Naslov
Proizvodnja bioplina iz smjese klaoničkog otpada i svinjske gnojovke
(Biogas production from a mixture of slaughterhouse waste and swine manure)

Autori
Brdarić, Dario ; Kralik, Davor ; Rudan, Stjepan ; Sikora, Magdalena ; Kovačević, Mira ; Bertić, Vedran ; Jovičić, Daria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
1. kongres Hrvatske komore zdravstvenih radnika

Mjesto i datum
Baška, Hrvatska, 18.04.2012. - 21.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
klaonički otpad; anaerobna fermentacija; bioplin; proizvodnja energije
(slaughterhouse waste; anaerobic fermentation; biogas; energy production)

Sažetak
Ciljevi: U industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji nastaju velike količine organskog otpada. Loše gospodarenje klaoničkim otpadom i svinjskom gnojovkom predstavlja opterećenje za okoliš i zdravlje. Biomasa predstavlja jedan od obnovljivih izvora energije i može se upotrijebiti u proizvodnji električne i toplinske energije posredstvom bioplina. Bioplin se dobiva anaerobnom razgradnjom ili fermentacijom organskog otpada. Metode: Korišteni su uzorci svinjske gnojovke s 10%-tnim dodatkom klaoničkog otpada. Za kontrolnu skupinu korištena je svinjska gnojovka bez dodataka. Istraživanje je postavljeno u diskontinuiranom bioreaktoru pri mezofilnim uvjetima (40°C) s četiri ponavljanja. Klaonički otpad sastoji se od buraga i svinjskih crijeva u omjeru prosječne količine s linije klanja. Proizvedeni plin analiziran je plinskim kromatografom Varian 3900 prema metodi HRN ISO 6974-4:2000. Plinskom kromatografijom detektiran je udio metana, dušika i ugljikovog dioksida. Rezultati: Količina metana u smjesi klaoničkog otpada i svinjske gnojovke iznosila je 67%, dušika 2% i ugljikovog dioksida 30%. Količina metana u kontrolnoj skupini svinjske gnojovke iznosila je 61%, dušika 2% i ugljikovog dioksida 30%. Zaključak: Klaonički otpad i svinjsku gnojovku iskoristili smo kao sirovinu u proizvodnji energije. Ulaganjem u obnovljive izvore energije smanjili bi količinu uvoza energije. Korištenjem bioplina smanjili bi potrošnju fosilnih goriva i ispuštanje velikih koncentracija stakleničkih plinova u atmosferu. Nusprodukti proizvodnje bioplina mogu se upotrijebiti kao gnojivo na obradivim površinama. Razvojem bioplinskih postrojenja povećao bi se broj zaposlenih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA