Naslov
Utjecaj različitih načina predsjetvene gnojidbe na kvalitetu sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), obične smreke (Picea abies L./Karst.) i crnog bora (Pinus nigra Arn.)
(Effect of fertilization on the quality of pedunculate oak (Quercus robur L.), Norway spruce (Picea abies L./Karst.) and black pine (Pinus nigra Arn.) seedlings)

Autori
Roth, Valentin ; Dekanić, Stjepan ; Čehulić, Ivica ; Kelemen, Krešimir

Izvornik
Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko (0351-1693) 45 (2012); 63-73

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
hrast lužnjak ; obična smreka ; crni bor ; stajnjak ; lucerna
(pedunculate oak ; Norway spruce ; black pine ; manure ; lucerne)

Sažetak
U rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta, tlo je vrlo nepovoljnih fizikalnih i hranidbenih svojstava, te se na razne načine nastoji poboljšati ova svojstva, s ciljem proizvodnje kvalitetnijih sadnica. Tijekom proljeća 2008. godine, na površinu od 0, 5 ha dodano je stajskog gnoja u količini od 20T/ha. Isto tako također na površini od 0, 5 ha, posijana je djetelina «lucerna» u količini od 25 kg/ha. Tijekom vegetacijskog perioda, lucerna je dostigla visinu od prosječnih 60 cm i gusto obrasla zasijanu površinu. Krajem vegetacije (rujan – listopad), na obje tretirane površine obavljeno je zaoravanje stajnjaka i lucerne te nakon fine (sekundarne) obrade tla, pripremljene su gredice za sjetvu i presadnju. Isto tako, pripremljena je i površina za sjetvu i presadnju na netretiranom dijelu gredica. Istraživanja su obavljena na navedenim površinama, sjetvom žira hrasta lužnjaka i presadnjom dvogodišnjih sadnica obične smreke i crnog bora. Na osnovi prikazanih rezultata možemo zaključiti kako je dodavanje stajskog gnoja kao i zelena gnojidba (prethodno zasijano lucernom), doprinijelo poboljšanju kvalitete jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka, kao i školovanih sadnica obične smreke i crnog bora (2+1) i (2+2). Kod jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka na kraju vegetacije izražena je povećana visina istih, dok je na kraju druge vegetacije (2+0), još više izražena razlika u visini kao i u promjeru vrata korijena sadnica uzgajanih na tretiranim površinama u odnosu na iste uzgojenih na netretiranoj plohi. Kad promatramo masu suhe tvari nadzemnog dijela i korijena, razvidno je izrazito povećanje iste kod uzoraka uzgojenih na površini prethodno zasijanoj lucernom. Ovo nam je ujedno i pokazatelj na osnovi kojega možemo zaključiti kako su ovako uzgajane sadnice kvalitetnije u odnosu na one uzgojene na netretiranoj površini kao i na površini gdje je prethodno dodan stajski gnoj (Tablice 2., 3. i 4., Grafikoni 1., 2. i 3.). Kod uzgoja presađenica obične smreke i crnog bora, razvidno je izraženo povećanje promjera vrata korijena, kao i ukupne mase suhe tvari nakon dvije godine školovanja (2+2), kod uzoraka uzgajanih na prethodno tretiranim površinama stajnjakom a posebno lucernom, u odnosu na sadnice uzgajane na netretiranoj površini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA