Naslov
Uloga vrhunskog sporta u oblikovanju nacionalnog identiteta u Republici Hrvatskoj: usporedba devedesetih i dvijetisućitih
(The Role of High-Performance Sport in Shaping of National Identity in the Republic of Croatia: The Comparison of the 1990s and the 2000s)

Autori
Bartoluci, Sunčica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.06

Godina
2013

Stranica
312

Mentor
Katunarić, Vjeran

Ključne riječi
vrhunski sport; nacionalni identitet; hrvatsko društvo; etnički nacionalizam; građanski nacionalizam
(high-performance sport; national identity; Croatian society; ethnic nationalism; civic nationalism)

Sažetak
U ovoj disertaciji analizirana je promjena uloge vrhunskog sporta u izgradnji i oblikovanju nacionalnog identiteta u dva različita društveno- politička razdoblja u Republici Hrvatskoj – 1990- ih i periodu nakon 2000.godine. Polazeći od distinkcije građanskog i etničkog tipa nacionalizma Anthonyja D. Smitha (1991), provjeravala se hipoteza u kojoj mjeri je došlo do promjene uloge vrhunskog sporta u izražavanju i oblikovanju nacionalnog identiteta u hrvatskom društveno-političkom kontekstu. Glavna pretpostavka je bila da je u prvom desetljeću (1991-1999) uloga vrhunskog sporta bila izrazito važna u oblikovanju etničkog nacionalizma, dok je u drugom razdoblju (2000-2010) vrhunski sport doprinosio oblikovanju građanskog nacionalizma. U svrhu prikupljanja podataka potrebnih za realizaciju ciljeva i provjeru hipoteza istraživanja, provedeno je kvalitativno istraživanje metodom studije slučaja (case study). Za analizu slučajeva - pet najznačajnijih sportskih događaja iz prvog i četiri iz drugog desetljeća korištene su različite metode – 36 polustrukturiranih dubinskih intervjua s ključnim akterima vrhunskog sporta po kriteriju uspješnosti, te analiza dokumenata i drugih obilježja diskursa koji karakteriziraju odabrani sportski događaj u konkretnom vremenskom kontekstu hrvatskog društva. Analiza slučajeva dala je očekivane rezultate pokazavši kako niti u jednom slučaju na tri analizirane dimenzije (političke involviranosti, medijskog diskursa te diskursa sportskih aktera) nije moguće prepoznati jednoznačna obilježja jednog od dva idealna tipa nacionalizma. Isto tako, pokazalo se da u prvom razdoblju češće javljaju elementi koji indiciraju etnički tip, a u drugom elementi koji indiciraju građanski tip nacionalizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA