Pregled bibliografske jedinice broj: 645562
Panonizam hrvatskoga pjesništva I, Studij Slava Panonije, uvod u teoriju stila s intermedijalnom studijom Vlastimira Kusika
Panonizam hrvatskoga pjesništva I, Studij Slava Panonije, uvod u teoriju stila s intermedijalnom studijom Vlastimira Kusika. Budimpešta : Osijek : Đakovo: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Eötvös Loránd University ; Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, 2013 (Studija)
CROSBI ID: 645562 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Panonizam hrvatskoga pjesništva I, Studij Slava Panonije, uvod u teoriju stila s intermedijalnom studijom Vlastimira Kusika
(Panonism of Croatian poetry I, The study The Glory of Pannonia, an introduction to the theory of style with Vlastimir Kusik's intermedia study)
Autori
Jukić, Sanja ; Rem, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, studija, znanstvena
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Eötvös Loránd University ; Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski
Grad
Budimpešta : Osijek : Đakovo
Godina
2013
Stranica
506
ISBN
978-953-278-122-9
Ključne riječi
panonizam; stil; topografija; geokultura; pjesnički subjekt; identitet
(panonism; style; topography; geoculture; poetic subject; identity)
Sažetak
Studija Panonizam hrvatskoga pjesništva I obrađuje skoro tri stoljeća korpusa pjesničkih autora koji su u prvom redu motivsko-tematski replicirali zemljopisnom prostoru Panonije. Autori fokusiraju stilsku i stilističku konstituciju tih postupaka. Pošto su stil i stilističnost glavne sastavnice opisivanoga fenomena, bez obzira na njegovu motivsko-tematsku fundiranost, autori su nužno i tezno značajno uočavali kako tekstualna transstruktura panonizma sudjeluje u oblikovanju pojedinih poetičkih povijesnih segmenata ili/i obrnuto. Dragocjeno je referiranje na otkriće Stjepana Lukača u autoru Ladislausu Simandiju s početka 18. stoljeća, te njegovo poetološko nastavljanje na prethodećeg Jana Pannoniusa i slijedeće klasike slavonskoga prosvjetiteljstva (Reljkovići, Došen…) te romantizma (Strossmayer, Juraj Tordinac, Jagoda Brlić, Mato Topalović…) ili realizma (Kozarac) pa sve do moderne (Ivan Kozarac) i modernizma (A. B. Šimić, Tadijanović, Cesarić, Vladimir Kovačić, Radauš). Studija korpusom ide sve do suvremenosti, a intenzivno je interkulturalnog i neohumanističkog usmjerenja – i metodološkim načelnim opredjeljenjem, ali i posljedicom opisa korpusa, odnosno uočavanjem njegovih emisija upućenih suvremenom subjektu. Nužno je interdisciplinarna (uz slikovnu i tekstualnu studiju Vlastimira Kusika), a temeljno upućena pitanjima objektivnog tipa o stanju subjekta u estetskoj sudbini složenog zrcaljenja kulturnog prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek