Naslov
Je li Vukovar (bio) srpski grad?
(Is (Was) Vukovar A Serbian City?)

Autori
Živić, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Vukovar 91. - istina i/ili osporavanje (između znanosti i manipulacije) / Živić, Dražen ; Špoljar Vržina, Sanja ; Lupis, Vinicije B. ; Cvikić, Sandra - Zagreb : Vukovar : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru, 2013, 103-119

ISBN
978-963-7964-02-3

Skup
Vukovar 91. - istina i/ili osporavanje (između znanosti i manipulacije)

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 15.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Vukovar; narodnosna struktura; Hrvati; Srbi
(Vukovar; ethnic structure; Croats; Serbs)

Sažetak
Na temelju relevantne demografsko-statističke (popisne) dokumentacije u ovom su radu prikazane osnovne promjene u narodnosnom sastavu stanovništva grada Vukovara tijekom 20. stoljeća, tj. od 1900. do 2001. godine. Cilj rada je utvrditi intenzitet i karakter promjena u etnodemografskoj dinamici i strukturi Vukovara te na temelju komparativne analize opovrgnuti tvrdnju da je Vukovar prema narodnosnoj strukturi stanovništva bio ili jest srpski grad, koju je u razgovoru za njemački dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung, sredinom svibnja 2012. godine, izrekao današnji srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić. Potonja tvrdnja srbijanskog predsjednika, bez obzira na njezinu neutemeljenost kao i na razloge zbog kojih je izrečena, na tragu je stanovitog oživljavanja srbijanske nacionalno-državne politike utemeljene na velikosrpskoj ideji „prisajedinjenja srpskih zemalja“, koja je učestalo bila podupirana krivotvorenjem, obmanama, zlonamjernim tumačenjima i manipulacijama demografskih činjenica. Unatoč dinamičnom demografskom razvoju i značajnim promjenama u narodnosnom sastavu stanovništva, Vukovar je prema rezultatima svih popisa stanovništva u 20. stoljeću imao relativnu, a u nekim popisima (1948., 1953., 1961. i 2001.) i apsolutnu (natpolovičnu) većinu hrvatskog u ukupnom stanovništvu. Srbi su druga po brojnosti narodnosna skupina u Vukovaru postali tek nakon Drugoga svjetskog rata i to zahvaljujući gotovo potpunom demografskom regresu Nijemaca i nikada nisu tijekom 20. stoljeća prešli trećinu ukupnog stanovništva grada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA