Naslov
Stilematičnost lirskog idioma Anke Žagar
(Stlematic characteristics of lyrical idiom of Anka Zagar)

Autori
Lemac, Tin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.11

Godina
2013

Stranica
203

Mentor
Dr.sc. Krešimir Bagić

Ključne riječi
poezija Anke Žagar; stilistika; poetika; interpretacija
(poetry of Anka Žagar; stylistics; poetics; interpretation)

Sažetak
U radu se oblikuje poetičko-stilistička interpretacija pjesništva Anke Žagar utemeljena na analitičkim procedurama semantike, retorike, stilistike, tekstne lingvistike i tekstne hermeneutike. Navedena se poetika dovodi u vezu s manirizmom i nadrealizmom kao stilovima, te semantičkim konkretizmom, kvorumaštvom i pjesništvom slikovnog mišljenja. Modelira se pomoću označiteljske jezgre koja predstavlja središte poetičko-stilskih preokupacija i slikovne jezgre kao poetičko-stilskog potpornja. U označiteljsku jezgru ulaze temeljne diskurzivizacijske strategije (metapoetičnost, metatekstualnost, metaopis, autotematizacija, autoreferencijalnost), a u slikovnu neke poetičke strukture (afazija, jezična magija, infantilizacija, ekopoetika, animizam, telurni motivi, kult mrtvih, fantastika, polidiskurzivnost, panteizam). Analiza predmetnotematskog sloja i pozicije lirskog subjekta u ovoj poeziji uvod su u stilističku interpretaciju. Ona počiva na kombinaciji lingvostilističke i književnostilističke metode, tj. svaka se lingvostilistička razina i njoj pripadni stilemi dovode u vezu s navedenim poetičkim strukturama. Na fonostilističkoj stilematične su glasovne metafore i ritam, na leksostilističkoj neologizmi, na sintaktostilističkoj začudne sintagme, poetske rečenice, opkoračenja, parcelacije, inverzije, ponavljanja i elipse, na semantostilističkoj metafora, metonimija i sinegdoha, litota, apostrofa, personifikacija i prozopopeja, hiperbola, gradacija, oksimoron i eufemizam, na interpunkcijsko-stilističkoj interpunkcija, na diskurzivnoj polidiskurzivne interferencije i interdiskurzivna i intradiskurzivna pretapanja u tekstu. Završna tekstnostilistička razina uvodi tipove pjesama koje nalazimo u Žagaričinu pjesništvu glede njihove tematike, semantike, stilistike i poetike (metapoetičke, metatekstualne, metaopisne, fiksirajuće, disocijacijske, autotematizacijske pjesme) sa sporadičnim primjerima pjesama u prozi, poematičnih pjesama, transsemiotičkih pjesama, pjesama s afazijskim impostiranjem poetskog gradiva, pjesama s infantilizacijskim impostiranjem poetskog gradiva, pjesama sa stvarnosnim slojem i pjesama s tematizacijom metajezičnog inventara. Pjesnička knjiga GUAR, rosna životinja (Žagar 1992) posebno se ističe strukturom svojih tekstova i njihovom semantikom, te su oni posebno obrađeni. Ona je neodvojiva od ratnog konteksta u kojem je nastala, a subjekt u njoj uči govoriti u novom ozračju. Uniformnost prethodnih poetičkih stremljenja dopunjava se tematizacijom odnosa zbilje (GUAR-a) i fikcije (pjesme). Izdvajaju se i interpretiraju pjesme u kojima se ne pojavljuje GUAR, pjesme s ratnom motivikom, pjesme sa simbološki impostiranom motivskom građom, prvi kontakt s GUAR-om, afazijsko nesvladavanje GUAR-a, nemogućnost diskurziviranja GUAR-a, prijepor fikcije i zbilje, metapoetičko učvršćenje spoznaje o GUAR-u, diskurziviranje GUAR-a i zbilje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA