Pregled bibliografske jedinice broj: 657600
Promjene gospodarskog značenja tranzitnog turizma u Gorskom kotaru
Promjene gospodarskog značenja tranzitnog turizma u Gorskom kotaru // Hrvatski geografski glasnik, 75 (2013), 1; 111-128 (recenziran, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 657600 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promjene gospodarskog značenja tranzitnog turizma u Gorskom kotaru
(Changes in the economic importance of transit tourism in Gorski kotar)
Autori
Knežević, Rade ; Grbac Žiković, Renata
Izvornik
Hrvatski geografski glasnik (1331-5854) 75
(2013), 1;
111-128
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
tranzitni turizam ; ekonomska održivost ; Gorski kotar
(transit tourism ; the economic sustainability ; Gorski kotar)
Sažetak
U radu istraživan je kontinuitet gospodarske važnosti tranzitnog turizma te utjecaj promjena na ukupni razvitak Gorskog kotara. Cilj rada je pokušati sagledati uzroke promjena gospodarske važnosti tranzitnog turizma. Istraživanje se zasniva na empirijskoj i metodi terenskog kartiranja kao i na istraživačkom razgovoru (interviewu). U dijelu rada koji razmatra turistički promet korištene su metoda analize i statistička metoda. Rezultati ukazju kako se mogu izdvojiti četiri faze razvoja i značenja tranzitnog turizma u Gorskom kotaru. Prva faza povezana je s odvijanjem zaprežnog prometa na Karolinškoj (1732.) i Lujzijanskoj cesti (1811.). U tome prvom razdoblju tranzitni turizam je izgradio osnovnu infrastrukturu te je imao velikog utjecaja na nastanjivanje Gorskog kotara. U drugome razdoblju glavna tranzitna prometnica postala je pruga Zagreb- Karlovac- Rijeka koja je puštena u promet 1875. godine. Pruga se pokazala uspješnijom od cesta u savladavanju vremenskih i prostornih prepreka pa je od cesta preuzela i prijevoz putnika. Od tranzitnog turizma na željeznici najveću ekonomsku korist imalo je prijevozničko poduzeće koje je podiglo prateće uslužne objekte na željezničkim kolodvorima. Na nastanak treće faze utjecao je sve masovniji automobilski promet i obnovljeni prometni značaj Lujzijanske ceste. To je razdoblje nastalo šezdesetih godina prošlog stoljeća te je počelo slabiti nakon preusmjeravanja prometa na trasu autoceste Bosiljevo- Rijeka 2003. godine. U prvome i drugom razdoblju tranzitni turizam u Gorskom kotaru imao je sekundarnu gospodarsku važnost a pod kraj trećeg razdoblja postao je vodeća grana lokalne ekonomije. Najnovije promjene, s kojima je začeto četvrto razdoblje, odvijaju se bez bilo kakve planske osnove a tranzitni turizam je izgubio ekonomsko značenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts
- Geobase
- Scopus, EBSCO, CSA, SAGE