Pregled bibliografske jedinice broj: 652541
Klinička anatomija bubrega
Klinička anatomija bubrega, 2013., diplomski rad, Medicinski fakultet, Rijeka
CROSBI ID: 652541 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Klinička anatomija bubrega
(Clinical anatomy of the kidney)
Autori
Stojisavljević, Sandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Rijeka
Datum
30.09
Godina
2013
Stranica
32
Mentor
Marić, Ivana
Ključne riječi
bubreg; Wilmsov tumor; nefrolitijaza
(kidney; Wilms tumor; nephrolithiasis)
Sažetak
UVOD: Bubreg, ren, je parni parenhimatozni organ koji pripadaju mokraćnom sustavu (systema urinarium). Njegova funkcije je uklanjanje otpadnih tvari iz organizama te regulacija volumena i sastav tjelesnih tekućina. Smješten je u gornjem, stražnjem dijelu trbušne šupljine koji se naziva retroperitonealni prostor, spatium retroperitoneale. Temeljna funkcionalna jedinica bubrega je nefron. Svaki bubreg sadržava oko milijun nefrona, a svaki je nefron sposoban stvarati mokraću. Na bubregu opisujemo prednju i stražnju površinu, medijalni i lateralni rub te gornji i donji pol. Na površini bubrega je vezivna čahura, capsula fibrosa, a oko nje masno je tkivo, capsula adiposa koje održava toplinu bubrega stalnom i učvršćuje ga u stalnom položaju. Bubreg na uzdužnom presjeku ima tri do četri milimetra debelu crvenkastosmeđu koru (cortex renalis) te unutarnji blijedi sloj, moždinu (medulla renalis). Bubrezi su dobro prokrvljeni organi te kroz njih prolazi 0, 75-1, 2 l krvi u minuti. Redovito postoje jedna arterija i jedna vena za lijevi i desni bubreg. Bubreg ima dvije limfne mreže. Bubrezi su inervirani živcima koji se potiču od renalnog pleksusa i prate arterije bubrega do u sam bubreg. Poznavanje anatomije bubrega je od izuzetne važnosti za sigurno izvođenje kirurškog odstranjivanja bubrega. Većina operacija bubrega izvodi se lumbotomijskom incizijom između jedanaestog i dvanaestog rebra. SVRHA RADA: Svrha i cilj izrade ovog završnog rada je dati kratak pregled i opis anatomije bubrega popraćen pregledom tumora bubrega i nefrolitijaze, njihovom patogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom. U radu će se analizirati i usporediti statistički podaci pobola i pomora stanovništva grada Rijeke od bolesti mokraćnog sustava za 2006. i 2012. godinu s obzirom na spol i dob. PREGLED LITERATURE NA ZADANU TEMU: Tumori bubrega i bubrežne zdijelice dijele se na benigne i maligne. Klinički značajniji i mnogo češći su maligni tumori. Najvažniji su onkocitom, angiomiolipom i jukstaglomerularni tumor. Najvažniji maligni tumori bubrega su: Wilmsov tumor, karcinom bubrega i urotelijalni karcinom nakapnice. Nefrolitijaza je stvaranje kamenaca u bubregu. Bolest je češća u muškaraca u omjeru 2:1 do 4:1, poglavito u dobi nakon trećeg desetljeća života. RASPRAVA:. U gradu Rijeci posljednjih godina bilježimo porast broja oboljelih od bolesti mokraćnog sustava. Napredovanje bubrežnih bolesti moguće je usporiti ili čak zaustaviti ukoliko se dijagnosticira u ranoj fazi i ukoliko se takvom bolesniku pruža pravilna liječnička skrb te ukoliko se bolesnik pridržava uputa. Takva skrb može znatno usporiti, a ponekad i zaustaviti bubrežno zatajenje te smanjiti stopu mortaliteta. ZAKLJUČAK: Klinička anatomija bubrega daje nam pregled opisa građe, smještaja, krvne i limfne opskrbe te inervacije bubrega kako bismo bolje razumijeli mehanizme nastanka bolesti i primjenu odgovarajućih postupaka terapije. Broj od 4924 osoba oboljelih od bolesti mokraćnog sustava na području grada Rijeke za 2012.godinu je porastao dvostruko naspram broja od 2219 oboljelih za 2006. godinu. U 2012. godini je umrlo 16 osoba pa je iz te analize vidljiv pad mortaliteta naspram 2006. godine u kojoj je umrlo 19 osoba od zatajenja bubrega te glomerulskih i tubulointersticijskih bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
062-0620226-0209 - Koštani morfogenetski protein-7 i kost u modelu upalne bolesti crijeva (Marić, Ivana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka
Profili:
Ivana Marić
(mentor)