Naslov
PROIZVODNJA VODIKA VISOKO TEMPERATURNOM ELEKTROLIZOM
(PRODUCTION OF HYDROGEN BY HIGH TEMPERATURE ELECTROLYSIS)

Autori
Kozina, Irena ; Faraguna, Fabio ; Jukić, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
23. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inžinjera Knjiga sažetaka / Hadžiev, Andera ; Blažeković, Zdenko - Kutina, 2013, 204-204

Skup
23. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inžinjera

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 21.04.2013. - 24.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Vodik; Visoko temperaturna elektroliza
(Hydrogen; High temperature electrolysis)

Sažetak
Vodik se zbog sveprisutnosti njegovih spojeva, velike energetske vrijednosti po masi (143 MJ kg-1) i raznih mogućnosti prijenosa i skladištenja razmatra kao energetski nosilac budućnosti. Tome su pridonijeli razvoj tehnologije gorivnih članaka, obnovljivi izvori energije te geopolitičke nestabilnosti i krize vezane uz fosilna goriva. Danas se vodik najčešće dobiva iz fosilnih goriva parnim reformiranjem, djelomičnom oksidacijom i uplinjavanjem. Nasuprot dobivanja vodika iz fosilnih goriva razvijaju se postupci fotoelektrokemijskog dobivanja, termokemijskog razdvajanja vode te elektrolize vode. Elektroliza vode je zahtjevan energetski proces čija je termodinamika opće poznata (slika 1).[1] Provođenje elektrolize pri višim temperaturama zahtjeva manju potrošnju električne energije i smanjuje prenapon na elektrodama, ali povećava ukupnu potrebu za energijom. Dodatna energija za provođenje visoko temperaturne elektrolize (HTE) dovodi se u obliku topline, koja potječe iz sunčeve energije ili nuklearne elektrane. Prednosti HTE, s obzirom na niskotemperaturnu elektrolizu su: a) brža kinetika pri višim temperaturama – smanjenje energetske potrebe s 4, 1 na 3, 1 kWh/Nm3, b) veći proizvodni kapacitet za manje volumene – rad pri većim gustoćama struje, c) korištenje jeftinije energije – koristi manje električne, a više toplinske energije i d) povećanje efikasnosti s 30 % na 40 – 50 %.[2]

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA