Naslov
Adolescentsko kockanje: uloga spola, nekih obiteljskih i školskih čimbenika
(Adolescent Gambling: the Role of Sex, some Family and School Factors)

Autori
Bilić, Vesna ; Opić, Siniša

Izvornik
Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja (0037-654X) 62 (2013), 4; 455-478

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
adolescenti ; kockanje ; spol ; dob ; obiteljski i školski čimbenici
(adolescents ; gambling ; sex ; age ; family and school factors)

Sažetak
Cilj rada je ispitati razlikuju li se učenici skloni socijalnom ili rekreativnom kockanju, odnosno problematičnom ili prekomjernom kockanju, od svojih kolega koji ne kockaju, prema spolu, sociodemografskim karakteristikama obitelji te vrsti škole, uspjehu i izostajanju.U istraživanju je sudjelovalo 403 (49, 6 % Ž i 50, 4 % M.) učenika trećih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Dobiveni rezultati da je 45, 7% ispitanih učenika sklono socijalnom, a 21, 6 % problematičnom kockanju, opravdaju zabrinutost roditelja i nastavnika zbog povećanih kockarskih aktivnosti adolescenata. Dobne razlike nisu se pokazale značajnima, ali je potvrđeno da mladići statistički značajno češće kockaju od djevojaka. Nisu utvrđene statistički značajne razlike obzirom na SES, no postoji trend da je kod sudionika koji češće kockaju proporcija majki s višim i visokim obrazovanjem nešto veća nego u preostale dvije skupine. Rezultati pokazuju da među sudionicima koji su skloni kockanju ima značajno veća proporcija onih čiji su roditelji također skloni kocki, a što se obrazlaže a) izravnim roditeljskim modeliranjem i osnaživanjem kockarskih aktivnosti adolescenata, ali b) i neizravnim utjecajem obiteljskog ozračja. Učenici koji češće kockaju u većoj proporciji dolaze iz strukovnih škola, postižu lošiji školski uspjeh i češće izostaju. U zaključku se ističe potreba poduzimanja preventivnih aktivnosti u svrhu suzbijanja ovog sve raširenijeg oblika rizičnog ponašanja mladih .

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA