Naslov
Motivi i poticaji hrvatskih glazbenika židovskoga podrijetla u hrvatskoj kulturi i hrvatskoj glazbenoj baštini
(Croatian Composers’ of Jewish Origin Motives and Stimuli within the Croatian Culture and the Croatian Musical Heritage)

Autori
Jurkić Sviben, Tamara

Izvornik
Kroatologija (1847-8050) 1 (2010), 1; 116-130

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
židovski glazbenici; sinagogalni zbor; suživot; tolerancija
(Jewish musicians; synagogue choir; coexistence; tolerance)

Sažetak
U sklopu teme “Motivi i poticaji drugih kultura na povijest hrvatske kulture” i u kratkim crtama prikazana je povijest tragova ostataka židovskih zajednica na tlu Hrvatske na temelju arheoloških nalaza još od kasnoantičkih vremena. Navedeni tragovi svjedoče o stalnoj prisutnosti ove populacije na teritoriju današnje Hrvatske. Ediktom o vjerskoj toleranciji habsburškoga cara Josipa II. iz 1782. te izglasavanjem Zakona u Hrvatskom saboru 1873. godine o punoj ravnopravnosti Židova u Hrvatskoj pripadnici ove manjine počinju ravnopravno sudjelovati u stvaranju kulturnih i obrazovnih ustanova na području Hrvatske i Slavonije. Cilj je ovoga rada na osnovi prikupljenih podataka o formiranju kulturnih institucija, primjerice Hrvatskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu, ili osnivanju Glazbene škole u Osijeku dokazati vrijednost djelovanja hrvatskih glazbenika židovskoga podrijetla na oblikovanje hrvatske glazbene kulture. Podaci o postojanju sinagogalnoga zbora u hramu u Praškoj ulici u Zagrebu, u kojem su aktivno muzicirali vrhunski umjetnici Hrvatskoga narodnoga kazališta, primjerice Tomislav Neralić i Ančica Mitrović, te surađivali u religijskim obredima i koncertima orguljaši kao što su Franjo Dugan i Franjo pl. Lu~i}; ; , koji su istodobno bili orguljaši prvostolnice na Kaptolu, ukazuju na visoki stupanj suradnje dviju vjerskih zajednica krajem 19. do 40-ih godina 20. st. Zajedničko muziciranje vrhunskih umjetnika različitoga podrijetla unutar sinagogalnoga zbora Židovske općine u Zagrebu govori o visokom stupnju razvijenosti i toleranciji hrvatskoga društva do pojave Drugoga svjetskoga rata. Umjetnička djela koja su glazbenici židovskoga podrijetla stvorili u hrvatskom kulturnom okružju ili obrazovanje koje su davali i primali na hrvatskim obrazovnim institucijama nesporno su dio i bogatstvo u cjelokupnosti hrvatske kulture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA