Pregled bibliografske jedinice broj: 65249
Priroda i etika
Priroda i etika // Sedra rijeke Une i Una bez sedre / Marjanović, Boško (ur.).
Bihać: Privredna komora Unsko-sanskog kantona, Društvo Unski smaragdi, 2000. str. 101-112 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 65249 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Priroda i etika
(Nature and ethics)
Autori
Jurić, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Sedra rijeke Une i Una bez sedre
/ Marjanović, Boško - Bihać : Privredna komora Unsko-sanskog kantona, Društvo Unski smaragdi, 2000, 101-112
Skup
Sedra rijeke Une i Una bez sedre
Mjesto i datum
Bihać, Bosna i Hercegovina, 16.05.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Sažetak
Etika je, od antičke Grčke sve do danas, bila shvaćana kao znanost i filozofijska disciplina koja za svoj predmet ima moral kao nešto specifično ljudsko, odnosno kao nauk o moralu, o ispravnom ljudskom djelovanju, o dobrom životu unutar ljudske zajednice, o odnosu čovjeka prema sebi i prema drugima. Shvatimo li etiku na taj način, lako bismo se mogli zapitati što to onda priroda ima s etikom kao ljudskim naukom o ljudskim stvarima, kako je etiku odredio još Aristotel? Kako, naime, ljudski odnos prema prirodi ili sama priroda može biti predmet etike, kad je priroda, za razliku od čovjeka, etički ili moralno neutralna? Drugim riječima, to isto pitanje glasi: Zašto bi priroda zasluživala ikakva prava i zašto bismo joj pridavali ikakav moralni status kada je ona sama, takorekuć, nijema i ne može zahtijevati nikakva prava? Da bi odgovorio na ovo pitanje autor se vraća izvorima takvog shvaćanja, te se najprije pita što je to sama priroda, tj. kakva su shvaćanja prirode postojala i danas postoje, a potom i kako s prirodom stoji u perspektivi etičkog promišljanja. - U dodatku rada, autor daje dva prijedloga koji se odnose na konkretne akcije u zaštiti okoliša. Prvi od njih predstavlja svojevrsnu ekološku piramidu znanosti i djelatnosti, kojom se vrši podjela uloga u definiranju problema i načina njihovog rješavanja, kao i u provedbenim akcijama vezanim za zaštitu okoliša. Drugi prijedlog predstavlja jednu moguću varijantu ustroja savjetodavnih tijela ekoloških organizacija, a polazi od činjenice da su ekološka udruženja doista početak i svršetak svake akcije u zaštiti okoliša, ali im često nedostaje znanja, stručnosti i moći za provedbu potrebnih akcija, zbog čega je ekološkim organizacijama potrebna određena znanstvena, stručna, pa i politička pomoć, kao preduvjet što boljeg osmišljavanja i što veće uspješnosti njihovih akcija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija