ࡱ> q`TbjbjqPqP 7::9%  4448&5\5l t55"666)>.W>k> sssssss$vhyrt w>>")>w>w>t 66tPPPw> 6 6sPw>sPPf ^ oh65 w+4I#gpTt0t9g6yNy,ohohy jw>w>Pw>w>w>w>w>ttP^w>w>w>tw>w>w>w>    (    (     RAZREDNI MENED}MENT STILOVI VOENJA RAZREDA Andrija Kozina PDS - 7617 POSLIJEDIPLOMSKI SVEU ILI`NI DOKTORSKI STUDIJ PEDAGOGIJE KOLEGIJ: Pedagoaki mened~ment u obrazovanju i akoli VODITELJ: Profesor dr. sc. Vladimir Juri Sa~etak: Sve viae se koristi pojam mened~menta u odgoju i obrazovanju pod raznim nazivima: prosvjetni mened~ment, pedagoaki mened~ment, obrazovni mened~ment, akolski mened~ment i sl. Stani (2006: 22) smatra da se pod mened~mentom u obrazovanju smatra koordinacija ljudskih i materijalnih potencijala u podru ju odgoja i obrazovanja kako bi se postigli ciljevi utvreni dr~avnom, lokalnom i akolskom prosvjetnom politikom. Mened~erski stil je na in ponaaanja i djelovanja mened~era. Voenje je podsustav i odnosi se samo na usklaivanje svih raspolo~ivih resursa za ostvarenje ciljeva obrazovne ustanove ili akole. Postoje razli it nazivi za razli ite stilove voenja ali prilikom opisivanja samog stila nema velikih razlika u poimanju. Stilovi voenja odreuju same u itelje pa stoga imamo autokretskog u itelja, demokratskog u itelja, emocionalnog u itelja i laissez-faire u itelja. Ako ~elimo imati istinsko demokratsko druatvo, tada moramo prije svega demokratizirati svoje akole jer u akolama po inje demokratizacija svakog druatva. Klju ne rije i: upravljanje, rukovoenje, voenje, stilovi voenja u itelja. Uvod: Suvremeni akolski sustavi da bi zadovoljili izazove sadaanjice sve viae koriste ekonomske znanosti u razvoju akolskih institucija. Sve viae se koristi pojam mened~menta u odgoju i obrazovanju pod raznim nazivima: prosvjetni mened~ment, pedagoaki mened~ment, obrazovni mened~ment, akolski mened~ment i sl. Stani (2006: 22) smatra da se pod mened~mentom u obrazovanju smatra koordinacija ljudskih i materijalnih potencijala u podru ju odgoja i obrazovanja kako bi se postigli ciljevi utvreni dr~avnom, lokalnom i akolskom prosvjetnom politikom. Svima je poznato da na kvalitetno ozra je akole utje e kvalitetno vodstvo kao i svi prosvjetni djelatnici: pedagozi, u itelji, u enici i administrativne slu~be. U itelj nije viae samo izvor znanja nego on postaje sve viae medijator, voditelj, posrednik i savjetnik u enika. Zadaa mu je da uz ato manje intervencija, postavlja razinu kognitivnog izazova da pobudi u u eniku usvajanje novog znanja. Drugim rije ima sam u enik tra~i i procjenjuje izvore znanja te sukladno svojim individualnim sposobnostima iste koristi za ostvarenje zadanog cilja. Suvremeno opa~anje u itelja kao refleksivnog prakti ara i akcijskog istra~iva a ne isklju uje, nego naprotiv, potencira va~nost nastavni kih vjeatina i njihove kompetentne primjene u slo~enim odgojnoobrazovnim situacijama. (Muanovi, Vasilj, Kova evi. 2010.). U enicima se stalno mora dosljedno pokazivati ato se od njih o ekuje, viaa kvaliteta rada kao i br~i napredak u usvajanju znanja. `kola danas djeluje u slo~enim demokratskim uvjetima ato sve viae ote~ava ostvarivanje odgojnoobrazovnih zadaa. Na~alost akola je joa uvijek kruto nadzirana i praena dr~avna ustanova, gdje u itelj nema samostalnost u odlu ivanju i voenju. Kyriacou (2001.) napominje da je najva~nija zadaa s kojom se susree u itelj pobuditi i odr~ati u eni ko sudjelovanje u radu cijeli nastavni sat da bi se postigli ~eljeni pedagoaki ciljevi. Kvalitetno voenje nastavnog sata obuhvaa sva umijea potrebna da se osigura maksimalno sudjelovanje u enika u provedbi nastavnog procesa. Upravljanje, rukovoenje i voenje Kao prvo moramo napraviti razliku izmeu upravljanja, rukovoenja i voenja. Upravljanje je viai nivo to je zapravo funkcija vlasnika koja se zasniva na pravnoj regulativi i po svojoj naravi je upravno-administrativna funkcija. Samo upravljanje je izuzetno pravno regulirano samim time mu je autonomija vrlo mala Rukovoenje je izvrana funkcija upravljanja i odnosi se na usklaivanje svih ljudskih, materijalnih i drugih potencijala u cilju ostvarivanja neke obrazovne ustanove. Samo rukovoenje je dijelom regulirano raznim propisima ali uvijek ima mogunosti domialjatosti i kreativnosti u raznim ~ivotnim situacijama. Voenje je podsustav i odnosi se samo na usklaivanje svih raspolo~ivih resursa za ostvarenje ciljeva obrazovne ustanove ili akole. Ono ini okosnicu djelovanja u samoj ustanovi i svrha mu je uspjeano ostvarenje odgojnih ciljeva. To je rad struke i on se ne nalazi u zakonskim regulativama i pravilnicima nego u znanstvenim spoznajama stoga je autonomija nastavnika velika. U slici br. 1 lakae se mo~e vidjeti povezanost izmeu upravljanja, rukovoenja i voenja.  SLIKA 1 POVEZANOST IZMEU UPRAVLJANJA, RUKOVOENJA I VOENJA (STANI I, 2006) Upitnik o osobnom stilu voenja U teoriji i praksi imamo razne vrste stilova voenja. Naj eae se kao temeljne osobine stila uzimaju osobni karakter voditelja, sami odnosi izmeu nadreenog i podreenog, iskoriatavanja polo~aja i dodijeljenog autoriteta kao i sam odnos prema izvraenju dobivene zadae. U praksi se rijetko susreu potpuno autoritarni i potpuno demokratski nastavnici. U voenju viae se mo~e govoriti prevladavanju jednih ili drugih karakteristika. (Bognar, L. Matijevi, M. 2002.) U ovom dijelu prikazali bi upitnik s koji je Santrock (2005.) pokuaao odrediti osobne stilove voenja u itelja u razredu. R.br.TVRDNJAUope se ne sla~emNe sla~em seNeodlu an samSla~em seU potpunosti se sla~em1Ako u enik remeti red, bez rasprave u ga zapisati radi kazne.123452U enicima ne ~elim nametati nikakva pravila.123453Dok u enici sluaaju predavanje u razredu moraju vladati red i tiaina.123454Brinem ne samo o tome ato, ve i kako u enici u e.123455Nije moj problem ako u enik kasni sa izradom domae zadae.123456Ne ~elim ka~njavati u enike jer to mo~e povrijediti njihove osjeaje.123457Pripreme za nastavu nisu vrijedne truda.123458Uvijek nastojim objasniti zaato vrijedi neko pravilo ili odluka.123459Ne prihvaam isprike za kaanjenje.1234510Promialjanja u enika va~niji su mi nego kontrola razreda.1234511U enici znaju da smiju prekinuti predavanje ako imaju pitanja.1234512Poti em u enike da pokazuju svoje emocije.12345 Ovisno o veini odgovora na pojedine tvrdnje i dobivenom zbroju odreenih tvrdnji, mogue je definirati etiri vrste stilova voenja razreda, a samim time i etiri vrste u itelja a to su: autokratski, demokratski, emocionalni i laissez-faire u itelj. ako je zbroji tvrdnji pod rednim brojem 1, 3, 9. najvei to je autokratski u itelj ako je zbroji tvrdnji pod rednim brojem 4, 8, 11. najvei to je demokratski u itelj ako je zbroji tvrdnji pod rednim brojem 6, 10, 12. najvei to je emocionalni u itelj ako je zbroji tvrdnji pod rednim brojem 2, 5, 7. najvei to je laissez-faire u itelj Stilovi voenja razreda Da bi objasnili ato je to stil voenja razreda moramo prvo razjasniti ato je to mened~erski stil. To je openiti na in ponaaanja i djelovanja mened~era. Pobli~e ga odreuje odnos prema suradnicima i podreenima, na in postavljanja ciljeva, odlu ivanja, komunikacije, kontrole idr. Samo voenje je utjecaj na jednu ili viae osoba, s ciljem da im se promjeni njihovo glediate ili ponaaanje (Ammelburg, 1992.). Utjecaj na druge mo~e se samo na osnovu straha ili povjerenja. Voenja se danas polako mijenjaju u suradni ko ili timsko voenje. Nastavnik stvara, partnerske odnose sa u enicima i motivacijsko ozra je u u ionici, razredu. Voenje se u veliku mjeru oslanja na suradnju nastavnika s u enicima. Nastavnik kao prvo mora stvoriti kvalitetno ozra je, u kojem se mora znati tko treba ato poduzeti za dobrobit akole, razreda i samog u enika. Da bi voenje bilo ato u inkovitije moramo uklju iti motivaciju, kvalitetnu komunikaciju i zajedni ko kreiranje ciljeva. Glasser (1994.) napominje da kvalitetni nastavnici upravljaju u enicima bez prisile. Razni autori navode razli ite klasifikacijske stilove voenja s obzirom na koriatenje*,\^~  , L N P   ɺyyoe[eWoP h]eW6]h]eWh%-h]eW6]h]eWh]eW6]h%-hz6] hN56]h%-h(}W6]h%-hmJA6]h%-hmJA56]hmJAhChtM@5hK hyhtM@htM@ hShtM@htM@CJaJhtM@5CJaJhK5CJaJhP5CJaJhy5CJaJhN|5CJaJhj5CJaJ,\^~ n "" $xa$gdH $x`a$gdtM@gd4 $xa$gdqY$|x^`|a$gd]eWgdmJA$a$gdtM@$a$gdn=$a$gdP$a$gdN|֝ R $lv&(.0& 0 2 ""Ž}yu}yyqyqmh:hz ;hfNvh>hN|hy=|hPh`hN5hM`h$HB*ph h$Hh$Hh$Hh:h5CJaJhy5CJaJhzhmJA] hz]hzhz]hzhz5hzhmJA5h%-hqY6]h%-h:6]h%-hz6]*""##x$$$d%f%|%&'''<((**n+p+r+t+v++,,$,&,(,*,j,l,./ 000000ػ|xtxme|thbgCJaJ hbghbghN5hp hbghbg5CJ\aJhzhbg5CJ\aJh/hbg6] h/6] hw96]h/hw96]hw9hw9CJaJjhKUmHnHuhKh/hhoUhfNvhoU6]hM`h1ohH5CJ\aJ'"f%'p+r+v+x+z+|+~++++++++(,*,l,0 $x`a$gd%-gdbg $x`a$gdw9 $xa$gd/ $x`a$gd $xa$gdfNv $x`a$gdc001 1 11(1N1h11wZ$$&`#$/Ifa$gdL (l0$$&`#$/Ifa$gdL (l0$$&`#$/Ifa$gdL (l0$$&`#$/Ifa$gdL (l0$$&`#$/Ifa$gdL (l0 $`a$gdbg$a$gdbg 01 1 11(1L1N1V1h11111111H2J2^2`22222b3d3x3z33333t4v4445525455555$6&6:6<6666677hbgCJOJQJhz=hbgCJaJhbgCJaJhjV7hbgCJaJhjV7hbg5CJ\aJhbg5CJ\aJhHhbg5CJ\aJhbg5CJ\aJh.nhbg>*CJaJh.nhbgCJaJhbg611111J2N2R2V2Z2^2`2fffffaFf"$x$&`#$/If]a$gdL (l$&`#$/IfgdL (l$$&`#$/Ifa$gdL (lFf$$&`#$/Ifa$gdL (l0$$&`#$/Ifa$gdL (l0 `2d222222222d3h3l3p3t3x3z3~33Ff Ff"$x$&`#$/If]a$gdL (l$&`#$/IfgdL (l$$&`#$/Ifa$gdL (l33333333v4z4~4444445"5&5Ff$&`#$/IfgdL (l$$&`#$/Ifa$gdL (lFf "$x$&`#$/If]a$gdL (l&5*5.525458555555555&6*6.62666Ff$&`#$/IfgdL (l$$&`#$/Ifa$gdL (lFf"$x$&`#$/If]a$gdL (l66:6<6@666666666777"7&7*7Ff$&`#$/IfgdL (l$$&`#$/Ifa$gdL (lFf"$x$&`#$/If]a$gdL (l7*7,77777"868888899::B;D;b;;;;;<:<<<<<< ="=>P>>>?.?R?T?V?@L@ԿƸԸԴ}yuqmhRhch/htM@h?khoUhM`hN|hHhH5CJ\aJhfNvhfNv5CJ\aJhtM@5CJ\aJhfNv h~|hbg h<hbghbghbg6]h:hbghThbgCJaJhbgCJaJhjV7hbgCJaJhbgCJOJQJ**7,72777777777"8&8*8.8286888Ff%Ff""$x$&`#$/If]a$gdL (l$&`#$/IfgdL (l$$&`#$/Ifa$gdL (lFf88:80::;<<<<<"=V?VEmvsyXT$x[$\$a$gd(}W $xa$gd; $xa$gdKVa $x`a$gdKVa $x`a$gd $x`a$gdtM@ $xa$gdH $xa$gdbgxgdbggdbg$a$gdbgL@N@@@@@AAxAzAAA(BVBBBCC`CDDDTEVEEEEFh*h.hXidifihi`kkkFl`lbll m"mmmmmmnxnptsvsssstظƪƸ hxZ6] hxZhxZhKVahKVa6] h h hKVa6]h h 6]h hKVahiUhIhPh/h%-hRhh`hh/hqYhchN59 autoriteta u nastavi. Rahan i Ruschel izvraili su podjelu stilova voenja na tri kategorije: autokratski stil, demokratski-partnerski stil i laissez-faire stil. Ammelburg (1993.) prepoznaje autoritaran, direktan i integrativan stil voenja, Gerken razlikuje transakcijsko, suradni ko i transformacijsko voenje. Vidimo da postoje razli it nazivi stilova voenja ali prilikom opisivanja samog stila nema velikih razlika u poimanju. Prema gore navedenim mo~emo rei da razlikujemo etiri osnovna stila voenja autokratski, demokratski  partnerski, emocionalni i laissez-faire stil voenja. Stilovi voenja odreuju same u itelje pa stoga imamo autokratskog u itelja, demokratskog u itelja, emocionalnog u itelja i laissez-faire u itelja. Autokratski u itelj- koristi stil voenja u kojem je sva mo i vlast u rukama jedne osobe. To je stari tradicionalni u itelj koji ima visoka o ekivanja od u enika. Kod njega vlada rad, red i disciplina. Njegova predavanja su veinom usmena izlaganja gdje u enici to no zapisuju predavanje i po zabiljeakama izlaze na ispite. Vrlo je strog, ne dozvoljava prekidanje njegovih predavanja, nikakva pitanja nisu po~eljna. Nastava mu je strogo strukturirana sa jasnim pravilima ponaaanja na satu koje stalno kontrolira. Voenje nastavom ostvaruje prijetnjama i kaznama. U svom radu stvara atmosferu straha dok on govori u enici moraju autjeti. Cijeni posluanost, bezpogovorno izvraenje dobivene zadae to no onako kako je on odredio. Demokratski u itelj-koristi stil voenja gdje dozvoljava podreenima da sudjeluju u procesu donoaenja odluke. U svojim predavanjima koristi dijaloaku metodu nastave. Vrlo dobro zna sposobnosti u enika i zahtjevi su mu malo iznad sposobnosti osobe. Svaku svoju odluku prije nego ato donese voli raspraviti sa u enicima i voli izraziti svoje mialjenje. Uvijek komunicira sa u enicima, voli da mu se prekine predavanje ako neato nije razumljivo ili jasno. Uva~ava mialjenja svojih u enika, pokazuje veliku brigu i razumijevanje za svaki problem u razredu. Ponaaa se kao prijatelj prema u enicima, i njegovi u inci na druge su vrlo pozitivni. U svom radu poti e samopoatovanje i samopouzdanje u enika. Njegovi u enici sami donose odluke o svom u enju a samim time preuzimaju odgovornost. Emocionalni u itelj- koristi stil voenja gdje prati potrebe podreenih i na njihovo reagiranje donosi odluke. Usmjeren ja na u enika, stalno prati kako reagiraju u enici i koje su njihove emocionalne potrebe. Njegov je stav da za uspjeano u enje treba se stvoriti pozitivna, ugodna socio - emocionalna klima, uspjeanije se u i u atmosferi veselja, zabave nego torture i straha. Sva svoja predavanja usmjerava na potrebe u enika, ak i na atetu obrazovnih sadr~aja. Pokazuje puno topline i pozitivnih osjeaja, nikada ne zanemaruje akolska postignua u enika. U svom radu poti e suradni ke, partnerske, a ne natjecateljske odnose. Razredna klima je kao mala obitelj, svi su povezani i brinu jedni o drugima, u enici rado dolaze u akolu. Laissez  faire u itelj- koristi stil voenja gdje se ne uplee u rad podreenih, koji imaju veliku slobodu i odrijeaene ruke u svom ponaaanju i radu. Zaokupljen je samim sobom i svojim problemima, nije previae zainteresiran ato se dogaa sa u enicima i odgojno obrazovnim procesom. Svaku dobivenu zadau odradi sa minimalnim utroakom energije. U svojoj nastavi vrlo je pasivna i prepuata inicijativu i odgovornost u enicima. Glavni cilj mu je da mirno i sa ato manje sukoba obavi svoj rad, u ocjenjivanju je popustljiv. Nema potrebe mijenjati svoju nastavu, ne uvodi nove nastavne metode i nove sadr~aje. U enici na njegovoj nastavi nameu svoja pravila, sni~avaju akademske kriterije. Bitno mu je da se bli~i kraj nastave i da sve proe bez zapitkivanja i sukoba. Zaklju ak: Da bi bio uspjeaan u itelj moraa biti i uspjeaan voa. Voenje kao najni~i oblik mened~menta je autonomna funkcija koja mo~e pridonijeti uspjeanosti odgojno  obrazovnog procesa.  Osim znanja i stru nosti, u itelj mora imati i sva obilje~ja kvalitetnog i uspjeanog voe . (Brajaa, 1995: 130). Raznolike teorije o stilovima voenja u nastavi samo potvruju injenicu da je voenje vrlo slo~en i sveobuhvatan fenomen u kojem se malo toga mo~e bezuvjetno tvrditi. Svaki u itelj stjecanjem radnog i pedagoakog iskustva izgraditi e sam svoj stil voenja koji ne mora biti povezan ni sa bilo kojim od navedenih u ovom radu. Vrste voenja kao ato su autokratsko, autoritativno, direktivo, hijerarhijsko i birokratsko ote~ava voenja a demokratsko, partnersko, emocionalno, suradni ko, kolegijalno, participirajui i humanisti ko podupire odgojno  obrazovni proces u akolama. Ako ~elimo imati istinsko demokratsko druatvo, tada moramo prije svega demokratizirati svoje akole jer u akolama po inje demokratizacija svakog druatva. Literatura: Ammelburg, G. (1993.) Organismus Unternehmen. ECON. Dusseldorf. Bognar, L. Matijevi, M. (2002.) Didaktika. Zagreb: `kolska knjiga. Brajaa, P. (1996.) Sedam tajni uspjeane akole. Zagreb: `kolska knjiga. Glasser, W. (1994.) Kvalitetna akola. Zagreb: Educa. Guti, D. (1991.) Psihologija za mened~ere. Zagreb: Turistkomerc. Kyriacou, C. (2001.) Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa. Livazovi, G. (2008.)  Pedagoako razvojno-savjetodavna djelatnost s aspekta primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije , }ivot i akola, 20, 173-184. Muaanovi, M. Vasilj, M. Kova evi, S. (2010.) Vje~be iz didaktike. Rijeka: Hrvatsko futuroloako druatvo. Perko, A. Mlinarevi, V. Gajger, V. (2009.)  U inkovita voenja u osnovnim akolama. Odgojne znanosti, 11 (2), 67-84. Stani i, S. (2006.) Menad~ment u obrazovanju. Rijeka: Sveu iliana knji~nica. Santrock, J.T. (2005.) Adolescence. New York SCHOOL MANAGEMENT Leadership Styles Abstract: Increasingly, the term is used in management education under various names: teachers management, pedagogical management, educational management, school management, etc. Stanic (2006: 22) considers that the management believes in education coordinating human and material resources in the field of education in order to achieve the objectives set out in state, local and school educational policy. Managerial style is a way of behaving and acting manager. Keeping the subsystem and applies only to the alignment of all available resources to achieve the objectives of the educational institution or school. There are different names for different styles of leadership, but to describe the style, there are no large differences in the perception. Leadership styles define themselves teachers, so teachers have autocratic teachers, democratic teachers, emotional teachers and laissez-faire teacher. If you want to have a genuinely democratic society, we must first of all to democratize their own schools because school starts the democratization of any society. Keywords: governance, management, leadership, leadership styles of teachers.     PAGE  PAGE 2 Voenje Rukovoenje Upravljanje Obrazovni mened~ment Usklaivanje materijalnih i ljudskih resursa/potencijala da se ostvare odgojno -obrazovni ciljevi mened~ment sustava *narav  upravna (administrativna) *nositelj  vlast i / ovlaatene institucije *pravna reguliranost- izrazita *autonomija - minimalna f mened~ment institucije / ustanove *narav  upravna i stru na *nositelj  ministar, pro elnik, ravnatelj,.... *pravna reguliranost- umjerena *autonomija - osrednja f mened~ment (voenje ljudskog potencijala) *narav  stru na *nositelj  ministar, pro elnik, ravnatelj, pedagog, nastavnik... *pravna reguliranost- minimalna *autonomija - velika f tx*y|yyyyyyyz"z{VXRTVlrڅ܅,~^Dt܋lnxʤ{w{so{kkh:hN5hRhjhB?h~hbgh]eWhbg5CJ\aJh$Hh(}WB*phhROh(}W hxZh1o h1oh1oh1oh1o6]h;hI6]h1o hxZh; h;h; h;6]h;h;6] hxZhPh;h0*hxZ*TVlxz,֑6ܔ< $xa$gdG$a$gdGxgd"xgd%rxgdN5xgd6gd%r $xa$gd:xgdbg$x[$\$a$gd(}WxzNPTfhjzŽ (*,NPTtvxBDFHҽ׽ܽ׭ܠ܍׭׽ܽ׭ܠܠ׭ܽ h:\h|"h|"\h"hb>6\] hb>\h:h:\ h|"\h"h%r6\] h%r\ hw9\hw9hi6\] hi\ hN5\ h"\h%rh:5CJaJh%-hJ5CJaJ h:h:5Hz|~ĐƐʐ̐Zđ.04Z\^RT“26^`˰˫ hG\ h%-\ hi\h|"hb>6\]h|"h|"6\] hb>\ hp \ h%r\ h"\ hN5\h"h"\h|"6\]h"h%r6\]7ڔܔʕBh:<N֝؝ܝޝ ䷯wsh/hU W0JmHnHuh` h`0Jjh`0JUh'/9jh'/9U hG\hGhG\hGhG5 hGhGhGhGmH sH 5hGhG0JB*CJOJQJ^JaJmH phsH 5hGhG0J B*CJOJQJ^JaJmH phsH '<֝ڝܝ 02JLdfVgd/h]hgd 8k &`#$gd 8kxgdGVXZ|ğܟ,DXt&l~ȡءޡHZrܢ :FLNPRThGhG\hp%hKCJaJhKhKCJaJhK5CJ\aJhKhKhK5CJ\aJ2VX~ğZ֠nڡܡ6ZޢHJNPRTxgdG & FgdKgdK5 01h:p 8k. A!"#$% $$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl  t 6`F3%6,55 55Q5575pFokd$$Ifl֞] n$ Q7  t 6`F03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd$$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl t 6`3%6,55 55Q5575kd$$Ifl֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd $$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd $$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd$$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd$$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd$$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd$$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd$$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl4 t 6`3%6,55 55Q5575kd$$Ifl4֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd!$$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF$$If!vh55 55d55N5#v#v #v#vd#v#vN#v:Vl? t 6`3%6,55 55Q5575kd$$$Ifl?֞] n$ Q7 t 6`03%6344 lapF!@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHR@R Ze Heading 1dd@&[$\$5CJ0KH$\aJ0DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List6U@6  Hyperlink >*B*phB^@B ! Normal (Web)dd[$\$.X@. !Emphasis6]# Gb Table Web 1h:V03j B*`JphNO1N Ze Char Char"5CJ0KH$\_HaJ0mHsHtHFV@AF ZeFollowedHyperlink >*B* ph4 @R4  8kFooter  p#.)@a.  8k Page NumberFOqF bartext1CJOJQJ^JaJo(phjj ]o Table Grid7:V0@ 8A Table Web 2h:V03j B*`Jph<O< Siclanak$dd[$\$a$4O4 Sit-9-8dd[$\$XOX _ t-10-9-kurz-s$dd[$\$a$6CJ]aJpOp sT-9/8-2($ iV+1$7$8$H$`Va$ CJOJQJ_HaJmH sH tHbOb sClanak$V+1$7$8$H$a$ CJOJQJ_HaJmH sH tH,O, G short_textO Ghps #99<  #99<./?JgDEKU y 6 %')+-/02_acegijl;=?ACEFH CEGIKMNQovwx!$'*---111 2N2223O33V445H5I5J5n59999999999::: ::::::%:&:2:3:H:I:::::;-;E;F;H;I;k;;;;;;;;<-<o<<<<<<<000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I004000000000000000 0 0000000 0 0000000 0 00I0"p/?JgDEK')-/acegi;=?ACEEGIKMo*-V445H5I5J5n5::%:;<<K0b(@0@0@000000K00K00K00K00K00@0K00K00XK00SK00RK00QK00K00K00K00K0Z0$ K00K00K00K00K0Z0$ K00K00K00K00K00K0Z0$ K00K00K0#0K00K0Z0$ K00K00K00K0*0zK00K0Z0$ K00K00K00K010uK00K0Z0$ K00K00K00K080pK00K0Z0$ K00K00K00K0?0kK00K0Z0$ K00K00K0E0gK00K0Z0$ K00K00K0E0gK00K0Z0$ K00K00K0E0gK00K0Z0$ K00K00K0E0gK00K0Z0$ K0H0IK0H0@00@0K0V0WʧK0V0K0V0K0V0K0V00@00;lK00, K0K00, K0; $$$'"07L@txHT#&'*03RTUVX"01`23&566*788T<VT$()+,-./12SWYR%  '! !l,b$Ҩ5~=9ҹ@n (  @ U/ V2  # f"`qV2   # "`9 V2   # "`} GV2   # "`aC n   C  "`MA9] h  3 "` h  3 "`  n  C "`Y u h  3 "` 5,} ZB B S Dh  3 "`q/ ZB B S D9qIh  3 "`kU/ h  3 "`. ZB B S D9%ZB  S DQqB S  ?<$ )Ht OLE_LINK2 OLE_LINK3--<11<@GHM}Q b q y { o  6> _fgl V] '3!:!;!@!!!!!t$$M'['((****..11111112 2222N2T22222223 333G3L3O3X333334 4@4K4V4[4`4j4o4u4445#5%5(525=5?5B5C5G5n5v5x5555555555555555555555555555555556 66666 6"6(646=6>6B6C6F6G6Q6R6Z6[6]6^6g6h6t6{6~6666666666666666666666666666666666666666777777777 7"7#7+7,7/7076777>7@7G7H7K7L7U7V7Y7Z7a7b7f7j7m7n7w7x7z7{7~7777777777777777777777777777777777888 888$8%8(8)8.80858=8B8C8N8O8Q8R8U8V8`8b8l8m8s8t8z8{8888888888888888888888888888888888999 9999#9$9+9-9/959:9;9=9>9A9E9P9Q9V9W9Z9[9b9c9j9k9q9r9x9y9|9}999999999999999999999999999999999999: :::F;G;;;<<<<-/>?IJfgCEJKT U x y 56 $%/0^_ij:;EFBCMNPQLMnoPQux!!$$''**----11112 2M2N2222233N3O333U4V44455G5n5999999999999999: :::::$:&:1:3:G:I::::::: ;;,;-;D;F;G;I;j;k;;;;;;;;;;;<<,<-<n<o<<<<<<<< U y 6%2_l;H CQx OV..1111 2*2222$344525999999999999::::$:&:1:3:G:::-;G;;;o<<<999999999999::<~uK`SQaU0<6Ĝf+;d' i!OxW^feBr^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h   ^ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h | | ^| `hH.h LL^L`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.^`>*o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.  ^ `OJPJQJ^Jo(   ^ `OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH__^_`OJQJ^Jo(hHo//^/`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo!!^!`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH "tt^t`B*OJPJQJo(phhH ^`OJQJ^Jo(hHo pp^p`OJQJo(hH @ @ ^@ `OJQJo(hH ^`OJQJ^Jo(hHo ^`OJQJo(hH ^`OJQJo(hH ^`OJQJ^Jo(hHo PP^P`OJQJo(hH "tt^t`B*OJPJQJo(phhH ^`OJQJ^Jo(hHo pp^p`OJQJo(hH @ @ ^@ `OJQJo(hH ^`OJQJ^Jo(hHo ^`OJQJo(hH ^`OJQJo(hH ^`OJQJ^Jo(hHo PP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hH ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.~uK0SQ<6fe+; i!O                  rX?eeA|F#gE i ,i gd0EWyvz^1Rz ,I+b+b:I"0F#J%3@4 ~vO @A| ,[@4 ,^N b0Wyv: ~vtp{J%3~}4E <f:Fl]o^ H p  ? `p 1 !; I rBOmFskK"B{UJt_:IZKxZ` cCP > _ o"(# 2#::#l`#h#t#=$'$)%}'j'L (C+p+4#,%-n-4~.7q/<14I1a45?95W6|6aD8'/9,B9I9m9 :z ;t;$~;e<2=;>b>Y ?B?L"?mW?^?a?2f?tM@S@]@r@~@8AmJAGDhEd=FaJKs#K9K)FK1 LILoM'xMBBN^NPkPUQsQStS TPVVU W*W_W]eW(}WAXS[YaYqY}ZL.[X[8]y]U^o^+`M`"aKVauabGbyb.d GdZeueHfLfbg~gi/i2iSiVijAj_jT k 8kQ/U !62$HI`F!1N|57i=Jb> MD_niz;G< |".+>RYP{^pId!Kq\8}9X|r~A[H!_oUC?xzN|X~?Rz52Hy8 'a0tp%/ UdCkckd*2KX1&bn(y(M"0*f"?ROlo?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ\]^_`abcdefghijklmnpqrstuvwxyz{|}~Root Entry F>Data ['1TableoyWordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q