Naslov
Liječenje bolesnika s akutnim koronarnim sindromom u skladu s europskim smjernicama
(Treatment of patients with acute coronary syndrome according to european guidelines)

Autori
Zaputović, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
XVII. Kongres hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći s međunarodnim sudjelovanjem. Zbornik sažetaka i predavanja / Perić, Jasminka - Vinkovci : Hrvatska udruga djelatnika hitne medicinske pomoći, 2013, 28-28

Skup
XVII. Kongres hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Novi Vinodolski, Hrvatska, 17.10.2013. - 20.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
liječenje; akutni koronarni sindrom
(treatment; acute coronary syndrome)

Sažetak
Akutni koronarni sindrom (AKS) vodeći je pojedinačni uzrok smrti i predstavlja indikaciju za hitnu hospitalizaciju prvog reda, a očituje se naglom pojavom anginozne boli duljom od 20 minuta, koja ne prolazi na sublingvalni nitroglicerin. Prema prvom EKG nalazu razlikujemo AKS s perzistirajućom elevacijom ST segmenta (engl. ST Elevation Myocardial Infarction, STEMI) i AKS bez perzistirajuće ST elevacije. U STEMI-ju terapijska metoda izbora je hitna rekanalizacija okludirane koronarne arterije primarnom perkutanom koronarnom intervencijom (PKI) ili fibrinolitičkom terapijom. U AKS-u bez perzistirajuće ST elevacije obično ne postoji potpuna trombotička okluzija koronarnog lumena, a rani terapijski cilj je suzbijanje ishemije i simptoma. Iako se liječenje dva oblika AKS-a donekle razlikuje, radi se o spektru kliničkih stanja sa zajedničkom etiologijom i patogenezom te stoga brojnim terapijskim sličnostima i preklapanjima. U prehospitalnoj fazi primjenjuje se sublingvalni nitroglicerin, analgetik (morfin), kisik te dvojna antitrombocitna terapija acetilsalicilnom kiselinom i klopidogrelom. Inicijalna bolnička strategija liječenja i izbor lijekova u AKS-u bez perzistirajuće ST elevacije temelji se na individualnoj procjeni rizika ishemije i rizika krvarenja. U bolesnika s vrlo visokim ili visokim ishemijskim rizikom opravdana je hitna ili rana invazivna strategija (PKI unutar 2 sata ili unutar 24 sata od prvog medicinskog kontakta). Neovisno o inicijalnog strategiji, u svih bolesnika ishemiju treba suzbijati antiishemijskim lijekovima, a akutnu koronarnu trombozu liječiti odgovarajućom antiagregacijskom i antikoagulantnom terapijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA