Pregled bibliografske jedinice broj: 649765
Obilježja rada u postindustrijsko doba
Obilježja rada u postindustrijsko doba // Kultura rada u Hrvatskoj / Baloban, Stjepan ; Črpić, Gordan ; Petrović Štefanac, Dubravka (ur.).
Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve ; Kršćanska sadašnjost, 2014. str. 243-259
CROSBI ID: 649765 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obilježja rada u postindustrijsko doba
(Features of the Work in the Postindustrial Age)
Autori
Peračković, Krešimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kultura rada u Hrvatskoj
Urednik/ci
Baloban, Stjepan ; Črpić, Gordan ; Petrović Štefanac, Dubravka
Izdavač
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve ; Kršćanska sadašnjost
Grad
Zagreb
Godina
2014
Raspon stranica
243-259
ISBN
978-953-6710-22-5
Ključne riječi
rad, sociologija rada, postindustrijsko društvo
(work, sociology of work, post-industrial society)
Sažetak
Ljudski rad u postindustrijsko doba se značajno promijenio u različitim dimenzijama i na različitim razinama, odnosno i u formi i u sadržaju. Analizirajući društvo kao sustav, ta se promjena dogodila u jednoj od makro-strukturalnih dimenzija društva odnosno u podjeli rada, pa je jedna od njezinih posljedica i promjena same kompozicije društva, što je definirano kao pojam postindustrijsko društvo. Dogodile su se i promjene u funkciji elemenata društvenih sustava zbog te nove podjele rada obilježene daljnjom specijalizacijom, potrebom za višim obrazovanjem i diferencijacijom postojećih djelatnosti i zanimanja, ali i nastankom sasvim novih djelatnosti (tercijarizacija) te nestankom starih, sada nepotrebnih (deindustrijalizacija). Zatim, dogodila se promjena i u granicama društva i njegove i okoline, ali i u okolini samoj, što je pak posljedica prodorne globalne ekonomije i marketizacije društva prema diktatima novih centara političke i ekonomske moći. Prema formi, postindustrijska obilježja rada se očituju u novim, prevladavajućim oblicima fleksibilnog rada (privremeni, povremeni, sezonski poslovi itd.) prema konceptu just in time employment. S obzirom na sadržaj, prevladavaju tercijarne djelatnosti i uslužna zanimanja a resursi sada postaju: informacija, komunikacija, iskustvo, zabava, edukacija, znanje, događaj, doživljaj, impresija, slika, zvuk, zdravlje, tijelo pa i sam ljudski život. S obzirom na pokretačke snage (setove uzročnosti), mogu se izdvojiti tri temeljna čimbenika koji dovode do postindustrijske transformacije rada koji međusobno djeluju više sinergijski nego deterministički: tehnika - strojevi zamjenjuju fizički rad pa i usluge, tržište - sve više područja ljudskog života postaje roba na tržištu: od novih materijalnih predmeta, dosad nepostojećih usluga i samog iskustva koje se sada plaća i socio-demografska obilježja stanovništva - starenje stanovništva i feminizacija radne snage što zahtjeva veću potražnju osobnih i društvenih usluga.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1941560-1549 - Kulture konzumerizma i održivosti: globalni izazovi socio-kulturnom razvoju RH (Čolić, Snježana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Krešimir Peračković
(autor)