ࡱ> )`vbjbjWwWw .55a@"@"@"@"d"lgC###### $ $2B4B4B4B4B4B4B$GEhGXB!$##!$!$XB##!Cu=u=u=!$##2Bu=!$2Bu=u=??## 0}E@"9?@7C0gC?,mH<mH?mH?!$!$u=!$!$!$!$!$XBXBk= !$!$!$gC!$!$!$!$DD Naj eai reproduktivni poremeaji u istarskih magaraca 1N. Prvanovi Babi*, 1G. Ba i, M. Efendi, 1N. Ma eai, 1T. Karadjole, 2 N. Brklja a Bottegaro, 1 I. Getz, 1M. Samard~ija , 1I. Folno~i, 1S. Vince, 3M Seletkovi, 3K. `logar, 1T. Dobrani 1Klinika za porodniatvo i reprodukciju,Veterinarski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb 2Klinika za kirurgiju ortopediju i oftalmologiju,Veterinarski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb 3apsolventice,Veterinarski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb SA}ETAK Danas je istarski magarac sve manje zastupljen kao radna ~ivotinja, ali ima sve vei zna aj u turizmu te u proizvodnji magareeg mlijeka. Kako bi magarice mogle davati zadovoljavajue koli ine mlijeka, one moraju biti u laktaciji za koju je preduvjet zadovoljavajua plodnost odnosno redoviti porodi. Iako su magarice po svojim reproduktivnim svojstvima sli ne kobilama, ipak se od njih i razlikuju. Unato  tome, ne postoji protokol za nadzor nad reprodukcijom magarica. Naime, u EU se metode praenja reprodukcije i dijagnostike gravidnosti kobila donekle primijenjuju i na magaricama. No, tjelesne mjere magaraca u Hrvatskoj uglavnom ukazuju na ~ivotinje koje nisu podesne za uobi ajene ginekoloake preglede koji se provode na kobilama. Stoga je svrha ovog rada prikazati dosadasnje rezultate nadzora nad reprodukcijom koji e ispoatovati specifi nosti upravo takvog, naaeg tipa magarica, a da istodobno bude pouzdan, prakti an i neinvazivan, odnosno da poma~e o uvanje zdravlja i dobrobiti ~ivotinja te podizanje konkurentnosti u proizvodnji magareeg mlijeka. Radom je obuhvaeno ukupno 100 istarskih magaraca smjeatenih u 4 uzgoja u Istarskoj ~upaniji od ega se 60 magarica koristi u rasplodu i za proizvodnju magareeg mlijeka.. Na svim uzgojima provedeni su opi klini ki pregled, pregled uzgoja, ginekoloaki pregledi rasplodnih magarica, pregled mlije ne ~lijezde, uzimanje briseva i uzoraka mlijeka za bakterioloake pretrage, ortopedski pregledi i savjetovanje vlasnika. Temeljem naaih rezultata razvidno je da se u uzgojima provodi zavidna higijena mu~nje a prilikom provedbe istra~ivanja nije zamjeen niti jedan slu aj mastitisa. Nadalje, unato  heterogenoj rasprostranjenosti dobi unutar promatrane populacije (podjednak omjer starih, srednjih i vrlo mladih magarica) svega 10% rasplodnih magarica (n=6) je zahvaeno nekim od reproduktivnih poremeaja (poremetnje u radu jajnika n=2, endometritisi n=3, urovagina n=1) ato je kod svih promatranih magarica bilo povezano sa patologijom lokomotornog sustava koja je osobito prisutna na jednom uzgoju. Uo ene medicinske i bioloake prednosti uzgoja istarskih magaraca u smislu unaprijeenja reprodukcije predstavljaju tjelesni okvir ~ivotinja, njihova sposobnost socijalizacije i dobra opa tjelesna otpornost. Uo ene nemedicinske prednosti uzgoja u smislu unaprijeenja reprodukcije u svrhu proizvodnje mlijeka i o uvanja uzgoja istarskih magaraca svakako predstavljaju visoka motiviranost uzgajiva a, potpora lokalne zajednice, povoljni ekonomski preduvjeti za razvoj te povoljan smjeataj i geo povezanost, dok su uo eni nemedicinski nedostaci razjedinjenost uzgajiva a, heterogenost uzgoja s obzirom na na in uzgoja, namjenu i pristup uzgajiva a, aktuelna situacija u CRSH i nedostatak strategije u primjeni magaraca u turizmu (strucni kadar koji bi osposobio ~ivotinje za rad). *Kontakt osoba: doc. dr. sc. Nikica Prvanovi Babi, Klinika za porodniatvo i reprodukciju,Veterinarski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, nikica@vef.hr DOSADA`NJE SPOZNAJE U danaanje vrijeme magarac ima bioloaku vrijednost zbog o uvanja raznolikosti, pa se zbog toga i kod nas i u svijetu nastoji spasiti razli itim metodama i programima zaatite autohtonih pasmina. Uz o uvanje tih temeljnih vrijednosti, prisutan je i imbenik gospodarske koristi koju ostvaruje svojim uzgajiva ima i vlasnicima. Njihova vrijednost se danas o ituje u turizmu, medicini, kozmetici, hipoterapiji i radu u podru ju Istre i Dalmacije a sve su eaa obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja uzgajaju magarce prvenstveno zbog iskoriatavanja magareeg mlijeka. Magarice za proizvodnju mlijeka jako se razlikuju od mlije nih krava, ovaca, koza i kobila i imaju brojne, specificne poteskoce s reprodukcijom. Osim toga, ne postoji adekvatan program praenja i kontrole reprodukcije takvih ~ivotinja pa je plodnost je u naaim uzgojima nezadovoljavajua odnosno niska. Stoga je preduvjet za o uvanje i unapreenje uzgoja i proizvodnje razvoj i uvoenje programa za zaatitu zdravlja magaraca kao i mjera za poboljaanje plodnosti. Primjenom suvremenih metoda nadzora nad reprodukcijom moglo bi se u relativno kratkom roku ne samo zna ajno poboljaati plodnost i izlije iti latentno oboljele ~ivotinje ve i unaprijediti sve aspekte uzgoja magaraca, od ekonomskog aspekta pa do postizanja zna ajno viae razine dobrobiti ovih ~ivotinja, na ato su osobito osjetljivi kona ni korisnici, nevisno o tome radi li se o korisnicima medicinskih i kozmeti kih proizvoda od magareeg mlijeka ili pak o turistima koji u~ivaju u panoramskim obilascima Istre na magarcima kao i o djeci s posebnim potrebama ili osobama sa invaliditetom koje su sudionici hipoterapije na magarcima. Podizanjem ope razine brige nad rasplodnom populacijom istarskih magaraca direktno e se unaprijediti uzgoj magaraca a posljedi nim koristima u vidu bolje zdravstvene kontrole nad magarcima u smislu poveanja plodnosti i o uvanja zdravlja. Osim toga, proizvoa i magareeg mlijeka i uzgajiva i magaraca za hipotrapiju i turizam postaju konkurentniji jer dobivaju vei broj potomstva godianje za selekciju za radne ~ivotinje odnosno hipoterapiju, vee koli ine iskoristivog mlijeka te primjerene uvjete dr~anja, rasploivanja i brige za magarce u uzgoju. Osobitosti rasploivanja magaraca Magarice spolno sazriju u dobi od 2 do 2,5 godine. Neke magarice su sezonski poliestri ne ~ivotinje kao i kobile, estrus im se javlja u kasno proljee i ljeto, a ak njih 70% se tjera cijele godine. Spolni ciklus magarica u punoj sezoni traje oko 25 dana. Proestrus i estrus traju u prosjeku 13 dana, a metestrus i diestrus zajedno 14-21 dan. Ovulacija nastupa 0,7 (16h) dana prije prestanka vanjskih znakova etrusa. Estrus se u magarica najbolje primjeuje na paai i to ukoliko pasu zajedno s magarcima pastusima. Prilikom ispaae magarci pastusi se glasaju, a odgovaraju im glasanjem isklju ivo magarice u estrusu. Magarice se pribli~avaju pastusima, njuakaju ih i dopuataju im pribli~avanje i njuakanje perinealne regije, dok su magarice koje nisu u estrusu indiferentne i pokazuju agresivnost prilikom pribli~avanja. U usporedbi s kobilama magarice su u estrusu aktivnije, znakovi estrusa su izra~eniji i vrlo jasno se vide, zaskakuju druge magarice i pokazuju vrlo jasnu Flehmen reakciju. Neposredno pred ovulaciju magarice u nazo nosti pastuha podi~u rep, uvijaju lea, iste~u vrat, namjeataju se, prilikom zaskakivanja miruju i bliskaju stidnim usnama. U magarica postoji viae valova zrenja folikula, a predovulatorni folikul je promjera oko 4 centimetra i lako ga je rektalno ispalpirati ili izmjeriti pomou transrektalne ultrazvu ne pretrage. Nakon poroda se prva ovulacija javlja kao i kod kobile za 9 do 11 dana, ali naj eae prolazi inaperentno bez vidljivih simptoma. U veini slu ajeva prvi pokazni estrus u magarica zamjeuje se tek 40 dana po porodu (MAKEK I SUR., 2009.). Vrijeme gestacije je kod magarica du~e nego kod kobila i u prosjeku traje 305  390 dana (MARIANI, 2010.) dok je kod kobila 330 dana. Za razliku od kobila kod kojih blizana ka gravidnost zavraava fatalno, magarice mogu na svijet donijeti vitalno i potpuno zdravo blizana ko potomstvo. Mladun e siae 5-6 mjeseci prilikom ega je privr~eno majci, a nakon razdvajanja po viae dana tuguju pa ak i odbijaju hranu. Zbog anatomske i fizioloake sli nosti s kobilama prilikom dijagnostike graviditeta mo~emo se poslu~iti istim metodama. Metode dijagnostike gravidnosti dijele se na uzgojne, klini ke i laboratorijeske. Uzgojne metode dijagnostike graviditeta podrazumijevaju izostanak estrusa kod gravidnih poliestri nih ~ivotinja. Osniva se na injenici da plod inhibira regresiju ~utog tijela i tako spre ava ponovni estrus. Klini ke metode dijagnostike graviditeta su vaginalna, rektalna i ultrazvu na pretraga. Vaginalna inspekcija se provodi pomou spekuluma ili dilatatora, uglavnom u kombinaciji s rektalnom pretragom. Rektalna pretraga je naj eae koriatena metoda u dijagnostici graviditeta i mo~e se provoditi u svim stadijima gravidnosti. Kod ultrazvu ne pretrage koristimo se transrektalnom pretragom pomou ultrazvu ne sonde,a u slu ajevima kada je to ote~ano koristimo i transabdominalnu pretragu. Laboratorijske metode gravidnosti osnivaju se na odreivanju koncentracije tvari koje potje u od ploda, maternice ili jajnika, a ulaze u maj in krvotok, urin ili mlijeko (MAKEK I SUR., 2009.). Zbog izrazito sitne i nje~ne grae magarica, pojedine metode dijagnostike graviditeta je nemogue upotrijebiti. Kontraidicirano je koristiti rektalnu i transrektalnu ultrazvu nu pretragu kod ~ivotinja s manjim tjelesnim okvirima, jer zbog tjelesnog okvira ~ivotinje postoji prevelika opasnost od ozlijeivanja. Iako se magarci veeg tjelesnog okvira mogu pregledavati primjenom rektalne i transrektalne ultrazvu ne pretrge kao i kobile, kod dominantno prisutnog dinarsko-primorskog tipa magarica, koje su tjelesno nje~nije i sitnije, navedene pretrage ne dolaze u obzir. Openito bi bilo dobro pronai neinvazivan protokol dijagnostike i praenja gravidnosti, jer su zbog senzibilnosti i osjetljivosti na stres, magarice svih tjelesnih okvira osjetljivije na rektalni pregled od kobila. Osobitosti magareeg mlijeka Od davnina se vjerovalo da je mlijeko magarice ljekovito. Najpoznatija legenda koja ka~e da su za Kleopatrinu ljepotu bile najzaslu~nije kupke u magareem mlijeku, a istu kupku su koristile egipatska kraljica Nefertiti i rimska kraljica Popeja Sabina. Magaree mlijeko oduvijek je koriateno i u prehrambene svrhe, osobito za prehranu novoroen adi kada maj ino mlijeko nije bilo dostupno. U posljednih desetak godina napravljena su mnoga istra~ivanja o magareem mlijeku, njegovom kemijskom sastavu i svojstvima te o njegovom ljekovitom u inku na zdravlje i ljudski organizam. Jedno od njegovih najva~nijih svojstava je sli nost s kemijskim sastavom humanog mlijeka te mu daje izrazitu va~nost u prehrani nedonoa adi i novoroen adi. Konzumiranje magareeg mlijeka povoljno utje e na tjelesni rast i razvoj, razvoj mo~danog i imunog sustava. Osim kod djece, poznati su i povoljni u inci kod adolescenata i starijih osoba, gdje sprje ava nastajanje ateroskleroza, djeluje na okoatavanje kostiju, pozitivno djeluje na rehabilitaciju pacijenata s koronarnim i krvo~ilnim bolestima, sprje ava nastanak i razvoj tumorskih stanica, koristi se kod astme i bronhitisa. Organolepti ka svojstva magareeg mlijeka su izrazito bijela boja, rijetka konzistencija i slatkasti okus. Proizvodnja magareeg mlijeka razlikuje se u odnosu na druge vrste ~ivotinja, izrazito mali volumen magariina vimena koji ima zapremninu oko 1,5 L zahtijeva estu mu~nju. Magarice se muzu svaka 2 do 3 sata, a koli ina mlijeka po mu~nji iznosi 150 do 250 mL, ato ovisi o pasmini, hranidbi i stadiju laktacije magarice. Ukupna koli ina dnevno proizvedenog mlijeka varira od 0,5 do 3 L, iako je zabilje~ena proizvodnja i od 6 L mlijeka dnevno kod magarica hranjenih sa 3 kg krepke krme. U usporedbi s kravljim mlijekom, magaree mlijeko sadr~i vee vrijednosti za laktozu, a manje vrijednosti za sadr~aj proteina i mlije ne masti (Tablica 3.). Visok sadr~aj laktoze ini ovo mlijeko ukusnijim, a takoer je osigurana i bolja resorpcija kalcija ato je od primarne va~nosti za proces mineralizacije kostiju. Posebnosti magareeg mlijeka o ituju se u malom sadr~aju -laktoglobulina, visokom sadr~aju imunoglobulina i lizozima. Sad~aj -latoglobulina sli an je sadr~aju kobiljeg mlijeka, no znatno manji nego u kravljem mlijeku (MARTRUZI I SUR., 2000), sama ta injenica povezana je s hipoalergijskim djelovanjem, ato mlijeko magarica ini idealnom namirnicom u prehrani osoba netolerantnih na laktozu kravljeg mlijeka (IACONO I SUR., 1992.). U sastavu bjelan evina znatan udio zauzima lizozim, prirodna antimikrobna tvar koja razara bakterijske stani ne membrane, pa magaree mlijeko na tom principu mo~e u dojen adi sprje avati crijevne infekcije. Osim toga, nrtv   4 6 8 L N n p L Ϳ泧泧泞枳泒vnvfhCJaJh@T1CJaJh hgCJaJhgCJH*aJhgCJaJh h9;6CJaJhHx6CJaJhHxhHxCJH*aJh h6CJaJh h 6>*CJaJh h6>*CJaJhHx6>*CJaJhHxCJH*aJhhh5CJaJ(nr | ~ """"8$:$<$>$@$B$D$F$H$$a$gd ^gdq $ a$gd ^gdHxgdggd$a$gdv 6 B 2 z ~   ">@TV\^bdtxʿʿʳh hCJaJmHsHh h6CJaJh hCJaJh hg6CJaJh hHxCJaJhHxCJaJhHxCJH*aJh@T1CJaJhgCJaJh hgCJaJhgCJH*aJ7*,<:(^f""##6$8$J$p$r$t$Z+l+n+r+t+v+x++++۵۵۵۵ȵwwwwwh h ^CJaJmHsHh h5CJaJh h ^5CJaJh ^h@T1CJaJh h CJaJh h ^CJaJhucCJaJh hqCJaJh!CJaJh hJECJaJh hCJaJh hCJaJmHsH.H$J$r$t$5556EhTjTlTnTpTrTtTTT$dh`a$gd.$ $dha$gd.$$a$gddhgd ^$dh`a$gd ^ $dha$gd ^$a$gd ^++++++++++++++,,,, ,,,,(,*,:,<,B,D,F,H,R,T,X,Z,f,h,p,r,,,,,,,,,,,,,,,,--- - ---"-$-2-4-<->-B-D-L-N-T-V-^-`-l-n-t-v---------------h h ^CJaJmHsHh h ^CJaJ[------.....$.&.6.:.>.@.T.V.d.f.j.l.p.r........................./ // /(/*/./0/B/F/T/V/X/Z/b/d/l/n/r/t/x/z/|/~///////////////////0h h ^CJaJh h ^CJaJmHsH[00000000.00080:0<0>0H0J0L0N0d0f0z0|000000000000000000000000111 1"1*1,10121D1F1^1`1d1f1x1|111111111111111111222"2&2(2*2.202@2J2T2V2h h ^CJaJmHsHh h ^CJaJ[V2f2h2j2l2|2~222222222222222222222 3 3333 323436383:3<3H3J3Z3t333333333333333333333333333 444484:4@4B4R4T4X4Z4\4^4f4h4z4|444444h h ^CJaJh h ^CJaJmHsH[444444444444444555 55505>5@5D5H5\5^5j5l5p5r5z5~5555555555555555556\BxB8C:CrTtTTTfffhh h8hHhJhjƄȄHJNP`rxғ·ӯӭӥӗӗwh hCJaJhCJ\aJh h.$CJ\aJh h.$5CJ\aJh.$CJaJUhCJaJh h@T1CJaJ h h.$CJOJQJ^JaJh h.$CJaJh h ^CJaJh h.$5CJaJh hCJaJ*lizozim ima i druge fizioloake funkcije, uklju ujui inaktivaciju nekih virusa, imunoregulacijsku aktivnost, protuupalno i protukancerogeno djelovanje. Povean sadr~aj lizozima u negativnoj je korelaciji s brojem somatskih stanica i mikroorganizmima koji su u pravilu ni~i u magareem mlijeku, za razliku od ostalih domaih ~ivotinja. Tablica 3. Sastav magareeg, kobiljeg, humanog i kravljeg mlijeka (g/100 g) (MARIANI, 2000.) MagareeKobiljehumanokravljepH7.0  7.27.187.0  7.56.6  6.8Proteini1.5  1.81.5  2.80.9  1.73.1  3.8Lipidi0.3  1.80.5  2.03.5  4.03.5  3.9Laktoza5.8  7.45.8  7.06.3  7.04.4  4.9Ostalo0.3  0.50.3  0.50.2  0.30.7  0.9 Prosje ne vrijednosti somatskih stanica i mikroorganizama u magareem mlijeku iznose 4,13 log10-1 i 3,59 log10-1. Zbog ovih vrlo niskih vrijednosti mikroorganizama magaree mlijeko nije potrebno pasterizirati, ve se mo~e pohraniti u zamrziva . Osim lizozima u mlijeku se nalaze i druge tvari s antimikrobnim djelovanjem od kojih su najzna ajniji laktoferin i laktoperoksidaza. Magaree mlijeko odlikuju i niske vrijednosti zasienih masnih kiselina koje pogoduju nastanku ateroskleroza, a s druge strane mlijeko je bogat izvor esencijalnih masnih kiselina isklju ivo Omega 3 i Omega 6 masnih kiselina, koje su osobito va~ne u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i upalnih procesa. Mlijeko sadr~i mnoatvo vitamina A, D, E, F. Vitamin A poma~e u obnavljanju stani ne membrane,te poma~e ko~i da se regenerira uz efekt smanjenja starenja ko~e. Vitamin C igra antioksidativnu ulogu, usporava proces starenja i ubrzava mehanizme zacjeljenja. Vitamin E je primarno antioksidans koji usporava starenje ko~e i osigurava stabilnost stani ne strukture. Zahvaljujui takvom sastavu mlijeko u inkovito djeluje na suhu ko~u i bore, daje ko~i napetost, regenerira ju i sprje ava starenje. Magaree mlijeko mo~e se zamrznuti te pohranjeno u zamrziva u uvati do dvije godine bez smanjivanja kvalitete i organolepti kih svojstava (MARIANI, 2010.). Mogunosti ekonomskog iskoriatavanja istarskih magaraca U danaanje vrijeme magarac ima bioloaku vrijednost zbog o uvanja raznolikosti, pa se zbog toga nastoji spasiti razli itim metodama i programima zaatite autohtonih pasmina (IVANKOVI I SUR., 2000.), da bi se o uvale temeljne vrijednosti, odnosno gospodarske koristi koju ostvaruje svojim uzgajiva ima i vlasnicima. Nihova vrijednost se danas o ituje u turizmu, medicini, kozmetici, hipoterapiji i radu u podru ju unutraanjosti Istre gdje je joa uvijek nezamjenjiv u odr~ivosti tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Danas, intenzivan uzgoj magaraca dovodi do nastanka farmi koje se osim u Istarskim predjelima aire i u kontinentalne dijelove Hrvatske. Poznata su neka obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja uzgajaju magarce prvenstveno zbog iskoriatavanja magareeg mlijeka koje e zbog svojih svojstava u budunosti, vjerojatno biti prepoznato u mnogim aspektima proizvodnje. Osnovni problemi na koje nailazimo kod uzgoja magaraca su neinformiranost i neobrazovanost aire populacije graana o zna enju magaraca, kako u ekoloakom, tako i u ekonomskom smislu, te nedostatak razvojnih programa o uvanja magaraca u okviru obiteljskih gospodarstava i ukupne turisti ke ponude. MATERIJALI I METODE Tijekom istra~ivanja smo koristili suvremene minimalno invazivne metode za klini ki i laboratorijski nadzor reprodukcije. Radom, koji je sastavni dio dvogodianjeg VIP projekta, je obuhvaeno ukupno 100 istarskih magaraca smjeatenih u 4 uzgoja u Istarskoj ~upaniji. Promatrani uzgoji sastojali su se od 60 magarica koje se koriste u rasplodu i za proizvodnju magareeg mlijeka, 6 magaraca pastuha i 34 puladi i mlade magaradi oba spola nedefinirane namjene. Na svim uzgojima viaekratno su provedeni opi klini ki pregled, pregled uzgoja, ginekoloaki pregledi rasplodnih magarica, pregled mlije ne ~lijezde, uzimanje briseva i uzoraka mlijeka za bakterioloake pretrage, ortopedski pregledi i savjetovanje vlasnika. Na osnovi rezultata pretraga primijenili smo suvremene metode lije enja neplodnosti odnosno praenja gravidnosti te dali upute vlasnicima glede korekcije kopita, poboljaanja preventivne njege, hranidbe i opih uvjeta dr~anja. Dobiveni rezultati su prvo kriti ki procijenjeni i primijenjeni u stru nom smislu. Takoer smo sproveli savjetovanje i edukaciju uzgajiva a na osnovi uo enih pogreaaka u smjeataju, hranidbi i rasploivanju magaraca. PRELIMINARNI REZULTATI I RASPRAVA Temeljem naaih rezultata razvidno je da se u uzgojima provodi zavidna higijena mu~nje a prilikom provedbe istra~ivanja nije zamjeen niti jedan slu aj mastitisa. To je potpuno sukladno rezultatima koje su na populaciji talijanskih magaraca koji se koriste za proizvodnju mlijeka objavili MARTRUZI I SUR. (2000) i MARIANI (2010). Oba autora isti u veliku otpornost vimena koje je dodatno stimulirano u estalim sisanjem puleta bez ijeg prisua, nestaje i laktacija kao glavne uzroke izostanka mastitisa. Zanimljivo je da se u populaciji krava za proizvodnju teladi, tzv. teakih, tovnih pasmina kao ato je primjerice belgijsko plavo govedo, Angus, Charolei i sli no, kod kojih je mladun e takoer prisutno uz majku i u estalo sisa a krave se ne muzu, mastitis svejedno prisutan iako u zna ajno manjoj mjeri nego u mlije nih krava (YOUNGQUIST I THRELFALL, 2007). Nadalje, unato  heterogenoj rasprostranjenosti po dobi unutar promatrane populacije (podjednak omjer starih, srednjih i vrlo mladih magarica) svega 10% rasplodnih magarica (n=6) je zahvaeno nekim od ginekoloakih problema (poremetnje u radu jajnika n=2, endometritisi n=3, urovagina n=1) ato je kod svih promatranih magarica bilo povezano sa patologijom lokomotornog sustava koja je osobito prisutna na jednom uzgoju. Nadalje, patologija na jajnicima u dvije magarice javila se kod dvije vrlo mlade magarice(starosti 3 i 4 godine) dok se patologija na maternici i rodnici (endometritisi i urovagina) javila u 3 najstarije ~ivotinje, koje su bile starije od 20 godina i kod jedne 12 godina stare magarice koja je bila loaeg gojnog stanja. Iznenauje kako je unato , u rasplodnom smislu, zdravoj populaciji, ukupan broj opuljene puladi na godianjoj razini nizak i redovito iznosi ispod 50% (KORABI I SUR., 2011.) dok s druge strane SWENDSEN (1986) navodi kako su magarice izuzetno plodne sve do poodmakle ~ivotne dobi.. Neka od moguih objaanjenja ovako malog broja potomaka u naaem istra~ivanju sasvim su sigurno nemedicinske prirode. Na~alost, zbog dosadaanjeg nedostatka prave kontrole i dijagnostike gravidnosti teako je dobiti vjerodostojne podatke o plodnosti istarskih magaraca. Osim toga, velika veina vlasnika ne raspola~e dovoljnim znanjem niti iskustvom potrebnim za adekvatno voenje reprodukcije u uzgojima pa nije isklju eno da je dio tako loaih rezultata posljedica neiskustva i neznanja vlasnika. Nadalje, dio vlasnika do~ivljava magarice kao usputni hobi te ne ula~e dovoljno vremena, truda i novca u reprodukciju jer ne postoji adekvatan na in za selekciju i zbrinjavanje suviane puladi. S jedne strane, meso puladi je vrlo tra~ena namirnica, a sa druge se propagira zaatita uzgoja i ograni avanje ekonomskog iskoriatavanja puladi za meso. Istodobno, ne postoji adekvatna alternativa zbrinjavanja prekobrojne puladi. Stoga bismo sumarno mogli navesti neke medicinske i nemedicinske uzroke, odnosno prednosti i nedostatke u smislu poboljaanja reprodukcije u promatranim uzgojima istarskih magaraca. Uo ene medicinske i bioloake prednosti uzgoja istarskih magaraca u smislu unaprijeenja reprodukcije predstavljaju tjelesni okvir ~ivotinja, njihova sposobnost socijalizacije i dobra opa tjelesna otpornost. Uo ene nemedicinske prednosti uzgoja u smislu unaprijeenja reprodukcije u svrhu proizvodnje mlijeka i o uvanja uzgoja istarskih magaraca svakako predstavljaju visoka motiviranost uzgajiva a, potpora lokalne zajednice, povoljni ekonomski preduvjeti za razvoj te povoljan smjeataj i geo povezanost, dok su uo eni nemedicinski nedostaci razjedinjenost uzgajiva a, heterogenost uzgoja s obzirom na na in uzgoja, namjenu i pristup uzgajiva a, aktuelna situacija u CRSH i nedostatak strategije u primjeni magaraca u turizmu (strucni kadar koji bi osposobio ~ivotinje za rad). Uz ve opisanu neadekvatnu reproduktivnu u inkovitost, u uzgojima su primjeeni i ozbiljni problemi lokomotornog sustava koji se sigurno odra~avaju i na ope stanje i dobrobit a posljedi no i na reprodukciju promatranih uzgoja. Pregledom zdravstvenog stanja u etiri razli ita uzgoja istarskog magarca Istarske ~upanije zapa~ena je zna ajna patologija lokomotornog sustava u viae jedinki. Kod svih magaraca ije se kretanje sputava vezivanjem prednjih nogu lancima, uo ena su deformirana kopita kako prednjih tako i stra~njih ekstermiteta. Obzirom da je fizioloako kretanje takvih ~ivotinja onemogueno, magarci se kreu vrlo kratkim koracima prednjih nogu bez mogunosti fizioloake ekstenzije i fleksije ekstremiteta, ato ima za posljedicu nedovoljno troaenje nokatnog dijela kopita. Takvi pokreti kroz du~e vremensko razdoblje dovode do nepravilnog troaenja kopita, odnosno nepravilnog rasta kopitne ro~ine te formiranja kvrgavih kopita s izrazito izvu enim nokatnim dijelom. Posljedi no sputanim prednjim ekstermitetima, niti pokretni stra~njih nogu nisu fizioloaki, ve magarci njima ine kartke skokove ato takoer dovodi do patoloakog pokretanja ekstremiteta te prenaglaaene kontrakture tetive dubokog fleksora. U spomenutim slu ajevima, kopita stra~njih ekstremiteta su takoer deformirana, odnosno poprimaju oblik atulastog kopita koje kod nekoliko jedinki ak onemoguuje optereivanje potplatnog djela kopita te takvi magarci stoje na nokatnom dijelu stijenke kopita. Osim spomenutog, na svim magarcima kod kojih se sputavaju prednji ekstremiteti uo ene su kroni ne rane na ko~i ki i nog podru ja prednjih nogu. Spomenute patologije ekstremiteta magarcima uzrokuju dugutrajnu kroni nu bol koja mo~e utjecati i na njihov reproduktivni ciklus. Zna ajno je da se kod niti jednog magarca, u uzgojima u kojima se isti dr~e slobodno, nisu zamijetile nikakve zna ajne bolesti lokomotornog sustava. Magarcima spomenutih uzgoja se, osim slobodnog kretanja, svakih nekoliko mjeseci redovito provodi korekcija kopita ato dodatno pridonosi uspjeanom o uvanju njihovog zdravlja. Slijedom navedenog zaklju ujemo da, na~alost, joa uvijek postoje uzgoji u kojima se sputavanjem prirodnog kretanja magaraca pridonosi isklju ivo ljudskoj komociji na uatrb zdravlja i dobrobiti magaraca. Naaa je preporuka da se sve ~ivotinje dr~e slobodne uz adekvatno ograivanje i kontrolu paanjaka, uz redovitu kontrolu i korekciju kopita. Takvim na inom dr~anja omoguilo bi se njihovo prirodno kretnje i time pravilno troaenje kopita ato bi zasigurno imalo utjecaj na o uvanje zdravlja magaraca. ZAHVALE Rad je nastao u sklopu provedbe dvogodisnjeg VIP projekta Upravljanje reprodukcijom u svrhu poboljaanja plodnosti i o uvanja zdravlja istarskih magaraca (2012-2014). Zahvaljujemo Vijeu za istra~ivanja u poljoprivredi (VIP) Ministarstva poljoprivrede i Istarskoj ~upaniji na financijskoj podraci ovog istra~ivanja LITERATURA IACONO, G., A. CARROCCIO, F. CAVATAIO, G. MONTALTO, M. SORESI, V. BALSAMO (1992): Use of ass s milk in multiple food allergy, Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition 14, 177-181. IVANKOVI, A., P. CAPUT, B. MIO , V. PAVI (2000.): Fenotipske zna ajke magaraca u Hrvatskoj, Agriculturae Conspectus Scientificus, Vol. 65, No. 2 ,99-105 KORABI, N., D. TADI, S. KOLARI, M. KOLARI, D. }UBRINI, M. MLAENOVI, A. `O`, M. ABRAJEC, V. ZANETTI (2011.): Godianje izvjeae konjogojstva u Republici Hrvatskoj 2010. sa registrom ~drebljenja MAKEK, Z., I. GETZ, N. PRVANOVI, A. TOMA`KOVI, J. GRIZELJ (2009.): Rasploivanje konja. Veterinarski fakultet Zagreb MARIANI, P.L. (2010): Donkey milk nutracentical and characteristics: a biochemical evolution of nutritions and clinical properties, DOKTORSKA DISERTACIJA, DOKTORSKI STUDIJ  Stasrenje i hranidba , Sveu iliate u Camerinu, Italija MARTRUZI, F., A. TIRELLI, A. SUMMER, A.L. CATALANO, P. MARIANI (2000.): Ripartizione delle sieroproteine nel latte dei primi due mesi di lattazione in giumente Sella Italiano, Riv. Soc. Ital. Ippologija 6, 21-27. SVENDSEN, D.E. (1986): The proffesional handbook of the donkey YOUNGQUIST J.R. I THRELFALL W.R.(2007): Current therapy in large animal Theriogenology, Saunders 2007, reizdanje iz 1997 Jpr$dh$%&`#$/Ifa$gd09$dh^a$gd.$$dh`a$gd.$΅؅>&&&$dh$%&`#$/Ifa$gd09kd$$Ifl:rn t t 6`%044 layt09؅&kd$$Iflrn t t 6`%044 layt09$dh$%&`#$/Ifa$gd09(<Pd$dh$%&`#$/Ifa$gd09dft>&&&$dh$%&`#$/Ifa$gd09kd$$Iflrn t t 6`%044 layt09ĆƆֆ&kd$$Iflrn t t 6`%044 layt09$dh$%&`#$/Ifa$gd09ֆ&$dh$%&`#$/Ifa$gd09&(6J^>&&&$dh$%&`#$/Ifa$gd09kd$$Iflrn t t 6`%044 layt09^r(kd$$Iflrn t t 6`%044 layt09$dh$%&`#$/Ifa$gd09xޛ24 $dha$gd0 $dha$gd $a$gd$a$gd.$ $dha$gd.$$dh`a$gd.$֜DtvrV604xޫLR2:< δ<r󫣛{{{{s{s{ssh?CJaJh HCJaJhtCJaJh{CJaJhK`CJaJhHTCJaJh4CJaJh h0CJaJh h 5CJaJh0CJaJh!HCJaJh h CJaJh hCJaJh h~CJaJh h ^5CJaJ,r xX "<<>@VļĴĬvhZhZOhuch0CJaJhuchuc56CJaJhuch056CJaJh/6CJaJhuchuc6CJaJhuch06CJaJh05CJaJh0h05CJaJhCJaJh/CJaJhf CJaJh hCJaJh{hCJaJh{h{CJaJh h{CJaJh{CJaJhJCJaJ>@V Ptvgd H $ & Fa$gd H$ & F^`a$gd Hdhgduc dh7$8$H$gducgd $dha$gdJE$ dha$gd{V JNrtvνh HhucCJaJh HhtCJaJh,&WCJaJh Hh HCJaJh17|h/CJaJ h17|h17|CJOJQJ^JaJh17|CJOJQJ^JaJ h17|h17|CJOJQJ^JaJh17|CJaJh Hh/CJaJ,1h. A!"#$% $$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l: t 6`%055555yt09$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l t 6`%055555yt09$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l t 6`%055555yt09$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l t 6`%055555yt09$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l t 6`%055555yt09$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l t 6`%055555yt09@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDAD Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No Lista79k>?@HIe f g h  !"#$%9:4&5&6&7&8&9&:&W&X&P2Q2R2X222222222222233 333(32333:3D3N3X3b3c3k3u3333333333333333333999<9=====vBwBBBEHQZ[[[c[d[\\\j]^^C_(`a@aaa000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0079k>?@HIe f g h  !"#$%9:4&5&6&7&8&9&:&W&X&P2Q2R2X222222222222233 333(32333:3D3N3X3b3c3k3u3333333333333333333999<9=====vBwBBBEHQZ[[[c[d[\\\j]^^C_(`a@aaa0000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0@ 0%00 +-0V24rTrVv589;<=>?@|}H$؅dֆ&^v6:rstuvwxyz{~v78@0(  B S  ?_GoBackKXaKXa79;=LOjk=@HIz{}~ %'56>?KLMNZ[fgmn1245:;?@delmpq~  !"+,5689BCQRqs^ ` d e  X Y e i %8:*+/089@ALMQR`ajkrt^_de  !"#$)*,-89BDMNXY_`ghklyz   *+235689CDLMQRXYbcghqsuvyz|}   $%&'23=>CDFGPQTUVWXY^_`aijstwx $%*+3456BCLMNOSTYZefnors|}~ !)*./34=>FGIJSTVW\]fgno{}xy-. 4&:&W&X&))~..N/P/e/h/ 0000$0&0O2Y2c2d222222222222222332333a3c3j3k3t3u3~3333333333333333-4.48889<9=999;;====p>r>>>??@@+A,AAAuBwBBBcCdCCCCCCCCCTDVDDDEEEEEF&F'F)F*FGGGGGGOHPHZH[HvHwHIITIUIpIrIIIIIII>J?JuJvJKKcKdKKKKK9M:MMMIRJR_U`UeUfUXXYYZ[[[b[d[[[[[[[[[[[\ \\\\\i]j]]]]]^^c^d^%_&_B_C_______````'`(`aaaa69jk=@GId h %8: 3&:&V&X&O2Y22222222222222222222223 3 33333'3(3133393:3C3D3M3N3W3X3a3c3j3k3t3u3~333333333333333399;9=9====uBwBBBEEGQHQY[[[b[d[\\\\i]j]^^^^B_C_'`(``a?a@aaa@I%::&X&R2Y223[[b[\\&_C_`aaaH|\x5h ^`5hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.H|>b&%=f  ^jJK`.$/@T1A8099; HRHT,&Wuc17|!gJE@Rt{~qd40!H?Hx9jwX222222222222233 333(32333:3D3N3X3b3c3k3u33333333333<9=wBH:Ma'4'41'4'4@==,=== #&01a`` ````$`,`.`0`2`4`6`N`T`h`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialmRevival565L2-RomanTimes New Roman] MSTT31c670Times New Roman] MSTT31c67eTimes New Roman"''%S1%S1!r4daa 2QHX)?26Naj eai reproduktivni poremeaji u istarskih magaraca nprvanovic nprvanovic Oh+'0  4@ ` l x8Najei reproduktivni poremeaji u istarskih magaraca nprvanovicNormal nprvanovic2Microsoft Office Word@@x@x%S՜.+,0  hp|  1a' 7Najei reproduktivni poremeaji u istarskih magaraca Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FXData 1Table}HWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q