Pregled bibliografske jedinice broj: 655367
Jezična politika: nacionalni i europski identitet u vremenu i prostoru
Jezična politika: nacionalni i europski identitet u vremenu i prostoru // Program konferencije: knjiga apstrakata: Jezici i kulture u vremenu i prostoru 3 / Langues et cultures dans le temps et l'espace 3 / Languages and Cultures in Time and Space 3
Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013. str. 27-28 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 655367 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezična politika: nacionalni i europski identitet u vremenu i prostoru
(Language Policy: National and European Identity in Time and Space)
Autori
Granić, Jagoda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Program konferencije: knjiga apstrakata: Jezici i kulture u vremenu i prostoru 3 / Langues et cultures dans le temps et l'espace 3 / Languages and Cultures in Time and Space 3
/ - Novi Sad : Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013, 27-28
ISBN
978-86-6065-180-0
Skup
Jezici i kulture u vremenu i prostoru 3 / Langues et cultures dans le temps et l'espace 3 / Languages and Cultures in Time and Space 3
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 16.11.2013
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
jezična politika; nacionalni identitet; europski identitet; terminologija
(language policy; national identity; European identity; terminology)
Sažetak
Premda fluidan i dinamičan, identitet se uvijek zamišlja kao spona među članovima neke zajednice, neovisno o tome je li ta zajednica na lokalnoj, nacionalnoj ili nadnacionalnoj razini. Kolektivni identitet socijalno je konstruiran, ne postoji u vakuumu nego u interakciji s drugim zajednicama, njegovo konstruiranje nikad nije neutralno. Nacija kao simbolička zajednica generira identitet, dakako nacionalni, koji dobiva na značenju u višenacionalnim i višejezičnim sredinama. Premda europski identitet ne negira nacionalni identitet, premda je to dodatni, novi identitet – po definiciji multikulturalan i multilingvalan, u kojem se prožimaju svi pojedinačni identiteti koji međusobno interferiraju i perpetuiraju na drugoj razini stvarajući nove jezične, kulturne i druge hibridne identitete – još se uvijek percipira kao konstrukt a ne kao stvarnost, još je uvijek evidentna supremacija nacionalnog identiteta u odnosu na europski identitet. Budući da je uloga jezika u svakom kolektivnom identitetu veoma važna, u planiranju jezika suvremena terminologija osigurava primarnu jezičnu funkciju – onu komunikacijsku. Sustavno i usklađeno nazivlje temelj je višejezičnosti u Europskoj Uniji. Internacionalna terminologija potiče internacionalnost naziva, a nacionalna zagovara ideju o stvaranju naziva iz vlastitih izvora. Uz pomoć novih medija velika je diseminacija novih termina koji zbog velike učestalosti upotrebe često prelaze granice stručne terminologije i postaju dio općeg leksika i drugih (malih) jezika. S jedne strane velika je internacionalizacija stručnih termina, i to ne samo u žargonima nego i u kolokvijalnom jeziku i u standardu, a s druge strane nužno je stvaranje vlastite terminologije kako bi se sačuvao vlastiti jezični identitet. Udio, pak, pojedinih jezičnih zajednica u stvaranju modernog europskog identiteta umnogome ovisi o njihovu mjestu u vremenu i prostoru, drugim riječima, o hijerahiji kulturā i jezikā.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301001-0991 - Materinski i inojezični hrvatski (Jelaska, Zrinka, MZOS ) ( CroRIS)
212-1300619-2622 - Hrvatsko nazivlje za europske pojmove: terminološko-terminografski okvir (Bratanić, Marija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Jagoda Granić
(autor)