Pregled bibliografske jedinice broj: 643932
Digitalni kontekst odrastanja
Digitalni kontekst odrastanja // Državni skup pedagoga: Međupredmetne teme u školskom kurikulumu
Vodice, Hrvatska, 2013. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 643932 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Digitalni kontekst odrastanja
(Digital context of growing up)
Autori
Vrkić Dimić, Jasmina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Državni skup pedagoga: Međupredmetne teme u školskom kurikulumu
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 13.05.2013. - 15.05.2013
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
digitalni kontekst; djeca; IKT; izmijenjeno ponašanje; kritički pristup informacijama; mladi; nastava; nastavnici; učenici; znanstveno-tehnološki razvoj
(altered behavior; children; critical information access; digital context; ICT; science and technology development; students; teachers; teaching; young people)
Sažetak
Živimo u vremenu obilježenom izuzetno dinamičnim znanstveno-tehnološkim razvojem, širokom primjenom suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije te njenim uplivom u svakodnevni i profesionalni život čovjeka. Promjene koje obilježavaju 21. stoljeće ostavljaju traga u životima pojedinaca, ali mijenjaju i cjelokupno čovječanstvo. To se posebno odnosi na djecu i mlade koji su cijeli svoj život izrastali i razvijali se u bitno izmijenjenim uvjetima – okruženi tehnologijom. Današnji učenici ne samo da drugačije koriste tehnologiju, već svojim životima i dnevnim aktivnostima pristupaju drugačije zbog tehnologije. Razlike su posebno zorne na primjerima pretraživanja, izvješćivanja, socijalizacije te učenja. Kad je riječ o motivaciji i angažmanu u nastavi, ono što čini najveću razliku su učenička očekivanja nekada i danas. Nekadašnji učenici, za razliku od današnjih, nisu očekivali da budu angažirani svime što su radili. To možemo pojasniti drugačijim kontekstom izrastanja. Današnji učenici, poručuju nastavnicima da žele da ih se angažira na njihovoj razini. Žele da se uvažavaju njihova mišljenja, interesi, ideje, da ih se uključi u odlučivanje. Analizama TME Strategy Lab-a izdvojena su 4 ključna oblika ponašanja mlade generacije, koja svjedoče o izmijenjenom ponašanju djece i mladih uslijed izrastanja u tehnološki i komunikacijski bogatom okruženju. To su: kontrola, nestrpljivost, interakcije unutar zajednica i kreativnost/originalnost. I među mladima postoji svojevrsna raznolikost u interesima, mogućnostima i vještinama kada je riječ o suvremenoj tehnologiji. Ali, mladi djeluju daleko više homogeno te se u odnosu na odrasle izdvajaju kao posebna socijalna skupina korisnika suvremenih tehnologija. Nesklad između vještina i interesa novih generacija učenika i vještina i interesa njihovih nastavnika može stvoriti određenu otuđenost i nezadovoljstvo među učenicima. Kako bi informacije zaista i postale znanje, i kako bi se svi s lakoćom mogli kretati u obilju informacija, ključno je izgrađivanje kritičkog pristupa informacijama. Umjesto da se mlade „štiti“ od utjecaja medija i informacijsko-komunikacijskih tehnologija, treba ih angažirati u kritičkim raspravama koje im pomažu da potpunije artikuliraju svoje intuitivno razumijevanje tih iskustava, treba ih ohrabriti da počnu dublje promišljati o etičkim odabirima koje čine i utjecaju koji imaju na druge.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija