Naslov
Hrvatska operna kritika između dvaju svjetskih ratova na primjeru Gotovčeva Ere s onoga svijeta
(Croatian Music Criticism between the Two World Wars Examplified by Gotovac's Ero s onoga svijeta [Ero from the Other World)

Autori
Majer-Bobetko, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2010 : Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari:Prvi dio:U spomen Nikoli Batušiću / Hećimović, Branko - Zagreb : Osijek : Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2011, 93-106

ISBN
978-953-154-101-5

Skup
Krležini dani u Osijeku 2010 : Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari : U Spomen Nikoli Batušiću

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.12.2010. - 09.12.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
opera; kritika; Hrvatska; Gotovac; Ero s onoga svijeta
(Opera; criticism; Croatia; Gotovac; Ero from the Other World)

Sažetak
Premda se u hrvatskoj glazbenoj kritici – koja je ishodišna točka i operne kritike – između dvaju svjetskih ratova može uočiti raznovrsnost pristupa, dosadašnja su istraživanja potvrdila činjenicu da u njoj ipak dominira ideologija (neo)nacionalnog smjera. Niz istaknutih glazbenih pisaca i kritičara svojim su radovima izravno podupirali i promicali djela, koja po njihovu mišljenju odgovaraju zadanim kriterijima, odnosno zasnivanju umjetničke glazbe na folklornom izričaju, što je izravan nastavak ideja začetih u razdoblju narodnog preporoda i potom gorljivo zagovaranih po Franji Kuhaču u drugoj polovici 19. stoljeća. Temeljni njihov stav jest da će se samo na taj način sačuvati identitet i omogućiti afirmaciju hrvatske glazbe u inozemstvu. Kako je poznato, Ero s onoga svijeta najveća je uspješnica hrvatskoga opernog stvaralaštva, koja je tijekom 75 godina svoga postojanja, samo na sceni HNK u Zagrebu doživjela preko 660 izvedaba i učvrstila svoju poziciju u hrvatskoj glazbenoj tradiciji. Suočavanje glazbene kritike s takvim djelom svakako zaslužuje posebnu pozornost, pa je stoga i izabrano kao model na kojemu se iščitavaju dosezi hrvatske operne kritike u navedenom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA