Pregled bibliografske jedinice broj: 656729
Jesu li sekundarni organski aerosolovi (SOA) prijetnja Jadranu?
Jesu li sekundarni organski aerosolovi (SOA) prijetnja Jadranu? // Promicanje i komunikacija znanosti II
Zagreb, Hrvatska, 2013. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 656729 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jesu li sekundarni organski aerosolovi (SOA) prijetnja Jadranu?
(Are secondary organic aerosols (SOA) a threat to Adriatic?)
Autori
Klasinc, Leo ; Herjavić Glenda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Promicanje i komunikacija znanosti II
/ - , 2013
Skup
Promicanje i komunikacija znanosti II
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.10.2013. - 24.10.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
sekundarni organski aerosolovi; onečišćenje zraka
(secondary organic aerosols; air pollution)
Sažetak
SOA se danas definiraju kao one organske komponente čestica u zraku koje prelaze iz plinovite u aerosolsku fazu kao produkti oksidacije primarnih organskih specija. (Kanakidou i sur., 2005) Pojam već dugo postoji u kemijskoj literaturi (Grosjean, 1976) ali tek od 1996 kad je postalo moguće eksperimentalno razlikovati primarne (POA) od sekundarnih (SOA) produkata istraživanje potonjih doživljava eksponencijalni rast. Smatraju se glavnim krivcem za nastanak višednevnog štetnog stanja atmosfere otprije poznatog kao fotosmog koje je povezano s kemijom troposferskog ozona. Naime, ozon i hidroksi radikali, najaktivniji reaktanti te kemije reagiraju s organskim aerosolovima (OA) koji mogu biti prirodni ili antropogeni, ali i hlapljivim organskim spojevima, biološkim mikročesticama (sporama, peludom, mikrobima). Produkti tih oksidacija spremno se vežu s molekulama i vodom u oblacima stvarajući goleme količine SOA koje do nedavno nije bilo moguće zadovoljavajuće objasniti, izračunati ili modelirati. Veliki je problem također što zapravo ne postoji odgovarajući terenski instrument za prikupljanje podataka, već se oni uglavnom dobivaju iz eksperimenata u zračnim komorama ili prenesenih uzoraka. Sve je to dovelo do naglog razvoja tog područja istraživanja (danas u prosjeku se objavljuje jedan rad dnevno), ali i do novih instrumenata (npr. Aerodyne aerosol mass spectrometer, AAMS) i metoda (npr. Positive matrix factorization, PMF i Chemical mass balance, CMB), a konačno su i modeli (npr. WRF-Chem) počeli davati stvarnosti slične rezultate. Obzirom na Jadran imamo višegodišnje iskustvo u mjerenju ozona i mišljenja smo da su rezultati za SOA nužno potrebni za ocjenu njihovog utjecaja jer su oni, a ne ozon, stvarni nosioci loših vijesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Projekti:
098-0982915-2947 - Mjerenje i djelovanje atmosferskih oksidansa (Klasinc, Leo, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb