Naslov
Konstantin Veliki u srednjovjekovnim narativima
(Constantine the Great in medieval narratives)

Autori
Gračanin, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Pogled na Konstantinovo doba 2013→313. / - Zagreb, 2013, 9-9

ISBN
978-953-175-487-3

Skup
Pogled na Konstantinovo doba 2013→313.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.06.2013. - 07.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Konstantin Veliki; imagologija; srednji vijek; latinski narativni izvori; bizantski narativni izvori
(Constantine the Great; imagology; middle ages; Latin narrative sources; Byzantine narrative sources)

Sažetak
Konstantin I. uvriježeno se i danas pamti kao prvi rimski car koji je potpuno otvoreno prigrlio kršćansku vjeru, a već mu je onodobna tradicija namrla zvučni nadimak Veliki kojim nije bio okićen nijedan njegov prethodnik na carskom prijestolju. Predodžbu o velikom kršćanskom caru i zaštitniku Crkve posredovala je i latinska i grčka kršćanska historiografija 4. i 5. stoljeća. Obje su prenesene na srednjovjekovni Zapad, latinska u sačuvanim rukopisima, prvenstveno Jeronima i Pavla Orozija, a grčka zahvaljujući latinskim prijevodima, Rufinovom crkvene povijesti Euzebija Cezarejskog i Epifanijevom crkvenih povijesti Sokrata, Skolastika i Teodoreta koji je nastao po Kasiodorovu nalogu u njegovu samostanu Vivariju. Drugačiji, kritičniji pogled na Konstantina nudila je poganska ili poganstvu bliska kasnoantička historiografska tradicija (latinsku predstavljaju Eutropije i Epitome de Caesaribus, a grčku Zosim ; izuzetak je Sekst Aurelije Viktor). Cilj izlaganja je odrediti tematske krugove i narativno-diskurzivne obrasce u vezi s prikazom Konstantinove osobe i vladavine u odabranim srednjovjekovnim povijesnim djelima autora iz zapadnoeuropskog i iz bizantskog kulturnog kruga. U obzir se uzima relevantan uzorak narativnih vrela iz ranog i razvijenog srednjeg vijeka. U pitanju su sljedeći autori i djela - latinski: Kronika Bede Časnog (7./8. stoljeće), Rimska povijest Pavla Đakona (8. stoljeće), Kronika Hermana Kontrakta (11. stoljeće) i Kronika Otona Freisinškog (12. stoljeće) ; bizantski: Uskrsna kronika (7. stoljeće), Kronografija Teofana Ispovjednika (9. stoljeće), Pregled povijesti Georgija Kedrena (11./12. stoljeće) i Sažetak povijesti Ivana Zonare (12. stoljeće). Također, međusobno se uspoređuju latinska i bizantska tradicija kako bi se utvrdile dodirne točke i eventualne razlike tj. na što su pojedini pisci stavljali osobit naglasak ili što su izbjegavali spomenuti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA