Naslov
Akustičke različitosti naglasaka hrvatskoga štokavskoga sustava kod govornika iz Slavonije i Dalmacije
(Acoustic Differences in Slavonian and Dalmatian Production of Croatian Štokavian four Accent Types)

Autori
Pletikos Olof, Elenmari

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
A tko to ide? / А хто там ідзе?: Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu

Urednik/ci
Turk, Marija

Izdavač
Hrvatsko filološko društvo ; Hrvatska sveučilišna naklada

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
99-113

ISBN
978-953-169-258-8

Ključne riječi
hrvatski jezik, naglasni sustav, visinski naglasak, dalmatinski naglasak, slavonski naglasak
(Croatian, lexical accentuation, pitch-accent system, Dalmatian accent, Slavonian accent)

Sažetak
Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika temelji se na novoštokavskom dijalektu te iz njega preuzima četiri vrste naglaska: dugosilazni, dugouzlazni, kratkosilazni i kratkouzlazni te zanaglasnu dužinu. Na temelju ovog naglasnog sustava hrvatski jezik tipološki se svrstava u jezike s visinskim naglaskom. Novija fonetska istraživanja pokazuju da govornici hrvatskoga jezika i kada govore idiomom koji smatraju standardnim ne proizvode svi propisani četveronaglasni sustav, već ga ostvaruju isključivo govornici podrijetlom iz štokavskih regija: Slavonije i dijela Dalmacije, dok ostali govornici proizvode reducirane naglasne sustave s tri, dva ili jednim naglaskom. Cilj je ovoga rada bio na temelju akustičke analize trajanja i kretanja tona istražiti razlike u ostvarenju naglasaka i zanaglasne dužine kod govornika iz Slavonije i Dalmacije koji ostvaruju novoštokavski četveronaglasni sustav. Rezultati analize pokazuju da su kod slavonskih govornika naglasci reducirani u trajanju i tonskom rasponu. Dugi naglasci se krate, kratki se dulje, a izrazito veliko preklapanje u dimenziji trajanja postoji kod riječi s dugouzlaznim i kratkouzlaznim naglaskom. U uzlaznim naglascima ton početka zanaglasnog vokala kod slavonskih je govornika na istoj razini kao u naglašenom vokalu, a kod dalmatinskih govornika ton zanaglasnog vokala počinje na višoj razini od tona naglašenog vokala. Zanaglasna dužina u dalmatinskom izgovoru ostvaruje se češće i ostvaruje se dužim trajanjem vokala nego u slavonskom izgovoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA