Naslov
Nepoznate drame Josipa Kosora
(Unknown Plays of Josip Kosor)

Autori
Grigić, Marica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.05

Godina
2011

Stranica
196

Mentor
Dubravko Jelčić, Dubravko

Ključne riječi
Josip Kosor; nepoznate drame; ekspresionizam; povijest književnosti; nepoznata književna baština; autobiografski diskurs; dramska transpozicija; tvorba dvostrukoga dna
(Josip Kosor; unknown drama; expressionism; the history of literature; unknown literary heritage; autobiographical discourse; dramatic transposition; creation of dual background)

Sažetak
Josip Kosor (1879.-1961.) jedan je od najplodnijih dramatičara hrvatskog ekspresionizma (30-ak dramskih tekstova), ali i jedna od najkontroverznijih književničkih pojava kada je riječ o osobnom životu, ali i kriterijima i načinima prema kojima su ocjenjivana njegova djela. Iako je na javnoj sceni prisutan gotovo sto godina, velik je dio njegovih tekstova ostao je nepoznat (i nedostupan) široj javnosti, što znači da nije ni valoriziran ni primjereno situiran. U književnikovoj ostavštini koja se čuva u Zavodu za hrvatsku književnost, kazalište i glazbu HAZU, među ostalim, nalazi se i šest drama u rukopisu te drama Donovi (strojopis), koje čine primarni opus tekstova u doktorskome radu Marice Grigić. Kao temeljni zadatak ovoga rada autorica je navela potrebu da se zaokruži dramski opus hrvatskoga književnika i svjetskog putnika Josipa Kosora, a nepoznati dio dramskih tekstova primjereno situira u opus hrvatske dramske književnosti. Doktorski rad Marice Grigić Nepoznate drame Josipa Kosora obaseže 200-tinjak stranica teksta te više od 400 podrubnih bilježaka. Autorica donosi sustavan pregled dramskog stvaralaštva toga hrvatskog književnika, opis ekspresionističke poetike, pregled hrvatske ekspresionističke drame te analizu nepoznatih tekstova. M. Grigić ponajprije zanima je li u dugotrajnom stvaralačkom vijeku toga književnika došlo do mijene njegova dramskoga pisma, kako u odnosu na ranija djela, tako i u odnosu na razvoj hrvatske ekspresionističke drame u cjelini. Donoseći pregled i primarnih i sekundarnih tekstova koji se referiraju na hrvatski dramski ekspresionizam, autorica je zaključila da je moguće govoriti o mijeni, odnosno fazama razvoja hrvatskoga ekspresionizma. Uzme li se u obzir temeljna podjela ekspresionističkog stvaranja prema kojoj je socijalni aktivistički ekspresionizam posljednja razvojna faza ekspresionizma (s obzirom na njegovu vezu sa stvarnošću), onda je pojava političke drame logičan nastavak odnosno umjetničko opredmećenje intencija koje se sve intenzivnije javljaju u trećem desetljeću 20. stoljeća, što je u Kosorovu slučaju rezultiralo s nekoliko reprezentativnih dramskih tekstova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA