Naslov
POVIJEST ARHIVA U HRVATSKOJ NAKON II. SVJETSKOG RATA
(History of archives in Croatia after the World War II)

Autori
Heđbeli, Živana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Atlanti Vol. 23 (2013) N. 1 / Klasinc, Peter Pavel, Tato, Grazia - Trst : Archivio di Stato di Trieste, International Institute for Archival Science of Trieste and Maribor, 2013, 69-78

Skup
23. međunarodni arhivski dan

Mjesto i datum
Trst, Italija, 21.10.2013. - 22.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvatska; arhivi; povijest arhiva
(Croatia; archives; history of archives)

Sažetak
U srednjem su vijeku isprave i spise Kraljevine Hrvatske i Slavonije čuvali banovi, u svojim kućama, a gradivo se manjim dijelom nalazilo kod kaptola, koji su kao vjerodostojna mjesta čuvali isprave. Na Jadranu se sustavna briga za spise javlja u 13. st. U Hrvatskoj je proces razdvajanja tekućeg gradiva od onog koje ima povijesni karakter započeo u 19. st., a o organiziranoj arhivskoj službi možemo govoriti tek od 20. st. 1899. g. pokrenuto je izlaženje današnjeg Arhivskog vjesnika. Nakon I. svjetskog rata kao samostalne ustanove počinju djelovati arhivu u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru, a osnovan je i arhiv u Rijeci. 1950. g. Federativna Narodna Republika Jugoslavija donijela je Opći zakon o državnim arhivima. U razvoju arhivske službe u Hrvatskoj posebno je značajno razdoblje od 1956. do 1962. godine kada je utemeljena mreža arhivskih ustanova, doneseni republički arhivski propisi, te organizirana služba nadzora nad gradivom izvan arhiva. 1979. pri Arhivu Hrvatske osniva se Hrvatska kinoteka. 1980. g. podignuta je namjenska zgrada za arhiv u Karlovcu - jedina takva u Hrvatsko. 1954. g. osnovano je današnje Hrvatsko arhivističko društvo. Filozofski fakultet u Zagrebu je 1980. usvojio program izobrazbe arhivista (arhivskih djelatnika s VSS). Sada na istom fakultetu postoje diplomski i post-diplomski studiji arhivistike. Drugi val razvoja arhivske službe dešava se s osamostaljenjem Republike Hrvatske (RH), kada je 1997. g. donesen prvi hrvatski arhivski zakon, i proširena mreža državnih arhiva. Danas u RH osim Hrvatskog državnog arhiva, koji je središnja i matična arhivska ustanova, postoji 18 područnih državnih arhiva, te jedan specijalizirani arhiv: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata. Od osamostaljenja RH, arhivska služba je iskušala nekoliko aplikacija, danas se koristi Arhinet. U RH su objavljeni prijevodi međunarodnih normi ICA: ISAD(G) - Opća međunarodna norma za opis arhivskoga gradiva, ISAAR(CPF) - Međunarodna norma arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji, ISDIAH - Međunarodna norma za opis ustanova s arhivskim gradivom, ISDF - Međunarodna norma za opis funkcija. Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima uređuju se zaštita i uvjeti korištenja, čuvanje, uporaba i obrada arhivskoga gradiva, javna arhivska služba, te nadležnosti i zadaće arhiva. U općim odredbama određeno je da je arhivsko gradivo od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu. Arhivsko i registraturno gradivo zaštićeno je bez obzira na to u čijem je vlasništvu ili posjedu, odnosno kod koga se nalazi, te je li registrirano ili evidentirano. Na zaštitu arhivskoga gradiva primjenjuju se i propisi o zaštiti kulturnih dobara. Arhivski provedbeni propisi su Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva, Pravilnik o evidencijama u arhivima, Pravilnik o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja arhiva, Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci, Pravilnik o korištenju arhivskoga gradiva, Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva, Pravilnik o predaji arhivskog gradiva arhivima i Pravilnik o stručnom osposobljavanju i provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama. Prema statistici u 2011. g. 16 arhiva je pohranjivalo 13.892 fondova i zbirki, u dužni od 101.943 metara. Ukupno je bilo 462 zaposlenih, od toga 277 arhivske struke. Korisnika je bilo 8.024. Prema popisu RH je 2011. g. imala 4.284.889 stanovnika. 8.024 korisnika čini 0, 187 % populacije. U državnom proračunu je vidljivo da je u 2011. g. za arhive izdvojeno 82.201.644 kune. Kad podijelimo 82.201.644 sa 8.024 dobijemo 10.244 kune ili 1.364 eura. Neminovno se postavlja pitanje opravdanosti trošenja nešto malo manje od dvije prosječne, hrvatske, mjesečne plaće po jednom arhivskom korisniku. S obzirom na tešku i dugotrajnu gospodarsku krizu koja vlada u zemlji, za očekivati je rezanje troškova. Pretpostavljam kako bi, da postoje, privatne arhive (dakle ne one koje plaćaju porezni obveznici) s tako malom posjećenošću ukinuli zbog nerentabilnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA