; Paška sheep; stage of lactation; number of lactation)
Sažetak
Budući se proizvedeno mlijeko paških ovaca u cijelosti prerađuje u Paški sir, od izuzetne važnosti je osigurati ujednačenu proizvodnju mlijeka propisanog kemijskog sastava i higijenske kvalitete. Uz genotip, kao najvažniji čimbenik, na proizvodnju i kvalitetu ovčjeg mlijeka utječu brojni fiziološki čimbenici, pa je stoga svrha istraživanja bila utvrditi utjecaj stadija i redoslijeda laktacije na dnevnu količinu i kemijski sastav mlijeka (udio suhe tvari, mliječne masti, proteina, kazeina, laktoze i suhe tvari bez masti) paških ovaca. Slučajnim odabirom odabrana su 3 gospodarstva s područja Kolana i Caske, a istraživanje je provedeno na ukupno 213 paških ovaca. Stadij laktacije bio je podijeljen na: početak (do 50.-og dana), sredinu (od 51. do 100.-og dana) i kraj (od 101. dana do zasušenja) laktacije. Ovisno o redoslijedu laktacije, ovce su grupirane u pet razreda (1., 2., 3., 4., 5. i ostale laktacije). Istraživanjem je utvrđen značajan utjecaj stadija i redoslijeda laktacije na prosječnu dnevnu količinu mlijeka i analiziran kemijski sastav mlijeka. Paške ovce vrh dnevne proizvodnje mlijeka ostvarile su sredinom laktacije (773 g), odnosno u 3. laktaciji (712 g). Krajem laktacije udio suhe tvari, mliječne masti, proteina, kazeina i suhe tvari bez masti u mlijeku, bio je značajno viši u odnosu na početak i sredinu laktacije. Najviši udio suhe tvari, mliječne masti, proteina i kazeina utvrđen je u mlijeku paških ovaca u 5. i ostalim laktacijama. Između pojedinih parametara utvrđeni su značajni koeficijenti
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zdravko Barać
(autor)
Marija Pecina
(autor)
Neven Antunac
(autor)
Darija Bendelja Ljoljić
(autor)
Dubravka Samaržija
(autor)
Boro Mioč
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus