Naslov
Debljina pokrovnih stijena dubokog slanog vodonosnika u zapadnom dijelu Savske depresije i njen utjecaj na procjene kapaciteta uskladištenja CO2
(Cap rock formation thickness of the deep saline aquifer in the western part of the Sava depression and its influence on CO2 storage capacity estimates)

Autori
Zvonar, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2011

Stranica
24

Mentor
Saftić, Bruno

Neposredni voditelj
Kolenković, Iva

Ključne riječi
geološko skladištenje CO2; duboki slani vodonosnik; Savska depresija; gornji miocen
(CO2 geological storage; deep saline aquifer; Sava depression; Upper Miocene)

Sažetak
Za geološko skladištenje CO2 u zapadnom dijelu Savske depresije potrebno je definirati stijene u koje će se utisnuti CO2 i naći nepropusnu krovinu koja bi spriječila migraciju ugljičnog dioksida prema površini. Kao medij za skladištenje CO2 definiran je duboki slani vodonosnik unutar gornjomiocenskih pješčenjačko-laporovitih naslaga, a za regionalni izolator odabrani su pelitni članovi formacije Kloštar Ivanić (Graberski lapor i lapor Kloštar Ivanić), kao jedne od dokazanih regionalnih izolatorskih stijena za nakupljanje ugljikovodika. Osnovna značajka koju je trebalo procijeniti je debljina ovih nepropusnih naslaga koje je definirana interpretacijom elektrokarotažnih mjerenja iz 88 bušotina na cijelom području zapadnog dijela Savske depresije. Korelacijom EK-dijagrama pratila se debljina i rasprostiranje lapora i ustanovilo se da njegova debljina zadovoljava uvjete kao regionalni izolator. Debljina ove jedinice konstruirana je upotrebom računalnog programa PETRELTM pomoću kojeg je jednostavnom interpolacijskom metodom konstruirana karta izohora. Usporedbom karte debljine regionalnog izolatora i prethodno konstruirane karte specifičnog kapaciteta uskladištenja u odabranom dubokom slanom vodonosniku, određena su područja pogodna za geološko skladištenje CO2. Stoga, najveće vrijednosti kapaciteta uskladištenja CO2 su u središnjem i jugoistočnim dijelovima depresije, gdje regionalni vodonosnik ima najveće debljine i dubine zalijeganja u intervalu od 1700 m do 2100 m. Kapaciteti uskladištenja u tim područjima veći su od 200 000 t/km2.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Geološki model građe podzemlja konstruiran je korištenjem softvera Petrel koji je RGN fakultetu donirala tvrtka Schlumberger.

POVEZANOST RADA