Naslov
Značenje specifičnih IgE protutijela na komponente alergena hrane biljnog podrijetla u kliničkoj dijagnostici djece senzibilizirane na peludi
(Clinical significance of component resolved diagnostics to plant food in children sensitized to birch pollen)

Autori
Voskresensky Baričić, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
27.07

Godina
2012

Stranica
91

Mentor
Gagro, Alenka

Ključne riječi
alergija na hranu; IgE protutijela; molekularna dijagnostika alergija; klinički simptomi; polisenzibilizacija; peludi
(food allergy; IgE antibodies; component resolved diagnostics; clinical symptoms; polysensitisation; pollens)

Sažetak
Poznato je da osobe alergične na peludi u visokom postotku reagiraju simptomima na konzumiranje orašastih plodova i voća. Većina ima križnu reaktivnost uslijed sličnih proteinskih struktura u peludi i plodovima, ali među njima ima i onih koji imaju alergiju na sam plod, što kliničkim podacima niti metodama dosadašnje rutinske dijagnostike nije moguće razlikovati. Takve osobe podliježu značajnije višem riziku razvoja teške alergijske reakcije i zahtijevaju drugačiji klinički pristup. Ciljevi istraživanja: Ovo istraživanje imalo je nekoliko ciljeva. U djece alergične na brezu željeli smo metodama molekularne alergološke dijagnostike (component resolved diagnostics, CRD, engl.) ispitati a) učestalost senzibilizacije na breskvu, kikiriki i lješnjak , b) učestalost križne reaktivnosti između peludi breze i navedenih plodova, c) utvrditi značenje specifičnih protutijela na alergene plodova za težinu kliničkih simptoma i d) ispitati učestalost alergije na orašaste plodove (kikiriki i lješnjak). Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 95 djece alergične na pelud breze, u dobi od 1 do 18 godina, podijeljenih u dvije skupine. U skupinu ispitanika (skupina A N=45) uključena su djeca koja su imala simptome nakon konzumiranja spomenutih plodova, a u kontrolnu skupinu (skupina B, N=50) djeca bez simptoma. U skupini A bilo je 35 djece koja su imala lakše simptome i 10 djece s težim simptomima. Učinjeni su ubodni kožni (prick) test, specifična IgE protutijela na ekstrakt breze i plodova, te specifična IgE protutijela na alergenske molekule ISAC (Immuno Solid–phase Allergen Chip) testom. Dijagnoza alergije na kikiriki postavljena je temeljem postojanja kliničkih simptoma uz pozitivna IgE protutijela specifična za kikiriki, bez testa provokacije, ili temeljem kliničkih simptoma i testa provokacije. Rezultati: Senzibilizacija na plodove prisutna je u 22% za Ara h1, 11% za Pru p3, 9% za Ara h2, 7% za Cor a8 i 5% za Cor a9 alergene u sve djece alergične na brezu. Križni alergeni Ara h8, Cor a1.04 i Pru p1 se javljaju učestalošću između 36% i 45% u sve djece. U skupini A signifikantno je viša koncentracija protutijela na križne alergene i Ara h1 i Ara h2. Signifikantnu povezanost s težim simptomima pokazuju Ara h1(p<0, 001), Ara h2 (p=0, 004) i Cor a9 (p=0, 029). S lakšim simptomima povezani su križni alergeni Ara h8, Cor a1.04 i Pru p1 analizirani zajedno (p=0, 016). Ara h1 i Ara h2 su signifikantni ključni parametri za pojavu simptoma (za Ara h1 OR 6, 9584, 95%CI 6, 9584- 6, 9584, p<0, 001 ; za Ara h2 OR 5, 1493 95CI 5, 1493-5, 1493, V p<0, 001) i težih simptoma (za Ara h1 OR 1, 1664, 95%CI 1, 1664-1, 1664, p<0, 001 ; za Ara h2 OR 0, 9463 95%CI 0, 9463-0, 9463, p<0, 001). Dijagnostičkom obradom koja uključuje prick test, sIgE na ekstrakt kikirikija i sIgE na Ara h1 i Ara h2 može se s u 87% djece predvidjeti pojava težih simptoma a isključiti u 98%. Alergija na kikiriki dokazana je u 8% slučajeva. Zaključci: Senzibilizacija na križne alergene s Bet v1, od kojih je najčešći Cor a1.04, prisutna je u 45% djece alergične na brezu. Križni alergeni su povezani s pojavom blažih simptoma. Djeca alergična na brezu u 8% slučajeva imaju alergiju na kikiriki. Ubodni kožni (prick) test niti sIgE nisu pokazali dovoljnu snagu predviđanja pojave teških reakcija. Ara h1 i Ara h2 su pojedinačni ključni parametri za pojavu ukupnih i težih simptoma, a zajedno s prick testom i specifičnim IgE na kikiriki, u 87% slučajeva mogu predvidjeti pojavu teških reakcija, odnosno u 98% slučajeva isključiti. Smatramo da je analizu Ara h1 i Ara h2 IgE protutijela preporučljivo dodatno uključiti u rutinsku dijagnostiku osoba kod kojih se sumnja na alergiju na kikiriki.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA