Naslov
O problemu zaštite vizura naselja sjevernog Jadrana
(On the problem of protection of town vistas on North Adriatic)

Autori
Bradanović, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Dijalozi s baštinom 2013. - Znanstveni skup povodom Svjetskog dana baštine

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 17.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
zaštita spomenika; Istra; gradovi
(protection of monuments; Istria; towns)

Sažetak
Već u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata hrvatska je konzervatorska služba (Lj. Karaman, B. Fučić, F. Hauptmann, A. Perc, I. Perčić) prepoznala vrijednost sačuvanih vizura na urbana naselja u unutrašnjosti Istre. U rješenjima o njihovim registracijama iz ranih šezdesetih godina 20. stoljeća, kojima je, temeljem Zakona o zaštiti spomenika kulture (NN NRH 18/1960) pravno-formalno prepoznato njihovo svojstvo spomenika kulture, sustavno je isticano da se zbog zaštite „silhuete“ štiti i „neposredna okolica“ ovih urbanističkih cjelina. Takva je predostrožnost u to vrijeme obilježeno depopulacijom unutrašnjosti Istre, zacijelo izgledala nepotrebno, osobito u Bujama, Grožnjanu, Oprtlju i Završju, gotovo posve opustjelim gradićima nekadanje „Zone B“. U čvrstom zauzimanju naprednoga stava riječkim je konzervatorima osobito pomogao M. Prelog. Idućih su desetljeća ovako koncipirani pravni akti konzervatorske zaštite, uz sustavno građenje svijesti o važnosti zaštite vizura, u nizu slučajeva poslužili uspješnom otklanjanju planirane, predimenzionirane nove izgradnje na padinama i u neposrednom podnožju, u međuvremenu turistički sve atraktivnijih gradića unutarnje Istre a riječka je konzervatorska služba načelo postupno proširila i na neke pojedinačne arhitektonske spomenike poput savudrijskoga svjetionika te ladanjske cjeline, kojima je ponekad bio zaštićen širi hortikulturni, pa čak i cjelokupni povijesni poljodjelski okoliš, ukoliko je bio sačuvan. Riječka konzervatorska služba slična dostignuća nije uspjela sustavnije provesti na Kvarneru, gdje su u nizu slučajeva, nekontroliranom ili nekvalitetno planiranom izgradnjom, nepovratno narušene vizure na neke od najistaknutijih povijesnih urbanističkih cjelina. Problem će se izložiti i iz perspektive važećega Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara iz 1999. godine, pratećih konzervatorskih akata koji reguliraju problematiku zaštite vizura, te dokumenata prostornog uređenja različitih razina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

Napomena
Organizator: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvatski nacionalni odbor ICOMOS-a

POVEZANOST RADA