Naslov
Biologija i ekologija maslinine muhe (Bactrocera oleae Gmelin) i maslininog moljca (Prays oleae Bern.) u Istarskoj županiji
(Biology and ecology of the olive fruit fly (Bactrocera oleae Gmelin) and olive moth (Prays oleae Bern.) in the county of Istra)

Autori
Dminić Rojnić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.11

Godina
2013

Stranica
184

Mentor
Bažok, Renata

Ključne riječi
Bactrocera oleae; dinamika pojave; ekonomski prag tolerantnosti; maslina; metode prognoze; Prays oleae; štete; zaštita
(Bactrocera oleae; control; damage; dynamics of the appearance; economic treshold; forecast methods; olive tree; Prays oleae)

Sažetak
Maslinina muha (Bactrocera oleae Gmelin) i maslinin moljac (Prays oleae Bern.) gospodarski su štetnici masline. Štetom na plodu direktno utječu na kvantitativna i kvalitativna svojstva masline i maslinovog ulja. Istraživanje je temeljeno na hipotezi da je poznavanje biologije i ekologije maslinine muhe i moljca nužno za uspješno provođenje mjera zaštite u skladu s načelima integrirane zaštite bilja. Istraživanje provedeno od 2007. do 2009. godine imalo je za cilj utvrditi dinamiku pojave, broj generacija te rokove pojave maslinine muhe i moljca primjenom feromonskih mamaca ; usporediti rokove pojave pojedine generacije i pojedinih razvojnih stadija sa sumom efektivnih temperatura (SET) za svaki lokalitet i fenofazom razvoja masline te utvrditi pouzdanost korištenja ovih metoda ; utvrditi intenzitet napada i stupanj šteta na plodovima te temeljem korelacijskih odnosa između visine populacije i šteta za svaku generaciju utvrditi pragove odluke za svakog štetnika i svaku pojedinu generaciju kod koje treba pristupiti suzbijanju. Dinamika pojave odraslih muha praćena je jednom tjedno pomoću žutih ljepljivih ploča uz dodatak feromona (Dacus track) i McPhail lovki, dok su kod moljca korištene feromonske klopke tipa RAG i VAR (Csalomon). Pojava ostalih razvojnih stadija i utvrđivanje zaraze praćena je vizualnim pregledom biljnih organa jednom tjedno. Analizirani su podaci o srednjim godišnjim temperaturama i ukupnoj godišnjoj količini oborina iz najbližih mjernih postaja. Od početka godine, koristeći donji i gornji termalni prag za muhu (8, 99°C i 30°C) i moljca (10, 85°C i 30°C), izračunate su sume efektivnih temperatura. Sve analize varijance, testiranje rangova i izračuni povezanosti provedeni su uz pomoć ARM 7® statističkog programa (Gylling Data Management Software, Revision 7.2.2. 2005). Za regresijske analize korištena je procedura PROC REG, iz programskog paketa SAS v.9.1.3. (SAS Institute Inc, 2002-2004). Na području Istre maslinina muha razvija 3 generacije godišnje. Prvi maksimum je ustanovljen krajem srpnja, drugi krajem kolovoza, treći početkom listopada. Pojava muha prve generacije na žutim pločama s feromonom započinje kod SET od 669, 2±192, 5°C, dok na McPhail mamcima započinje kod SET od 865, 8±98, 5°C. Pojava muha druge generacije, neovisno o vrsti lovke, može se očekivati kada SET dosegne između 1.232, 6±133, 2 i 1.817, 1±51, 4°C, a kod treće generacije pojava muha se, neovisno o vrsti lovke, može očekivati kada SET dosegne između 1.741, 9±153, 9 i 2.302, 3±35, 6°C. Kod druge i treće generacije ranija se pojava može očekivati na lokalitetima koji imaju niže srednje godišnje temperature. Prvi napadi mogu se očekivati od početka srpnja pa do kolovoza, ovisno o lokalitetu i godini. Kritična zaraza od 5% javlja se od sredine srpnja do kolovoza no najčešće je to tijekom kolovoza i rujna. Na području Istre maslinin moljac razvija 3 generacije godišnje. Prvi ulov leptira prve generacije javlja se od sredine do kraja travnja odnosno kada SET dosegne između 107, 7 i 261, 2°C. Prvi leptiri druge generacije javljaju se od sredine svibnja do sredine lipnja ili kada je SET između 341, 8 i 466°C, dok se prvi leptiri treće generacije javljaju krajem kolovoza te početkom rujna pri SET od 1.300°C do 1.730°C. Utvrđene su razlike u SET na pojedinim lokalitetima u vrijeme pojave jaja, gusjenica i kukuljica karpofagne generacije. Na lokalitetima s najnižim srednjim godišnjim temperaturama jaja, gusjenice i kukuljice karpofagne generacije javljaju se pri nižoj SET nego je to slučaj na lokalitetima s najvišim srednjim godišnjim temperaturama gdje se jaja, gusjenice i kukuljice karpofagne generacije javljaju pri višoj SET. Također je trajanje razvoja antofagne generacije kraće na lokalitetima s nižim temperaturama u odnosu na lokalitete s višim temperaturama. Provedeno istraživanje potvrdilo je pretpostavku da na području Istre postoje razlike u klimatskim uvjetima koji utječu na biologiju i ekologiju maslinine muhe i maslininog moljca te, povezano s tim, utječu na odabir modela zaštite. Korištenje samo modela sumiranja temperatura zbog klimatskih razlika iziskuje izradu modela za svako područje zasebno. Temeljem sume efektivnih temperatura i ulova imaga na lovkama moguće je odrediti prag odluke, međutim potrebno je istražiti mogućnosti korištenja drugih modela na području Istre koji će dati precizniju prognozu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA