Naslov
Anksiozna osjetljivost kao čimbenik ranjivosti u predporođajnom i poslijeporođajnom razdoblju
(Anxiety sensitivity as a vulnerability factor in prenatal and postnatal period)

Autori
Jokić-Begić, Nataša ; Nakić Radoš, Sandra ; Žigić, Lana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Sažetci priopćenja / Kuterovac Jagodić, Gordana ; Erceg Jugović, Inja ; Huić, Aleksandra - Zagreb : Školska knjiga, 2013, 83-83

ISBN
978-953-175-463-7

Skup
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2013. - 13.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
anksiozna osjetljivost; anksioznost; depresivnost; porod
(anxiety sensitivity; trait anxiety; depression; birth)

Sažetak
Proces prilagodba na majčinstvo počinje s trudnoćom, a završava tjednima nakon poroda. Ovaj se proces odvija različito kod žena koje se prvi put suočavaju s majčinstvom (prvorotkinje) u odnosu na žene koje su već rađala (višerotkinje). Cilj istraživanja bio istražiti specifičnu ulogu anksiozne osjetljivosti (AO) i njezinih dimenzija (tjelesne, kognitivne i socijalne brige) u intenziteti straha od poroda u zadnjem tromjesečju trudnoće i intenzitetu depresivnih smetnji mjesec dana nakon poroda kod prvorotkinja i višerotkinja. U istraživanju je sudjelovalo 205 žena (53% prvorotki) u kasnoj trudnoći. Od tog broja njih 105 žena (46% prvorotki) je sudjelovalo i u drugoj točci mjerenja, mjesec dana nakon poroda. Sudionice su u trudnoći popunjavale upitnike anksioznosti, anksiozne osjetljivosti i straha od poroda. Nakon poroda su prikupljeni opstetrički podaci iz medicinske dokumentacije. U poslijeporođajnom razdoblju primijenjene su ljestvice depresivnosti i doživljaja teškoća u brizi za dijete. Rezultati su pokazali da prvorotkinje u odnosu na višerotkinje osjećaju intenzivniji strah od poroda, a nakon poroda imaju izraženije depresivne smetnje i doživljaj teškoća u brizi za dijete. Skupine se ne razlikuju po načinu, tijeku i ishodu poroda. Pronađen je specifičan obrazac povezanosti varijabli kod dvije skupine. U skupini prvorotkinja značajnim samostalnim prediktorima straha od poroda su se pokazali anksioznosti kao crte i stanja ličnosti te dimenzije tjelesnih briga AO. Kod višerotkinja objašnjenju straha od poroda pridonosi isključivo dimenzija tjelesnih briga. U obje skupine prediktor poslijeporođajnih depresivnih smetnji je anksioznost kao crta ličnosti, dok AO nema prediktivan značaj. Kod prvorotkinja je također nakon poroda intenzitet AO povezan s percepcijom teškoća u brizi za dijete. Dobiveni rezultati otvaraju zanimljiva istraživačka pitanja i mogu poslužiti kao smjernice za osmišljavanje preventivnih programa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA