Pregled bibliografske jedinice broj: 656429
Franjevačko pokrajinsko filozofsko učilište u Zaostrogu i rukopisni priručnici u XVIII. stoljeću,
Franjevačko pokrajinsko filozofsko učilište u Zaostrogu i rukopisni priručnici u XVIII. stoljeću, // Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 36 (2010), 1-2 (71-72); 129-168 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 656429 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Franjevačko pokrajinsko filozofsko učilište u Zaostrogu i rukopisni priručnici u XVIII. stoljeću,
(The Franciscan Provincial Philosophical School of Zaostrog and the 18th Century Handbooks in Manuscript)
Autori
Kapitanović, Vicko
Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 36
(2010), 1-2 (71-72);
129-168
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Filozofija; učilište; Zaostrog; lektori; rukopisi; Andrija Kačić Miošić; Luka Vladmirović; Ivan Kačić Peko; Ivan; Ante Turić; Mihovil Gulin; Domenico Ricciardi
(Philosophical Studies; Philosophy; Zaostrog; lecturers; manuscripts; Andrija Kačić Miošić; Luka Vladmirović; Ivan Kačić Peko; Ivan; Ante Turić; Mi- hovil Gulin; Domenico Ricciardi)
Sažetak
Iako je o filozofskim učilištima u Hrvatskoj više puta pisano, još uvijek su nedovoljno istražena. U članku se iznose najosnovnije činjenice o jednom zaboravljenom trogodišnjem filozofskom studiju iz osamnaestoga stoljeća. Njegovi počeci sežu u dvadesete godine toga stoljeća, dok je samostan u Zaostrogu bio u sastavu prostrane franjevačke provincije Bosne Srebrene koja je sezala od Budima do Jadrana. Na njemu je 1730–1733. predavao pisaac kasnijega filozofskog školskoga priručnika i jedan od najpoznatijih pučkih pjesnika fra Andrija Kačić Miošić. Nakon 1735. učilište djeluje u sastavu nove Provincije sv. Kaja pape i mučenika, odnosno Provincije Presvetoga Otkupitelja. Među kasnijim lektorima bez sumnje je najpoznatiji kontroverzni fra Luka Vladmirović, pisac dvadesetak knjižica različita sadržaja. Veliki dio lektora toga učilišta, naročito u prvoj polovici XVIII. stoljeća, završio je svoj studij u inozemstvu i stekao zavidnu filozofsku naobrazbu. Nemirne prilike toga doba nisu dopustile da dublje razviju svoju misao i objave djela. Daljnja će proučavanja možda pokazati da je veliki dio njihovih pisanih školskih priručnika gotovo plagijat, bez izvornosti, no obrazovna vrijednost tih priručnika vjerojatno se neće moći zanijekati, kao ni obrazovna uspješnost lektora i studenata. Prvi udarac učilištu zadala je desetgodišnja mletačka zabrana primanja mladića u redovništvo od koje se učilište nije oporavilo ni kad je država dopustila primanje u ograničenom broju. Drugi jednako težak udarac učilište je pretrpjelo u francusko-austrijskim sukobima početkom XIX. stoljeća. Tako oslabljeno učilište prestalo je djelovati dvadesetih godina XIX. stoljeća, da bi se ponovno otvorilo nakon što je školovan novi kadar na državnim sveučilištima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Povijest