ࡱ> q`0*bjbjqPqP .\::q %   FN 4   . !!!8N!R"\. _"^#":#:#:#M$B$$ ]]]]]]]$Hahc7] $&I$M$$&$&7] :#:#P_<<<$& l:# :#]<$&]<<U , W:#" H6?!4U\Lf_0_U8Dd:xDd0 W WDd W$>$,<%$=%$$$7]7];|$$$_$&$&$&$&. . . d. . . . . .  pukovnik Andrija Kozina, mag. paed. doktorand poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu smjer Kurikulum suvremenog odgoja i akole Hrvatsko vojno u iliate  Petar Zrinski Ilica 256b 10 000 Zagreb Telefon 01-3786-202 Ivaiev prilaz 1 10 000 Zagreb andrija.kozina@morh.hr mobitel: 091-4606-495 Rasporeen sam na mjesto nastavnika Operativne logistike u Odsjeku za zdru~ene vojne operacije Katedre za zdru~ene vojne operacije Dekanat Hrvatsko vojno u iliate  Petar Zrinski Dosad objavljeni radovi: Kozina, A. (2012.) Stilovi voenja razreda. Hrvatski vojnik br. 395 str. 38-41 Kozina, A. (2012.) Interkulturalno obrazovanje hrvatskih asnika, U: Posavec, K. Sabli, M. (ur.), Pedagogija i kultura. Zbornik radova: Interkulturalna pedagogija: prema novim razvojima znanosti o odgoju. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko druatvo, str. 197-207. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE VOJNIH NASTAVNIKA Andrija Kozina Hrvatsko vojno u iliate  Petar Zrinski Katedra zdru~enih vojnih operacija andrija.kozina@morh.hr Sa~etak Transformacijom Hrvatskog vojnog u iliata u visokoobrazovnu i znanstveno- istra~iva ku vojnu ustanovu javlja se potreba za neprekidnim profesionalnim razvojem vojnih nastavnika. Vojni poziv ima odreene implikacije u duhovnom, moralnom, kulturnom, druatvenom i gospodarskom razvoju druatva, samim time i vojni nastavnik ima jednu od presudnih uloga u odgoju i obrazovanju buduih do asnika i asnika. Da bi mogao ispuniti sve izazove koji su pred njega postavljeni, vojni nastavnik mora posjedovati osim klju nih kompetencija i interkulturalne kompetencije ne samo asnika nego i vojnog nastavnika. Na razvoj interkulturalnih kompetencija asnika po naaem mialjenju najviae utje e akolovanje u vojnim akolama, sudjelovanje u mirovnim misijama i sam rad u multinacionalnim NATO-ovim zapovjedniatvima. Jedan je od glavnih ciljeva i zadaa povezanih s budunosti vojnih akola osmialjavanje na ina unapreenja i stru nog osposobljavanja i usavraavanja nastavnika u vojnom odgoju i obrazovanju. Klju ne rije i: kompetencije asnika, kompetencije nastavnika, interkulturalne kompetencije, vojni nastavnik Uvod Transformacijom Hrvatskog vojnog u iliata u visokoobrazovnu i znanstvenoistra~iva ku vojnu ustanovu, odreivanje potrebnih kompetencija vojnih nastavnika bit e jedan od imperativa Oru~anih snaga Republike Hrvatske. Vojno je obrazovanje kao i cijelo obrazovanje u Republici Hrvatskoj pod utjecajem brojnih promjena. Nastale promjene odnose se ne samo na vojna pitanja, nego i na odgojno-obrazovni proces. Polaznici vojnih akola zahtijevaju druga ije odnose s vojnim nastavnicima, suvremena se tehnologija stalno mijenja, svaka je informacija lako dostupna i provjerljiva, druatvo je sve viae kategorizirano, dolazi do brzih promjena u svijetu te globalizacije u politi kom i vojnom smislu. Sekuli-Majurec (2005: 272) navodi da  (& ) dok je ju er nastavnik bio voa i onaj koji je nudio znanje, danas on mora preuzeti ulogu katalizatora u enja i usmjeravatelja obrazovnog procesa. Smanjenjem oru~anih snaga i poveanjem njihove svrhovitosti, vojnici, do asnici i asnici moraju biti kompetentni i osposobljeni za obnaaanje viae raznovrsnih du~nosti u sklopu svoje vojne karijere. Hrvatsko vojno u iliate u regiji se pozicioniralo kao jedna od vodeih vojnih obrazovnih ustanova. Sukladno naprijed navedenom nu~no je osposobiti sve nastavnike Hrvatskog vojnog u iliata za provoenje kvalitetne, kreativne i suradni ke nastave. U zaklju cima rasprave HAZU (2008: 1) navodi se:  U razvoju obrazovanja te~iate treba prvenstveno biti na poboljaanju kvalitete nastave i na adekvatnijim sadr~ajima. Da bi se navedeno moglo ostvariti, potrebno je sustav vojnog odgoja i obrazovanja prilagoditi novim izazovima interkulturalnog obrazovanja. Kozina (2011: 197) navodi da se od  (...) hrvatskog asnika sve viae zahtijeva interkulturalna kompetentnost, cjelo~ivotno u enje, poznavanje kulture te etni ke i jezi ne raznolikosti zemlje u kojoj e boraviti kao pripadnik mirovne misije. Vojni nastavnici koji su ujedno asnici moraju biti osposobljeni za provoenje promjena, moraju razumjeti nove putove, na ine i temeljne spoznaje u enja i pou avanja. Palek i (1999: 170) napominje da nastavnik s jedne strane mora u initi nastavne sadr~aje pristupa nim u enicima, prezentirajui bit i unutarnju strukturu, a s druge strane mora u initi u enike osjetljivim na usvajanje nastavnih sadr~aja. Kyriacou (2001: 30) isti e:  Nastavnik mora biti sposoban izvui korist iz prakse i osvrta na vlastiti rad, a mora biti i motiviran za to. Vojni nastavnik asnik tijekom cijelog svojeg vojnog obrazovanja (formalnog, neformalnog, informalnog) ima kao nu~nost imperativ razvoja svojih kompetencija. Razvojem svojih kompetencija asnici poti u kvalitetu rada, razvoj svoje organizacije i postrojbe, a time do~ivljavaju uspjeh, postignua i napredovanja u slu~bi ili promaknua u viai in. Dio asnika koji je stekao klju ne kompetencije ima mogunost raditi u Hrvatskom vojnom u iliatu kao vojni nastavnik te prenositi svoje iskustvo i znanje na asnike koji se nalaze na vojnom akolovanju. Sam je vojni nastavnik vrlo bitan imbenik u moguim promjenama koje je potrebno provesti u vojnom obrazovanju. Moramo biti svjesni da je dosadaanju ulogu vojnog nastavnika nemogue promijeniti preko noi. Sam strah od promjena, pa i samog napretka, te neizvjesnost oko transformacije Hrvatskog vojnog u iliata slaba su motivacija. Tomu najviae pogoduje neinformiranost nastavnika, njihovo nedovoljno sudjelovanje u donoaenju va~nih odluka povezanih s vojnim obrazovanjem, nemogunost stru nog usavraavanja te samo nezadovoljstvo statusom nastavnika u OS RH. Moramo biti svjesni da se  (...) znanje ne sastoji samo od informacija, nego i od vrijednosti. (Previai i suradnici, 1999: 12). Svaki se nastavnik razlikuje po tome koliko je spreman u iti, ulo~iti slobodnog vremena u pripremu nastave, primjenu novih nastavnih metoda i oblika te suvremenih didakti kih sustava nastave.  Nastavnika treba osposobljavati kao nositelja promjena, a ne pukog izvraitelja propisanih obveza. (Pivac, 2009: 133). Danilovi (2011: 2) navodi da su sva dosadaanja istra~ivanja pokazala da druatvo o ekuje od nastavnika da ima najmanje: 200 pozitivnih moralnih osobina, 195 uloga i funkcija, 50 vrsta razli itih kompetencija, da posjeduje znanja iz najmanje 10 nastavnih predmeta te da je sposoban provesti 80 vrsta i oblika u enja, tj. vrsta nastave i pou avanja, ato se ne o ekuje ni za koje drugo zanimanje koje je viae cijenjeno i poatovano u druatvu.  Posao u itelja je dosta zahtjevan i odgovoran pa je razumljivo da su mu potrebne viaebrojne kompetencije koje se razvijaju u po etnoj izobrazbi i dalje profesionalnim usavraavanjem temeljenim na na elima cjelo~ivotnog obrazovanja koje obuhvaa formalno i neformalno u enje. (Jur i, 2012: 15). Sve se to mo~e preslikati i na vojnog nastavnika. Da je status nastavnika vrlo va~an u odgojno-obrazovnom procesu prepoznato je joa u Preporuci o statusu u itelja, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, gdje se napominje:  Treba priznati da napredak u odgoju i obrazovanju u velikoj mjeri ovisi o stru noj spremi i sposobnostima u iteljstva openito i o ljudskim, pedagoakim i tehni kim osobinama svakog pojedinog u itelja. (UNESCO, lanak 4, 1966: 2) Zbog svega navedenog u vojnog nastavnika treba poticati razvoj opeg, stru nog, psiholoako-pedagoakog i interkulturalnog obrazovanja. Hrvati (2005: 254) navodi:  (...) polo~aj u itelja u suvremenoj akoli, u procesu odgoja i obrazovanja, danas je temeljno druga iji nego u ranijim razdobljima. Opepoznato je da najvei utjecaj na ono ato u enici nau e ima postojee znanje i umijee njihovih nastavnika. Uzevai u obzir razvoj kompetencija nastavnika proizlazi da:  (...) u iteljska struka ima drugu dodatnu dimenziju koju nemaju mnoge druge struke, a to je da u itelj i nastavnik trebaju kompetentno poticati razvoj kompetencija kod svojih u enika (polaznika). (Piral, 2011: 65) Upravo zbog toga Cindri, Miljkovi, Strugar (2010.) navode da je organizacija obrazovanja nastavnika klju no pitanje svih reformi sustava.  Da bi se, dakle interkulturalizam mogao provoditi, prvo je potrebno za takav rad osposobiti one koji rade na odgoju i obrazovanju mladih, posebice u itelje. (Peko, A. Mlinarevi, V. Jindra, R., 2009: 132) Odreivanje i poboljaanje interkulturalnih kompetencija vojnih nastavnika ne smije se prepustiti njihovoj samoinicijativi, nego bi trebalo biti planska i sustavna aktivnost kojom bi se podignula kompetentnost vojnih nastavnika kao i sama kvaliteta sveukupnog vojnog obrazovanja. Sama pedagogija interkulturalizma usmjerava se na stjecanje novih znanja, ali i razgradnju stereotipa i predrasuda koje ina e toliko ote~avaju susrete i drugima i novima. (Previai, 1994: 21) Na~alost, u Hrvatskoj je zvanje vojnog nastavnika slabo regulirano te prema tome nisu propisane specifi ne vjeatine, stavovi, znanja, vrednote i odgovornosti potrebni za obavljanje du~nosti vojnog nastavnika. Nastavnik ne smije biti  (...) sputan samoregulirajuom paradigmom slijepog dr~anja za 'propisani' plan i program te ud~benik koji ga slijepo vodi. (Previai, 2010: 169) Mora biti metodi ki i didakti ki kompetentan, u svojem radu primjenjivati inovativne metode, a ste ene kompetencije stalno nadopunjavati, nadograivati i sustavno razvijati da bi ih mogao svakodnevno primjenjivati u svojem radu s polaznicima vojnih akola. Interkulturalne kompetencije vojnih nastavnika Ako ~elimo da vojni nastavnici djeluju u izgradnji vojnih kompetencija do asnika i asnika koji se nalaze na vojnom akolovanju u HVU-u, nu~no im je omoguiti stjecanje potrebnih kompetencija samih vojnih nastavnika.  Znanje, kompetencija i komunikacija tri su suvremene komponente koje objedinjuje idealan obrazovni tip. (Previai, 2007: XXIII) Kompetencije vojnih nastavnika ne mo~emo samo povezati s njihovom vojnom strukom, metodikom i didaktikom. One su vrlo slo~ene, multidisciplinarne i uklju uju podru je prava, sociologije, multikulturalizma, globalizacije, psihologije i dr. Vojni nastavnici moraju dobro vladati barem jednim svjetskim jezikom te biti informati ki pismeni kako bi mogli pratiti inozemne stru ne radove, knjige i zbornike radi poboljaanja nastavnog rada. Moramo biti svjesni da u sve slo~enijem cjelo~ivotnom obrazovanju vojnog nastavnika sve veu ulogu ima interkulturalno obrazovanje.  S obzirom da se kvaliteta nastavnika ne ogleda samo u njegovim znanjima i vjeatinama, nego i u kvaliteti njegove li nosti, vrijednosnih sustava te (interkulturalnom) identitetu i (interkulturalnim) stavovima, na in na koji e te karakteristike biti prenesene u indikatore njegove kvalitete ovisi o dominantnoj socijalnoj, kulturalnoj i naposljetku, obrazovnoj politici. (Bedekovi, 2011: 145). Kyriacou (2001: 25-27) navodi da su temeljna nastavni ka umijea (nastavni ke kompetencije): planiranje i pripremanje za nastavni sat, izvedba nastavnog sata, voenje i tijek nastavnog sata, razredni ugoaj, disciplina, ocjenjivanje u eni kog napretka, osvrt i prosudba vlastitog rada. Jur i (2012: 19) kompetencije u itelja jasno dijeli u pet podru ja:  (...) 1. kompetencije u itelja u podru ju metodologije izgradnje kurikuluma nastave; 2. kompetencije u itelja u podru ju organizacije i voenja odgojno-obrazovnog procesa; 3. kompetencije u itelja u podru ju utvrivanja u inkovita postignua u akoli; 4. kompetencije u itelja u podru ju oblikovanja razrednog ozra ja te 5. kompetencije u itelja u podru ju odgojnog partnerstva s roditeljima. Svi nastavnici pou avaju u enike, studente i odrasle osobe te su klju ni imbenici provedbe odgoja i obrazovanja. Zbog toga su znanja nastavnika i sam razvoj njihovih kompetencija u mnogim zemljama od nacionalnog interesa. Europska Unija uvidjela je va~nost klju nih kompetencija nastavnika. Da bi bila sigurna u kvalitetu provedbe odgoja i obrazovanja, donijela je dokument o klju nim kompetencijama europskih nastavnika (Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications, 2005.). Dokument odreuje tri klju ne kompetencije koje mora imati svaki nastavnik: Raditi s drugima: nastavnik obavlja svoj posao u struci u skladu s vrijednostima socijalne inkluzije i poticanja razvoja svakog u enika. Mora imati znanja o ljudskom razvoju, iskazivati samopouzdanje te suraivati s kolegama. Mora biti sposoban raditi s u enicima kao pojedincima i podupirati ih da postanu punopravni sudionici i aktivni lanovi druatva. Isto tako, mora biti sposoban raditi tako da poti e i razvija socijalnu inteligenciju u enika i suradnju s ostalim kolegama radi poboljaanja vlastitog u enja i pou avanja. Slu~iti se znanjima, tehnologijom i informacijama: nastavnik mora biti sposoban slu~iti se razli itim oblicima i tipovima znanja. Obrazovanje nastavnika i njegov osobni razvoj mora mu omoguiti pristup, analizu, evaluaciju i prijenos znanja uz djelotvornu primjenu tehnologije. Pedagoake vjeatine trebale bi mu omoguiti dobro upravljanje sredinom i uvjetima u kojima se organizira u enje te zadr~ati intelektualnu slobodu donoaenja odluka tijekom pou avanja. Njegovo znanje povezano s koriatenjem informati ke tehnologije treba mu omoguiti uspjeano u enje i pou avanje. Nastavnik bi trebao biti vodi  i potpora u enicima u raznim mre~ama u kojima mogu nai potrebne informacije. Mora dobro vladati nastavnim sadr~ajem, a u enje shvaati kao cjelo~ivotni proces. Prakti na i teorijska znanja trebala bi mu omoguiti u enje iz vlastitog iskustva te prilagoivanje airoke lepeze strategija u enja i pou avanja potrebama u enika. Raditi u druatvu i za druatvo: nastavnik svojim radom znatno pridonosi pripremi u enika za ulogu odgovornih europskih graana. Trebao bi promovirati mobilnost i suradnju u Europi, poticati interkulturalno razumijevanje i uzimanje u obzir razli itosti. Treba imati razumijevanje za ravnote~u izmeu poativanja i svjesnosti o raznolikosti u eni kih kultura i odreivanju zajedni kih vrednota. Isto tako, mora razumjeti imbenike koji stvaraju koheziju i isklju enost u druatvu te biti svjestan eti kih dimenzija druatva znanja. Mora biti sposoban djelotvorno raditi s lokalnom zajednicom, suraivati s roditeljima, upravom akole i predstavnicima raznih grupa. Njegovo iskustvo i stru nost trebali bi pridonositi rastu kvalitete znanja. (Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications, 2005: 3-4). Iz navedenih klju nih kompetencija koje mora imati svaki nastavnik, dvije od tri klju ne kompetencije koje su nu~ne nastavnicima imaju izrazite zna ajke interkulturalizma i mo~emo ih deklarirati kao interkulturalne kompetencije: znati raditi s drugima i raditi u druatvu i za druatvo. Te kompetencije omoguuju svakom nastavniku rad u multikulturalnom i interkulturalnom obrazovnom okru~ju. Hrvati jasno navodi (2008: 204) da su tek oni koji dobro poznaju obilje~ja i vrijednosti svojeg nacionalnog i kulturnog identiteta osposobljeni da budu nositelji i promicatelji vlastite kulture te da oni mogu biti ravnopravni u stupanju u kontakt s drugim kulturama i ostvariti interkulturalnu komunikaciju. Vojni nastavnik kao osoba koja radi s odraslima i provodi obrazovanje asnika ujedno je i andragoaki djelatnik. Zbog te injenice moramo biti svjesni da vojni nastavnik mora imati i razvijene klju ne kompetencije za rad na obrazovanju odraslih. Za potrebe razvoja klju nih kompetencija za obrazovanje odraslih Europska Unija naru ila je studiju Research voor Beleid (2010.) kojom je jasno definirano sedam klju nih kompetencija svakog andragoakog djelatnika. Klju ne su kompetencije andragoakih djelatnika: osobna kompetencija: sposobnost sustavne refleksije vlastite prakse, u enja i osobnog razvoja: sposobnost autonomnog cjelo~ivotnog u enja interpersonalna kompetencija: sposobnost komuniciranja i suradnje s polaznicima, kolegama i djelatnicima: sposobnost dobrog komunikatora, timskog igra a i mre~nog radnika profesionalna kompetencija: sposobnost preuzimanja odgovornosti i svijesti o institucionalnom okviru unutar kojeg se obrazovanje odraslih odvija na svimZ \ R T t z  t &bdfhtvxtjh2(h2(5\hc5 hCBhCB hCBh2(jhR 0JU h1h2(hmJjh2(0JUh2(hyhwMCJaJhbhwM6\]hbhwM\hwMhwM\hwM6\]hwMhwM6\] hwM\ hT\hgXCJaJh[I h[IhwM%H n p   > Z . v  R T hdh^hgdLfgdgXdhgd[I***fhvBD $`a$gdEN $`a$gd< $`a$gd]_ $dha$gd<$Idh^I`a$gdc5 $`a$gd2( $x`a$gd2( edh^egdmJ edh^egd|<gdgX*>@PT|26B~&(Tltv 2FhX`ƾ箪禢瞚hf hLh-1h6hc5h`h/$h*hPxhmJhJh3MKh,h19h2( hWUhCB hWUh h h B*phh hCB h2(h2(hTh<h2(5\8(:@BDbd (* djjf(:<HdP  Ⱥ hCBhCBhJhhh-1 h1hEhEhnhR 5CJ\aJhnho 5CJ\aJh h*hc5hnhnhn5\hrh2(hCBhf < *,8,88\>2M,RR_b.g$hdh`ha$gd]$dh`a$gdga#$dh`a$gd?gd?$dhx`a$gdT$dhx`a$gd dhxxgd%$dh`a$gd#"gd  $ !!!!!"."\"^"`"b""""""""@#Z#v########$$$$%&&&4&6&B&V&'''.() )<)>)F)\)¾hMhMhMB* phh0hg9 hCBhCB h^Z#h' h^Z#hCBhh'h1hE56\]jhE0JU hR hEhR hE56\] h1hEhEhCB6\)****"+6+8++,,,6,8,:,l,p,,,,,,,-"-X-b-f--*../ /\/z//b0d0l0r0|0001T2V2222,3`3p3t3344h hhh&Ofh&OfB* phhcjhG0JUh|<h1a h&Ofh&Ofh`hCJaJh`hCJaJ hCBh#"hE h^Z#h#"h h1hEh#" hMhM74444455|5~55555555t66666666B7D7F77&8(80828486888J8\8^8x8z8|8888888Ľ޲}u}himGB*phhkhimGB*phh&Of h&Ofh<h#"B*phh#"B*ph h#"h#"hwMB*phh)hg9B*ph hg9hg9hg9hg9B*phh<hE hhhh~ hCBh#" h^Z#h#"h#"hqh#o.8888889$9(9f9h999999:J:P:V:d:h:z::::;;;;;========>Z>\>?L?z?|??????ܼﵮh? hh-1hMhwMhqhh#"hk*h|< hg9h#" hh hhimGh#"B*phh B*phhB*phh<B*phhkhimGB*phh%B*phhimGB*phh&OfB*ph2??4A8A:ADDDDE E"EbFFFFGGGGxHHIIdIfIhIzI|I~IIIJ J8JAJGJHJMJkJ}JJ̽hy{ hh]h^hZh!h?h B*ph h hDL h h h hh)&h hhh hTh hhh.@JJJJLL,M.M0M2MBMDMLMxMMM,N:NNN~NNOTOOOOOO(P*P,PPPPPPPPQQQQ(R*R,R.RLRNRR񲮣h,wh]CJaJh]CJaJh)CJaJh-CJaJhg9h]B*phhs himGh hh hhimGhN*hZhy{ hg9hhwM hg9h#oh hg9hMh.hq hh0RRRR>SLSSSSSSS:TT UU.U0UU@UUUUVRVVZWWWWW XX\XXXXXXXXXXXXY(YLYNYjYtYYYYYYt\\\\\\\\\˸˸˴ˬĨhhj ZhZh+hEhg!h#o h)h]h%9hy{hhP*AhimGjh)0JUh.h)h]h`h]CJaJB\\].]4]H]|]]__&_0_l___bbbbbbbcc$c(ccdJdddd,ehejelenepeef(g*g.gNgtgg"hVhbhhhhXijj*jjjjh)h]0Jh"h)h]6]jh)h]0JUhh]6]hc,1jhwvH0JUhwvHh)hT~0J h.ghy{ h.ghT~ h.gh]hj Zh h)h]:jjjjjjjjk"k$k0k2k4k6kLkPkkkkBldll m`mnXn`npnrnnnnnnnnno2ofopoooooooopp pppp,p.p0p@pNpPp`plptppppppxqqq*rغԶh"h)h]0Jh)h]6] hj Z6]hj Zh)h]0J#h)h]0JOJPJQJ^Jo( h)h] hj Z0JH.gPkrxn~fzЄIJȴֶ($dh`a$gd]$ & Fdha$gd] $dha$gd]$dh`a$gdg! $dha$gdq$ & F dhx^`a$gd"$ & F dhx^`a$gd(.Y*r\rhrrrrrrrDs\ss8tttttttttttttuu0u2uDuFuXuruuuuvvJvLvfvhvvvxvvvvvvv&wVwwwNxxxxxxxxxyzy|y篪 hw] h)] hU]hhh]6] hU0Jh)h]0JhUh[l hj Z6] h6pB6]h)h]6]h"hj Z h)h]@|yyyyyyyyyzzHzJzxzzzzzzzzzz||,|8|L|Z|| }J}}}l~n~p~~~~~~~ Lپ륪ysy h%0Jh)h\"t0J h 0J hU0Jh)h]0J h\"t0Jh)h)] h|<] h2] h] h"] h] h(.Y]jhC<0JU] hC<] hw] h%]h%h%] hq] hU] h\"t] h)] h}:],LP  $(*Hd24bfn$xz|N΄Є҄BZVX^񫟙񫐫 hJKT0JUh'|{0J5\ h'|{0Jhh0J5\h)h]0J5\jh)h]0JUh)h(.Y0Jhh]0J6]hh0J6] h0J hwvH0Jh)h]0J h30J5 razinama: sposobnost odgovornosti za budui razvoj obrazovanja odraslih kompetencija koriatenja teorijskog i prakti nog znanja na vlastitom podru ju pou avanja/djelovanja: sposobnost eksperta didakti ka kompetencija: sposobnost primjene razli itih metoda, stilova i tehnika, uklju ujui nove medije, te spoznaje o novim mogunostima i vjeatinama u radu s odraslima: sposobnost primjene raznih metoda, stilova i tehnika pou avanja u radu s odraslima motivacijska kompetencija: sposobnost osna~ivanja odraslih polaznika kako bi se mogli razvijati u smjeru autonomnog cjelo~ivotnog u enja: sposobnost motivatora kompetencija uspjeanog snala~enja unutar heterogenih i raznolikih skupina: sposobnost noaenja s grupnom dinamikom i heterogenosti prethodnih iskustava, obrazovnih potreba i motivacija odraslih polaznika: sposobnost rada u heterogenim i raznolikim skupinama. Prve se tri kompetencije odnose na profesionalnost i imaju zna enje interkulturalnih kompetencija, sljedee tri viae su fokusirane na pedagoako-didakti ke kompetencije, a moram istaknuti da je sedma kompetencija jedna od temeljnih interkulturalnih kompetencija. Zbog slo~enosti zvanja vojnog nastavnika te slo~enosti provedbe kvalitetnog vojnog obrazovanja nisu dovoljne samo naprijed navedene kompetencije nastavnika i andragoga. Vojni nastavnik je prije svega asnik, tj. vojnik, i mora imati vojni ke vjeatine, znanja i odgovornosti. Wong i sur. (2003, 7-10) prou avajui postojeu literaturu o vojnom upravljanju i menad~mentu navode metakompetencije koje mora imati svaki asnik: Identitet  sposobnost razumijevanja povratnih informacija o sebi i promjena svojega samopoimanja. Mentalna prilagodljivost  sposobnost u enja temeljena na okru~ju u kojem se nalazi, snala~ljivost i mogunost improvizacije. Kroskulturna inteligencija  sposobnost razumijevanja kulture izvan svojih organizacijskih, ekonomskih, vjerskih, druatvenih, geografskih i politi kih granica. Interpersonalna zrelost  definira nekoliko meuljudskih vjeatina: osna~ivanje, izgradnju konsenzusa, pregovaranje, sposobnost analiziranja, izazov i sposobnost promjene kulture organizacije kako bi se uskladilo s okru~jem. Uklju uje i sposobnost preuzimanja odgovornosti. Svjetski ratnik  mogunost razumijevanja itavog spektra upravljanja na strateakim i ni~im razinama, uklju ujui zdru~ene, meuagencijske i multinacionalne operacije. Stru nost  shvaanje da asnici nisu samo pripadnici vojske, nego predstavljaju i svoju dr~avu, narod i meunarodnu organizaciju koju zastupaju. Za navedenih se sedam metakompetencija koje bi morao imati svaki asnik mo~e rei da su zapravo i interkulturalne kompetencije jer bez njih niti jedan asnik ne bi mogao kvalitetno raditi s pripadnicima drugih vojnih organizacija u multinacionalnim zapovjedniatvima. Bez njih ne bi bio sposoban raditi niti s drugim partnerima u podru ju provedbe vojnih operacije (ratnih i potpore miru) kao ato su policijske snage, nevladine i vladine organizacije te Ujedinjeni narodi. Osim navedenih metakompetencija koje bi morao imati svaki asnik, vojni nastavnik kao onaj koji upravlja obrazovnim procesom mora imati i klju ne kompetencije vojnog voe. U projektu pod nazivom Klju ne kompetencije voa Philip W. Gay Sr. (2008.) jasno je odredio potrebne klju ne kompetencije vojnih voa: biti predvodnik drugima, proairivati svoj utjecaj izvan zapovjednog lanca, voditi primjerom, biti komunikativan, moi stvoriti pozitivno ozra je, znati se pripremiti za zadau, omoguiti razvijanje ostalih te znati iskoristiti dobivene rezultate. Uzimajui u obzir navedene klju ne kompetencije vojnog voe, vojni nastavnik odreuje jasan smjer i viziju provedbe nastave s jasno definiranim ishodima u enja. Osim toga, kvalitetno raspola~e vremenom i dodijeljenim prostorom te pobuuje motivaciju polaznika za samostalno u enje i aktivno sudjelovanje u nastavi.  Pitanje interkulturalne kompetencije postaje sve va~nije tijekom posljednjih godina zbog pojave globalizacije i svjetskih kontakata meu velikim tvrtkama, organizacijama, ali i pojedincima, koji se ne mogu zamisliti bez uspjeane komunikacije. (Hrvati, Piral, 2007: 346) Prema Hofstedeu (2009: 19-20) aest zna ajki koje mora imati obu avatelj interkulturalnog obrazovanja ine: sposobnost stvaranja sigurne atmosfere, primjena iskustva iz prve ruke, primjena raznih teorija, spremnost za razumijevanje otvorenog svijeta, vrlo dobra pripremljenost, i na kraju, ne smije o ekivati udo od prvog dana obuke. Hrvati i Piral, (2007: 352) navode da bi se razvoj interkulturalne kompetencije mogao ostvariti prou avanjem:  (...) a) prirode odnosa prema kulturama, njihovog mijenjanja tijekom vremena i utjecaja na globalno druatvo, b) meuodnosa izmeu dominantne i manjinske kulture unutar druatva, c) va~nih kulturnih iskustava i/ili postignua, ali i doprinos pojedinaca koji se odlikuju razli itoau glede kulturnog podrijetla, klasne, spolne i rasne pripadnosti (...) . Zaklju ak Ako bismo sintetizirali sve naprijed navedene klju ne kompetencije i kompetencije koje mora imati obu avatelj interkulturalnog obrazovanja, mo~emo zaklju iti da gotovo svaka kompetencija potrebna vojnom nastavniku ima u sebi (barem mali) dio koji se odnosi na interkulturalnu kompetenciju. Viaestruka podru ja rada vojnog nastavnika podrazumijevaju i prepoznavanje interkulturalnih kompetencija u svim podru jima njegova rada, kroz ope vojne predmete pa sve do provedbe vojnih vje~bi. Vojni nastavnik mora biti svjestan svojih interkulturalnih kompetencija, ali ih ne mo~emo promatrati i shvaati odvojeno od svih ostalih kompetencija koje mora imati jer se interkulturalne kompetencije nalaze kao potka u svim njegovim klju nim kompetencijama. Interkulturalne kompetencije sadr~ane su u klju nim kompetencijama europskih nastavnika, kompetencijama andragoakih djelatnika i metakompetencijama koje mora imati svaki asnik. Vojni nastavnik kao airitelj interkulturalnog obrazovanja mora razvijati svoje interkulturalne kompetencije kao osnovu za kvalitetnu provedbu nastave. LITERATURA: Bedekovi, V. (2011.) Interkulturalne kompetencije cjelo~ivotnog obrazovanja nastavnika. Pedagogijska istra~ivanja 8 (1), 139-149. Bognar, L. (2008.) Interkulturalizam i civilno druatvo. 6. susret pedagoga Hrvatske. [Preuzeto 21. prosinca 2012. godine sa  HYPERLINK "http://ladislav-bognar.net/files/Interkulturalizam" http://ladislav-bognar.net/files/Interkulturalizam %20i%20civilno%20dru%C5%A1tvo.pdf] Cindri, M. Miljkovi, D. Strugar, V. (2010.) Didaktika i kurikulum. IEP-D2, Donja Lomnica: Ekoloaki glasnik d.o.o. Danilovi, M. (2011.) Nastavnik kao uzor, model, idol, ideal, simbol, vrednost, tj. mera, savraenog i svestrano obrazovanog oveka. Tehnologija, informatika i obrazovanje za druatvo u enja i znanja, 6. Meunarodni Simpozijum, Tehni ki fakultet a ak, [Preuzeto 20. prosinca 2012. g.  HYPERLINK "http://eprints.ugd.edu.mk/4032/ 1/" http://eprints.ugd.edu.mk/4032/1/Rosetta_Radovi% 20zbornika%20I.pdf] EUROPEAN COMMISSION Directorate  General for Education and Culture (2005.) Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications. [Preuzeto 20. studenog 2012. sa http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/principles_en.pdf] Gay, Philip, W., Sr. (2008.) Leadership core competencies, Strategy Research Project, Carlisle Barracks, U.S. Army War College, 2008. HAZU (2008.) Preporuke temeljene na raspravi Inovativnost, istra~iva ko sveu iliate i poduzee zasnovano na znanju. [Preuzeto 22. prosinca 2012. godine sa  HYPERLINK "http://info" http://info.hazu. hr/upload/file/Dokumenti/Inovativnost_istrazivacko_sveuc_30_04_08.pdf] Hofstede, G. (2009.) Research on culture: how to use it in training?, European J. Cross-Cultural Competence and Management, Volume 1 (1) Geneva (14-21) Hrvati, N. (2005.) Kurikulum pedagoake izobrazbe i interkulturalne kompetencije u itelja, Pedagogijska istra~ivanja, 2 (2), 251-266. Hrvati, N. Piral, E. (2007.) Kurikulum pedagoake izobrazbe u itelja, U. Previai, V. (ur.) Kurikulum  Teorije metodologija sadr~aj struktura. Zagreb, `kolska knjiga, 333-356. Hrvati, N. (2008.) Interkulturalne dimenzije nacionalnog kurikuluma, Pedagogijska istra~ivanja, 5 (2), 197-208. Jur i, M. (2012.) Pedagoake kompetencije suvremenog u itelja, Zagreb, RECEDO d.o.o. Kozan Naumescu, A. (2008) Science Teacher Competencies in Aknowledged Based Society, Acta Didactica Napoccensia, sv. 1, br. 1, 2008., str. 25-30. Kozina, A. (2012.) Interkulturalno obrazovanje hrvatskih asnika, U: Posavec, K. Sabli, M. (ur.), Pedagogija i kultura. Zbornik radova: Interkulturalna pedagogija: prema novim razvojima znanosti o odgoju. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko druatvo, str. 197-207. Kyriacou, Ch. (2001.) Temeljna nastavna umijea. EDUCA, nakladno druatvo, d.o.o. Zagreb. Mayer, E. (1992.) Key competencies: report of the Committee to advise the Australian Education Council and Ministers of Vocational Education, Employment and Training on employment  related key competencies for postcompulsory education and training. [Mayer report] Canberra, Australian Capital Territory. Navy Leadership Competency model (NLCM) (text taken from a Center for Naval Leadership briefing) [Preuzeto 28. o~ujka 2012. sa http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/navy/navy-ldr-comp.htm] Palek i, M. (1999.) Nastavni sadr~aji i znanje. Osnove suvremene pedagogije, Zagreb, HPKZ, 265- 290. Peko, A. Mlinarevi, V. Jindra, R. (2009.) Interkulturalno obrazovanje u itelja  ato i kako pou avati. U. Peko, A. Mlinarevi, V. (ur.) Izazovi obrazovanja u multikulturalnim sredinama, Osijek, Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera, U iteljski fakultet: Nansen dijalog centar. Piral, E. (2011.) Odgoj i obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju. Pedagogijska istra~ivanja, 8 (1), 53-70. Pivac, J. (2009) Izazovi akoli, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta, `kolska knjiga, Zagreb. Previai, V. (1994.) Multi- i interkulturalizam kao odgojni pluralizam, ur. Matijevi, M. Pranji, M. Previai, V. Pluralizam u odgoju i akolstvu, Zagreb, Katehetski salezijanski centar ( 19-22) Previai, V. i sur. (1999.) O nekoliko pojmova, U: Mijatovi, A. Previai, V. (ur.) Demokratska i interkulturalna obilje~ja srednjoakolaca u Hrvatskoj, Zagreb, Interkultura. Previai, V. (2007.) Pedagogija: prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, U: Previai, V. `oljan, N. Hrvati, N. (ur.) Pedagogija prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko druatvo (XV-XXIV). Previai, V. (2010.) Socijalno i kulturno bie akole: kurikulumske perspektive. Pedagogijska istra~ivanja, 7 (2), 165-176 Research voor Beleid (2010.) Key competences for adult learning professionals, Contribution to the development of a reference framework of key competences for adult learning professionals, Final report. Zoetermeer: Research voor Beleid. Sekuli-Majurec, A. (2005.) Kurikulum nove akole  istra~iva ki izazov akolskim pedagozima. Pedagogijska istra~ivanja, 2 (2), 267-277. UNESCO (1966) Preporuka o statusu u itelja. Meunarodna konferencija o statusu u itelja. Wong, L. Gerras, S. Kidd, W. Pricone, R. Swengros R. (2003.)  Strategic Leadership Competencies , Strategic Studies Institute [Preuzeto 27. kolovoza 2012. sa  HYPERLINK "http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/ssi/wong.pdf" http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/ssi/wong.pdf] Zook, A. M. (2006.)  Military competency  Based Human Capital Management: A Steps Toward The Future , USAWC Strategy Research Project, U.S. Army War College, Pennsylvania [Preuzeto 27. kolovoza 2012. sa  HYPERLINK "http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA448319" http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA448319] INTERCULTURAL COMPETENCIES OF MILITARY TEACHERS Summary With the transformation of the Croatian Defence Academy into high educational and scientific research military institute there is a need for continuous professional development of military teachers. Military vocation has certain implications in spiritual, moral, cultural, social and economic development of the society. Accordingly, a military teacher has a key role in upbringing and education of future NCOs and officers. In order to meet all challenges in front of him, and in addition to having key qualifications, the military teacher should possess intercultural competencies not only as an officer but as a military teacher too. The development of intercultural competencies of an officer is influenced by education and training in military schools, participation in peace keeping missions and the work in multinational NATO commands. One of the main goals and tasks concerning the future of military schools is creating ways of improvements and professional achievements of teachers in military upbringing and education. Key words: competencies of officers, competencies of teachers, intercultural competencies, military teacher   Stavovi izneseni u lanku izra~avaju osobno mialjenje autora, nisu slu~beni stavovi institucije u kojoj radi niti se odnose na stanje i odnose u Oru~anim snagama Republike Hrvatske.  Andrija Kozina, mag. paed., doktorand je na poslijediplomskom doktorskom studiju pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nastavnik je u Hrvatskom vojnom u iliatu  Petar Zrinski .  Sve je viae polaznika Zapovjedno sto~erne akole  Blago Zadro i Ratne akole  Ban Josip Jela i iz drugih dr~ava: Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Savezne Republike Njema ke, Ukrajine i dr.  Formalno obrazovanje ozna ava djelatnost koja se izvodi prema programima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta radi stjecanja stru nog znanja, vjeatina i sposobnosti. Nakon zavraetka takvog programa polaznici dobivaju javnu ispravu. Neformalno obrazovanje ozna ava organizirane procese u enja usmjerene na osposobljavanje i usavraavanje za rad, za razli ite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj. Provodi se u ustanovama za obrazovanje odraslih, trgova kim druatvima, tvrtkama, udrugama, sindikatima, politi kim strankama, sportskim druatvima, razli itim centrima itd. Provodi se neovisno o slu~benom obrazovnom sustavu i ne vodi izdavanju javnih isprava. Informalno obrazovanje obuhvaa aktivnosti u kojima osoba prihvaa stajaliata i pozitivne vrednote te vjeatine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline. Prirodna je pojava u svakodnevnom ~ivotu i za razliku od formalnog i neformalnog obrazovanja ne mora se odvijati svjesno.  Hrvatsko vojno u iliate definirano je kao visokoobrazovna vojna ustanova koju ine Ratna akola, Zapovjedno sto~erna akola, asni ka akola, Do asnika akola i `kola stranih jezika.  Pod pojmom nastavnici u ovom se kontekstu smatraju svi odgojno-obrazovni djelatnici koji rade u osnovnoj akoli, srednjoj akoli, veleu iliatima i visokim akolama te na visokim u iliatima.  Zbog va~nosti i lakaeg razumijevanja navedene su kompetencije preuzete u izvornom obliku.  Hrvati i Piral (2007: 348) navode da je interkulturalna kompetencija shvaanje karakteristi nih vjerovanja i ponaaanja pojedinih druatvenih skupina unutar pluralnog druatva koje se isti u svojom posebnoau u odnosu na dominantnu kulturu, etni nost, rasu, religiju, tjelesnu odnosno mentalnu sposobnost, spolnu i/ili rodnu orijentaciju.  U izvornom se tekstu umjesto klju nih kompetencija koristi sintagma generi ke kompetencije. Rije  je o sposobnostima koje su va~ne za obavljanje svih aktivnosti u sektoru obrazovanja odraslih. (Research voor Beleid, 2010: 12).  Metakompetencija je ona kompetencija koja je tako sna~na da utje e na sposobnost osobe za stjecanje ostalih kompetencija. (Zook, 2006: 6)  Po sintagmom svjetski ratnik se misli, da se veina vojnika u danaanjem svijetu nalazi u provedbi operacija (vojnih ili mirovnih) u stranim zemljama diljem svijeta.     PAGE  PAGE 1 ^`ްF²IJƲ\ĴƴȴҴ,0JnpҶֶ.DRTܾ hJ0J h%0J hh0J hp0J hwvH0J h0J hT0J h\"t0J h30JhH0J5\h'0J5\h)h]0J5\h30J5\ h'0J h|<0J h'|{0Jh)h]0J3ʷ$&(Ҿ޾0lnxPRdr46: *Rz.FHNPpȺȶȲȲȦh6pBhwvHh%hC h1hphph\"thHh-Ih'2jh]_0JUhm% h)h]h)h]0JOJQJ^Jjh)h]0JU hH0Jh)h]0J hm%0J8(,NvB wrgd]$dh`a$gd.g $a$gdga#$dh`a$gdga#$dh`a$gd$dh`a$gdC$ & F Ldh7$8$H$^`La$gd-I$ & F Ldh7$8$H$^`La$gd] prtv~4 $&.LT>@JLpt(@B J@BDdf*Xbdp|,6^ҽҴҴҽҽҽҽҽ۰h-I h1hg9 h1hC h?hg9hhg!B* ph h?hg!hCh-Ih0Jh-Ih-I0Jh-Ih0J6]h-Ih0J h-Ih h-Ih-IhB* phhg!hg!B* phh%40b"|~PX>Ln"$<FXhjüʧʙ h.gh< h.gh  h.ghv{ h.ghm7 h.ghk* h.gh h.gh| h.ghC h.ghl,P h.gh0" h.gh.g h.ghWG|h19 h.ghp h.gh-I h.ghg9hC h1hg9h-I4"$"` &(*BnHn@Bÿ|uju\jjh0h Ujh0h U h0h h0h{fw h0h^ h0h0" h0hJ7h0hJ76]hChJ76] h06]hJ7h]hdwh>~h%mH sH h! h.ghg9 h.ghv{ h.gh h.gh? h.gh< h.ghC h.ghm7 "$&(*BHt\(4J hdh^hgd 3 dhgdndhgdn$hdh^ha$gdn$edh^ea$gd{fw$edh^ea$gdf;gd] edh^egd%*,prt\4:z&(\^vxz|HLNP؉h|<hnhn>*B*phhwkhn0JjYhnUjhnU h0hn hnhnhnhChn6\] hn\h{fwh0hn>* h0h jh0h Uh0h 0JB*ph46<"$:@.BDLNd,\68Pfjln"Lھzoh h0hh0h'CJaJhwkhn0JjhnU hnhnhnjhnU h0hy h0h' hhhB*phh^hB*ph h6]hh6]hh0h>*h0h 3>*h|< h0h0 h0h 3$J"T`Ntz,xx$hdh^ha$gd$hdh^ha$gd]$edh^ea$gd2$edh^ea$gd 3$edh^ea$gd edh^egd'edh7$8$H$^egd edh^egd0 LT|`n2|J NprɿɸɣМtle^eTehbh]6] hbhdw hbh]hbhgA\hbhgA6\]hbhk*6\]hbhk*\hbh26] hbh2 hbhgAh|<hbh6] hbhhbh(.Y6] hbh(.Y hbhjhbh)6] hbh) hbh h0hh0h6] 0pt:bf Z\dfxz ,PX.2`PźداЧПvvvvle hbh0hbh06]hbh06\]hbh 36\]hbh 3\hbh]6\]hbh]\hbh0\hbhJ76\]hbhD6\]hbhz6\]hbhD\hbhJ7\hbhz\ hbhdw hbh]hbh]6]'P @tLh"@F$24>@ͼ~wlllhbh6\] h.h.hbh.6] h.6] hbh.h. hbhD hbht&hbht&6]hbh^6] hbh^hbhH4t6] hbhH4t hbh 3hbh>* hbhhbh\ hbh0 hbhb' "Pu$hdh^ha$gd]$edh^ea$gdD$edh^ea$gd.$edh^ea$gd$edh^ea$gd.edh7$8$H$^egdt& dhgdH4t dhgdk*$hdh^ha$gdb VNPhtv|NP"f(*ؼͼ߼͈zpzpzpzphbh]6]hbh]6]mH sH  hbh]hbh]mH sH hbhN*6] hbhN* hbhbhbhKdr6] hbhKdrhbh6] hbhDhb hbhh|<hbh6\]hbh\hbh6\,*:<VXZrtxz246JV68:øøÞᅓxg hbh]CJOJQJ^JaJhbh]0JB*phj_hbh]Ujhbh]Uhbh]\ hbht&hbhD6\]hbh6\]hbh\hbhDmH sH hbh]mH sH  hbh]hbh]6]hbh]6]mH sH (V$ & (   ~ $`a$gdEN $`a$gdH $`a$gdH $dha$gdH edh^egdH$hdh^ha$gd] $dha$gd] $dha$gd]dhgd]$hdh^ha$gd]8 :      $ & (   R  .X\|~"V|rnjnjrjhnhCBjhn0JUhhB*phjhh <UhHhHmH sH hH5\mH sH hHmH sH hvhH5\mH sH hvhHmH sH hHh]hbh]0JB*phjhbh]Ujhbh]U hbh])ln.  x!"#P&R&(:)******gd0d^$a$gd]$a$gdC<gd]$a$gd1a$a$gd% $xa$gdR $hdh^ha$gd,.0Jhlnpr* ,.02Z22^<*0   ĺijijijȦuuuuqgjh)0JUhGh h 0JCJaJh h1a0JCJaJh h1a0J6CJ]aJ h hGjh hG0JU hR hEhR hE5\h#"hEjhE0JUhnhWhnCJaJhKhnCJaJhCBCJaJhnCJaJ(    v!x!z!!!!!""L"X""""""@#R#p##########$"$۽~tg]~gS~h30JCJaJh0JCJaJhJh(.Y0JCJaJh"0JCJaJhJhC<0JCJaJhJhC<CJaJ!jhJhC<0JCJUaJhj Zh]hqjh]0JU h"hwvH h"h"h"hm6h"hm] h"hmjh"hwvH0JU hj Z\hLKh)\h) "$8$%%P&R&T&l&r&&&&&&&&& '$':'>''''''''(((( (@((2):)<)Z)v)J*ʸʸʸʸʲʚӐʲzvlvh]_h]_6]h]_jh]_0JUhHh]0J6]hJh]0JH*hh]0J6]hh0J6] h0Jh3h]0J6] h30JhJh]0JjhJh]0JH*U hJhC<hJhC<0JCJaJh30JCJaJ(J*Z*****************************hhB*phhu 1h]hEN0JmHnHuh}UhLb[ hLb[0JjhLb[0JUjh Uh h]_h0d^*****************$hdh^ha$gdh]hgdLb[ &`#$gd}U,1h. A!"#$% YDyK 3http://ladislav-bognar.net/files/InterkulturalizamyK ~http://ladislav-bognar.net/files/InterkulturalizamyX;H,]ą'cGDyK /http://eprints.ugd.edu.mk/4032/ 1/yK thttp://eprints.ugd.edu.mk/4032/ 1/yX;H,]ą'cDyK  http://infoyK 2http://info/yX;H,]ą'cQDyK 1http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/ssi/wong.pdfyK zhttp://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/ssi/wong.pdfyX;H,]ą'cUDyK 2http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA448319yK |http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA448319yX;H,]ą'c2Ddf  C 4Aclip_image001"@@bx+%㨹O3!`TInL+%㨹O3!`PNG  IHDR asRGBcPLTE!!!BBBkccsssRJJ911111)))便{{{RRRkkkZZZ֭skkB99cZZ999)!!|7 cmPPJCmp0712,JQtRNS0J`IDATnAaUh: te)Kܿ gAcN2JmݛeGMU9^yW?{gMܤ`j{5nLIENDB`!@@@ 2(NormalCJ_HaJmHsHtHA@ :Default Paragraph Font, Char Char Char Char Char Char CharRiR  Table Normal4 l4a (k(No ListtOt 2( Char Char Char Char Char dCJOJQJaJmH sH tH >@> 2( Footnote TextCJaJ@&@@ 2(Footnote ReferenceH*L^@"L ' Normal (Web)dd[$\$ B*ph333O1 'hpsOB ') Char Char3 Char Char Char Char Char Char dCJOJQJaJmH sH tH *W@Q* 'Strong5\6U@a6 ' Hyperlink >*B*ph4Oq4 o hps alt-edited4 @4 Lb[Footer  p#.)@. Lb[ Page NumbertOt E Char Char Char Char Char dCJOJQJaJmH sH tH ,O, ] short_textbOb uQeDefault 7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmHphsHtH<O< 1a Char Char_HmHsHtHFV@F nFollowedHyperlink >*B* ph.X@. wMEmphasis6]`O` . Char Char Char dCJOJQJaJmH sH tH / r%a-/]9=DGq} uUEg L q}q}\$^ -DZ[)*z}~;C!" ."%E%+S-/1H5z87;=3==h>I??@bAdBkCEwEEFGPHHJ!NPQR[RVVVVVVVV$W:XXYoYYZ\ZvZZ%[z[\]]0^^R__:`=aabbccceeefVgdhhiRjjkWkkmmmDmLmRqSqqqqzr6s7stxxxyyy({){||F}G}I}J}L}M}O}P}R}S}\}]}^}i}j}k}l}m}n}o}r}00000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 00000000000000000000 00000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000 @0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00$0000VV$W:XXYZvZccer}I00 I00 I00I00I00I00I0 0I00I00 z@I00I00I00,  $$$' \)48?JR\j*r|yL^pLP* "$J**CGHJKLMNOPQRTUV.g( J**DFIS*EWWXY'ZIZ\\\\kkkllmq}XXXXX  '! !l  ,b$n@^XxctH}1@ 0(  B S  ?q} _Hlt346527516_PictureBulletsGZqr}@GZqr}T 2T",kmkmtm|mr}sm{mmmr}9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName "-C$:2>G N O V fq %?FSXu|~ ""##$$&&L*U*c*k*++.// / /////!/"/-/./1/2/@/c1f1'8-8.86878A8B8E8F8M8N8Y8Z8]8^8l8: :<<<<<<~DDDDiEuEEFHIJJKKKKOO O%O8OAOPPPPUUVV$W*WWWWWWXX8X:XAXFXOXXXXXXXXYY Y]B]E]F]H]I]K]L]T]W]_]c]h]i]q]r]|]}]]]]]]]]]]0^7^<^A^y^^^^^^R_X____________________`` ` ````````=aEaGaIaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabb b bbbbb#b%b/b0b3b4bh>H?I???@@aAbAcBdBjCkCEEvExEEEFFGGOHPHHHJJ N!NPPPRQRZR[RVVVV#W$W9X:XXXYYnYuYYYY(Z[ZbZuZ|ZZZ$[%[y[z[[\]]]]/^0^^^Q_R___9`:`qqqG}G}I}I}J}J}L}M}O}P}R}S}k}l}r} E]Z(QZ|Js1J(Tz1fSXMshQtyX[f,k/@=!>!*Sj.>!= 3>!SNx3rx9x:9>!_L;SNx3)K>!SQrx9Z>!-"7f_L;32Tn,J @eH{`v@[I  k  R h 8XmskYrJaf ?g)ESi'00r*z/o . !0"#"0"*v"^Z#ga#/$%%m%P&!&^' *N*k*^.+0*J0u 1F1c,12 3 64[64c56~"6J7Y7[a7m7d:;= >P*AgA1B6pBC{D=FimGwvH-I0IQJJ3MK"NEN&HO )Pl,PSQrQJKTvTUXOU}U WgX(.Yj ZqZLb[+\G]^0d^vp^3``5aa1a)NaUfbccS2cMeuQe7f&OfLf.gRWhihSj)k[l#orr=r2Gr*QrKdr\"tH4t"udw{fw?{x;y'z|zv{y{'|{WG| `h5Mxu;;.:P8iL "6|s |<g!w]_q7Z.?1'219<HfMtzYy)-G-1w)&C<A+V6CB'-0l-hEna`_]OjnUb 4 *b~.|'D<!=ZQkT~CQUIT!,%9wM>~$jqmJ|Wm.(%*V3pt&?q}  "&,.248:>FH@LRTVX\dfhjntvxz|~UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialI& ??Arial Unicode MS5& zaTahoma;Wingdings?5 z Courier New"1G'"`:`:4dqq 2qXZ ?q2(2'KLJU NE KOMPETENCIJE VOJNIH NASTAVNIKA akozinaakozina0         Oh+'0 $0 P \ h t(KLJUNE KOMPETENCIJE VOJNIH NASTAVNIKA akozinaNormalakozina8Microsoft Office Word@q@M> 1@|X|@r6?`՜.+,D՜.+,T hp|  HVU:q (KLJUNE KOMPETENCIJE VOJNIH NASTAVNIKA Title 8@ _PID_HLINKSAQ 2http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA448319` 1http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/ssi/wong.pdf`  http://info/` Q.http://eprints.ugd.edu.mk/4032/ 1/`(k3http://ladislav-bognar.net/files/Interkulturalizam`  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F[!6?Data 1TabletdWordDocument.\SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q