Naslov
Pregled teorije i etičkih načela konzervatorsko - restauratorske djelatnosti
(Theories and of the code of ethics in conservation-restoration)

Autori
Ćorić, Franko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Etički pristup umjetninama od tekstila

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.10.2013. - 25.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Teorija; načela konzervatorsko-restauratorske djelatnosti
(conservation-restoration; theories; code of ethics)

Sažetak
Suvremena teorija i etička načela konzervatorsko-restauratorske djelatnosti rezultat su zapadnjačkog poimanja povijesti i iskustava stečenih od vremena Francuske revolucije do danas. Suvremenu teoriju restauriranja obilježio je Cesare Brandi svojim djelom Teoria del restauro iz 1963., a u posljednjem desetljeću uvođenjem načela održivog razvoja i Salvador Muños-Vinaz (Contemporary Theory of Conservation, 2005). U našoj stručnoj javnosti važnu ulogu u poduci zaštite kulturne baštine imao je prijevod djela Bernarda M. Fieldena Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa koje je 1981. objavilo Društvo konzervatora Hrvatske. Utjecajno djelo Bernarda M. Fieldena tematiziralo je i etičke standarde. Nekoliko je godina kasnije (1984.) Europska konfederacija konzervatorsko-restauratorskih organizacija (European Confederation of Conservator-Restorers Organizations - ECCO) objavila smjernice konzervatorsko-restauratorske struke unutar kojega i etički kodeks. Sažeto možemo zaključiti da je cilj konzervatorsko-restauratorske djelatnosti sprečavanje propadanja te čuvanje materijala i svojstava kulturnoga dobra. Zadaća konzervatora-restauratora je poštivati fizički integritet kulturnog dobra u kojem su sadržane povijesna, estetska i društvena dimenzija. On nije niti umjetnik niti obrtnik već se bavi odlaganjem propadanja kulturnog dobra, njegovim očuvanjem te vodi produljenju života kulturnog dobra radi njegovog korištenja i razumijevanja u sadašnjosti i budućnosti. Kao važna etička načela treba naglasiti: fizički integritet i najbolji interes kulturnog dobra, kompetentnost vršitelja zahvata, dokumentiranje, težnju za minimalnom intervencijom te kompatibilnošću i reverzibilnošću novih materijala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA