Pregled bibliografske jedinice broj: 655928
Značaj kritičke refleksije i samorefleksije za istraživanje i unapređivanje pedagoške prakse
Značaj kritičke refleksije i samorefleksije za istraživanje i unapređivanje pedagoške prakse // Prema kulturi (samo)vrednovanja ustanove ranog i predškolskog odgoja: izazov za promjene / Ljubetić, Maja ; Mendeš, Branimir (ur.).
Split: Nomen Nostrum Mudnić, 2012. str. 138-145
CROSBI ID: 655928 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značaj kritičke refleksije i samorefleksije za istraživanje i unapređivanje pedagoške prakse
(The influence of critical reflection and self-reflection on research and improvement of pedagogical practice)
Autori
Šagud, Mirjana ; Jurčević-Lozančić, Anka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Prema kulturi (samo)vrednovanja ustanove ranog i predškolskog odgoja: izazov za promjene
Urednik/ci
Ljubetić, Maja ; Mendeš, Branimir
Izdavač
Nomen Nostrum Mudnić
Grad
Split
Godina
2012
Raspon stranica
138-145
ISBN
978-953-57365-0-9
Ključne riječi
istraživanja u odgoju i obrazovanju, profesionalni razvoj odgajatelja, kritička refleksija, samorefleksija, cjeloživotno obrazovanje
(research in education, professional development of preschool teachers, critical reflection, self reflection, action research.)
Sažetak
Profesionalne kompetencije odgojitelja zahtijevaju visoku razinu raznovrsnih sposobnosti i na njima temeljene praktične akcije, što pretpostavlja zajedničku sinergiju svih onih koji su uključeni ili odgovorni za kvalitetu odgojno-obrazovne prakse. Odgojitelji koji mogu učinkovito participirati u procesu učenja su one osobe koje su se spremne mijenjati u procesu traženja znanja putem zajedničkog istraživanja prakse. Stoga je priprema odgojitelja otvoren i trajan proces cjeloživotnog učenja i obrazovanja u kojem se njegovo profesionalno znanje propituje, revidira i postupno nadograđuje kroz zajedničko istraživanje vlastite prakse kritičkom refleksijom i samorefleksijom. Tijekom svog profesionalnog razvoja odgojitelji trebaju razviti intelektualnu kritičnost (Delors, 1998), odnosno svijest onog koji zna, ali i intelektualnu skromnost onog koji je svjestan ograničenosti ljudskog znanja i stalne težnje za osuvremenjavanjem i poboljšavanjem osobnog znanja. U radu se problematiziraju temeljne značajke procesa cjeloživotnog učenja i obrazovanja odgojitelja putem zajedničkih diskursa i refleksija te samovrednovanja konkretne odgojno-obrazovne prakse s ciljem njegova daljnjeg profesionalnog razvoja i podizanja profesionalne autonomije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301761-1772 - Nove paradigme ranog odgoja (Maleš, Dubravka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Učiteljski fakultet, Zagreb
