Pregled bibliografske jedinice broj: 654976
Katolička Crkva u Hrvatskoj i Slavoniji od austrijskog konkordata do I. katoličkog kongresa 1900. u Zagrebu
Katolička Crkva u Hrvatskoj i Slavoniji od austrijskog konkordata do I. katoličkog kongresa 1900. u Zagrebu // Znanstveni skup Život i djelo o. Euzebija Fermendžina (Zbornik radova znanstvenog skupa, Našice, 19. i 20. rujna 1998.) / Matinčić, Julio ; Hackenberger, Dubravka (ur.).
Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 1998. str. 11-22
CROSBI ID: 654976 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Katolička Crkva u Hrvatskoj i Slavoniji od austrijskog konkordata do I. katoličkog kongresa 1900. u Zagrebu
(Catholic Church in Croatia and Slavonia from austrian concordat too the 1st catholic congress, 1900, in Zagreb)
Autori
Kapitanović, Vicko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Znanstveni skup Život i djelo o. Euzebija Fermendžina (Zbornik radova znanstvenog skupa, Našice, 19. i 20. rujna 1998.)
Urednik/ci
Matinčić, Julio ; Hackenberger, Dubravka
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
Grad
Osijek
Godina
1998
Raspon stranica
11-22
ISBN
953-154-360-7
Ključne riječi
Katolička crkva, Hrvatska, povijest,
(Catholic Church, Croatia, history)
Sažetak
Osnivanjem hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine (bulom “Ubi primum placuit”, 11. prosinca 1852.) Katolička crkva u banskoj Hrvatskoj izvukla se ispod ugarskog utjecaja i našla, velikim dijelom, na okupu. Sklapanjem konkordata između Austrije i sv. Stolice (1855) Crkva se oslobodila jozefinističkih ograničenja kojima ju je država sputavala. Svećenstvo je, prožeto narodnim duhom, nastavilo rad na religioznom području, nešto življe, ali uhodanim tokom, sudjelujući u kulturnom i socijalnom životu. To je utjecalo i na misaoni sklad stanovništva općenito, tako da do 70-ih godina, u Hrvatskoj, izrazitije klijaju religiozno nadahnute težnje za političkom slobodom (Kvaternik) i slobodom savjesti nego građanski protucrkveno obojeni liberalizam. Rasprave na I. vatikanskom saboru praćene su u Hrvatskoj s posebnom pažnjom, naročito zbog stavova biskupa iz sjeverne Hrvatske koji su pripadali saborskoj manjini, koja je na saboru doživjela poraz. Proglašenje dogme o papinoj nezabludivosti, kad naučava ex cattedra, dalo je izliku Austriji da jednostrano otkaže konkordat. Poslije donošenja liberalnih zakona 1874., kojima su Crkvi nametnuta ograničenja, i u Hrvatskoj se povela borba za pučko školstvo. Pri osnivanju Sveučilišta u Zagrebu nije međutim bilo poteškoća za uvrštenje bogoslovnog fakulteta u Sveučilište. Time je i znanost u Hrvatskoj sve više iz okrilja svećenstva prelazila u laičke krugove. Uz bolesene i zapuštene Crkva se u drugoj polovici XIX. stoljeća počela skrbiti i za radništvo, najprije za obrtničke naučnike okupljene od 1856. u “Katoličko djetićko društvo” a zatim, nakon pojačane industrijalizacije, potkraj stoljeća, pokušala je i sustavno rješavati radničko pitanje na kršćanskim načelima. Razlike u načelima, kojima su se vodili, dovele su u drugoj polovici devedesetih godina do žestokog sukoba protucrkveno usmjerenih liberala i Crkve, u kojem su se naizmjenično optuživali zbog klerikalizma i antiklerikalizma. Sukob je utjecao na organiziranje I. katoličkog kongresa u Zagrebu jubilarne 1900. godine, koji je bio značajan iskorak u organiziranju Crkve, pa čak i društvenog i gospodarskog života hrvatskog naroda.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Teologija, Povijest
