Naslov
Učestalost i razina kontaminacije hrane za životinje mikotoksinima u Hrvatskoj
(Frequency and level of animal feed contamination by mycotoxins in Croatia)

Autori
Domaćinović, Matija ; Ćosić, Jasenka ; Klapec, Tomislav ; Peraica, Maja ; Mitak, Mario ; Gross- Bošković, Andrea ; Žarković, Koraljka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka 20. međunarodnog savjetovanja Krmiva 2013 / Lulić, Slavko - Zagreb : Krmiva, 2013, 29-30

Skup
20. Međunarodno savjetovanje Krmiva 2013

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 05.06.2013. - 07.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mikotoksini ; hrana za životinje ; procjena rizika
(mycotoxins ; animal feed ; risk assessment)

Sažetak
Mikotoksini su toksični proizvodi plijesni koji mogu biti karcinogeni, genotoksični, mutageni i teratogeni. Pri umjerenoj klimi najčešće se u hrani za životinje nalaze aflatoksini, trihoteceni, fumonizini, zearalenon i okratoksin A, a sintetiziraju ih najčešće plijesni rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium. Pogodovni čimbenici za nastanak mikotoksina na žitaricama su zaraza toksinogenim plijesnima, ugljikohidratna podloga i učestale vegetacijske godine s izraženijim promjenama temperature i količine oborina. Nastanku mikotoksina na žitaricama u polju pogoduje korištenje hibrida koji daju visoke prinose uz smanjenu otpornost na stres, reducirana osnovna obrada, povećana gustoća sklopa, uzgoj u monokulturi i povećana zakorovljenost. Kontaminiranosti pogoduje mehanizirana žetva s povećanim lomom zrna, vlažnost zrna, naseljavanje štetnika tijekom skladištenja i skladištenje usjeva u velikim skladišnim prostorima što neminovno dovodi do miješanja zdravog i zaraženog usjeva. Hrvatska agencija za hranu provela je opsežno istraživanje s ciljem prikazivanja stanja zaraženosti dominantnih krmiva (sačma soje, kukuruz) koja količinski čine najveći udio u svim krmnim smjesama kako bi se procijenio rizik za životinje, a posljedično i za ljude. Uzorci sačme soje i kukuruza sakupljeni su kod 20 najvećih proizvođača hrane za životinje u Republici Hrvatskoj. Obim i intenzitet zaraženosti aflatoksinom, zearalenonom, deoksinivalenolom i fumonizinom B1 analiziran je na 300 uzoraka (181 kukuruza, 119 sačma soje) iz vegetacijske godine 2011. metodom ELISA (Enzyme-Linked Immunosorbent Assay). U kukuruzu je koncentracija aflatoksina iznad granice detekcije nađena u 23 % uzoraka (raspon 1, 0-10, 0 μg/kg), deoksinivalenola u 25 % (55- 500 μg/kg), fumonizina u 55 % (220-2000 μg/kg), a zearalenon je nađen samo u jednom uzorku. U sačmi soje aflatoksini su nađeni u 16 % uzoraka (raspon 1, 0-2, 0 μg/kg), deoksinivalenol u 30 % (55-200 μg/kg), zearalenon u 29 % (16-100 μg/kg) dok niti jedan uzorak nije bio kontaminiran fumonizinima iznad granice detekcije. Dobiveni rezultati ukazuju na učestalu kontaminaciju mikotoksinima. Koncentracije aflatoksina B1 znatno su niže od maksimalno dozvoljenih koncentracija propisanih Pravilnikom o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (NN 80/2010). I ostali analizirani mikotoksini nađeni su u koncentracijama koje su niže od onih koje je preporučila Europska komisija.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA