Naslov
Omladinski i studentski pokret u Istri i Rijeci 1971.
(The Youth and student movement in Istria and Rijeka in 1971.)

Autori
Dukovski, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Bertošin zbornik: zbornik u čast Miroslava Bertoše ; sv. 3

Urednik/ci
Jurković, Ivan

Izdavač
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Državni arhiv u Pazinu

Grad
Pula : Pazin

Godina
2013

Raspon stranica
353-390

ISBN
978-953-7498-69-6

Ključne riječi
Hrvatsko proljeće, Istra, Omladinski pokret, studentski pokret
(Croatian spring, Istria, Youth mevement, student movement)

Sažetak
U Istri i Rijeci Hrvatsko proljeće, kao nacionalni, socijalni, gospodarski i opće reformski pokret, većim svojim dijelom i do samoga kraja ujedinjuje sve društvene i političke subjekte. Početkom 1970., naime, nakon znamenite 10. sjednice CK SKH i oživljavanja nacionalnih vrijednosti, započelo je intenzivnija nacionalno- kulturna djelatnost Hrvata u Istri i Rijeci. Intenzivirao se rad dviju nacionalnih društvenih i kulturnih organizacija – ogranaka Matice hrvatske i Čakavskoga sabora.Tijekom Hrvatskoga proljeća iskristaliziralo se nekoliko političkih izvorišta narodnoga pokreta koji su svi zajedno činili neformalni masovni pokret. Narodni pokret nije bio jedinstven, nego je proistekao iz tri izvora. Jedan su izvor činili komunisti-reformisti okupljeni oko reformskoga dijela (frakcije) CK SKH i najviše republičke vlasti, drugi je bila Matica hrvatska, među čijim je aktivnim pa i vodećim članovima bilo podosta članova SK (nakon akcije ulaska komunista u MH) i studentske mladeži, dok se treći nalazio na Sveučilištu. Katolička crkva u Hrvatskoj, kao mogući četvrti izvor nacionalnoga pokreta, čini mi se dvojbenim, bez obzira na to što će tijekom 1971. i 1972. osnažiti njezina uloga i utjecaj u društvu. Ona je u Hrvatskoj, pa onda i na prostoru Istre a djelomice i Rijeke, dosljedno odigrala svoju prepoznatljivu ulogu poticatelja društveno- političkih reformi i čuvara nacionalnoga identiteta, dok su se mladi vjernici okupljeni u katoličkim organizacijama vrlo aktivno uključili u studentski i Matičin pokret, prema svojoj "(...) savjesti, odgoju i poštenju (...)" a ne pod službenim mentorstvom Crkve. Oni koji su bili na vlasti morali su u svo¬jim nacionalnim zahtjevima biti obazriviji i uvijek na crti opće, reformističke politike SKH, dok su oni drugi, iz¬van struktura vlasti, Matica hrvatska i hrvatski sveučilištarci – u zahtjevima bili radikalniji, jer su to i mogli biti. Ipak, veći dio nacionalnih, reformskih snaga svoje je zahtjeve formulirao ne dovodeći u pitanje opstanak Jugoslavije, bez obzira na to što o tome intimno mislili.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA