Naslov
Konvergencija medija i radijsko novinarstvo - primjer Hrvatskog radija
(Media Convergence and Radio Journalism - Croatian Radio Case Study)

Autori
Silvio Šop

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Kultura i turizam - Odjel za informatologiju i komunikologiju

Mjesto
Zadar

Datum
04.05

Godina
2012

Stranica
65

Mentor
Zgrabljić Rotar, Nada

Neposredni voditelj
Zgrabljić Rotar, Nada

Ključne riječi
konvergencija; mediji; radio; internet; video; stream; novinarstvo
(convergence; media; radio; internet; video; stream; journalism)

Sažetak
Ovaj magistarski rad rezultat je višegodišnjeg autorovog bavljenja konvergencijom radijskog medija, u praksi na Hrvatskom radiju, te kao stručni suradnik katedre Radio Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je rada bio istražiti nove formate, platforme i sadržaje koje je radijski medij, u konvergiranom medijskom okruženju, sposoban pružiti. Svrha je rada upoznavanje zainteresirane publike, bilo da je riječ o studentima novinarstva ili profesionalnim radijskim novinarima, ali i osoba kojima radio nije profesionalna domena, s novim načinima na koji je radio postao pravi medij dvosmjerne komunikacije. Rad je također i doprinos teorijskim naporima uspostave prihvatljive znanstvene metodologije za proučavanje radijskih sadržaja, nastalih kao rezultat konvergencije tog medija. U prvom dijelu rada bavimo se teorijskom osnovom konvergencije, sažimajući djela stranih i domaćih autora s tog polja. Kako bi uopće moglo biti riječi o konvergiranom sadržaju, autor rada smatra da moraju biti zadovoljena tri uvjeta: multiplatformnost (višeplatformnost – sadržaj mora biti dostupan preko više platformi i uređaja), multiformatnost (višeformatnost – sadržaj mora biti moguće konzumirati u dva ili više načina kodiranja audio ili audiovideo signala) i nelinearno emitiranje – sadržaj mora biti dostupan za konzumaciju kada to korisniku najviše odgovara. Osnovnim konvergiranim oblicima i žanrovima bavimo se u idućem poglavlju, utvrđujući glavnu podjelu na linearne oblike (audio/video stream, audio/video uživo, IP televizija) i nelinearne oblike (audio na zahtjev, video na zahtjev, podcast audio, podcast video). O konvergenciji javnih radija, članica Europske radiodifuzijske unije, riječ je u nastavku rada, a analiziramo koje su konvergirane oblike i žanrove u svoje svakodnevno emitiranje i ponudu sadržaja uveli BBC, Danski javni radio i Švedski javni radio. Procesima konvergencije na jedinom javnom radiju u Hrvatskoj, Hrvatskom radiju, bavi se iduće poglavlje, u kojem detaljno objašnjavamo kako je Hrvatski radio prešao put od isključivo linearnog medija do konvergiranog javnog servisa, šireći ponudu svojih sadržaja na druge platforme i formate. Istraživački dio rada posvećen je analizi dvaju prijenosa radijskih emisija na internetu – „Sučeljavanje predsjedničkih kandidata Bandić – Josipović“ i „Kako vlada Vlada“. Na temelju detaljne statistike broja gledatelja, duljine praćenja prijenosa i geografske distribucije, dolazimo do zaključaka da je Hrvatski radio ponudio publici sadržaj koji je pobudio veliko zanimanje, da je publika spremna za takav način obraćanja, te da je imperativ javnog medija daljnji rad na implementaciji novih tehnologija i načina prezentacije sadržaja, kako bi u potpunosti zadovoljio temeljna načela javnog medija – informirati, obrazovati i zabaviti – u uvjetima konvergiranog medijskog okruženja 21. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Napomena
Mentorica ovoga magistarskog rada je voditeljica projekta. Rad odgovara temi projekta, ali autor nije na projektu.

POVEZANOST RADA