Pregled bibliografske jedinice broj: 643133
Utjecaj sezonskih fluktuacija i prostorne raspodjele peludnog spektra na učestalost peludnih alergija u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji
Utjecaj sezonskih fluktuacija i prostorne raspodjele peludnog spektra na učestalost peludnih alergija u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji // Zbornik sažetaka Osmog hrvatskog znanstveno-stručnog skupa "ZAŠTITA ZRAKA 2013." / Šega, Krešimir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ), 2013. str. 88-88 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 643133 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj sezonskih fluktuacija i prostorne raspodjele peludnog spektra na učestalost peludnih alergija u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji
(Effect of Seasonal Fluctuations and Spatial Distribution of Pollen Spectrum on the Frequency of Pollen Allergies in Zagreb and Zagreb County)
Autori
Peternel, Renata ; Hercog, Predrag
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka Osmog hrvatskog znanstveno-stručnog skupa "ZAŠTITA ZRAKA 2013."
/ Šega, Krešimir - Zagreb : Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ), 2013, 88-88
Skup
Osmi hrvatski znanstveno-stručni skup "ZAŠTITA ZRAKA 2013."
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 09.09.2013. - 14.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
alergijske bolesti; peludni spektar; skin-prick test; inhalatorni alergeni; senzibilizacija
(allergic diseases; pollen spectrum; skin-prick test; aeroallergens; sensitization)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi vremenske i prostorne varijacije peludnog spektra u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji po prostornim mikrolokacijama, te učestalost inhalacijskih alergija u odrasloj populaciji s postavljanjem odnosa alergen/pacijent. Istraživanje se sastojalo iz dva dijela: aerobiološko i epidemiološko, koje se provodilo standardiziranim metodama. Rezultati su pokazali da mikroregionalno postoje statistički značajne razlike u prosječnim ukupnim godišnjim koncentracijama svih vrsta peluda. Za pojedine vrste peluda to se odnosilo na pelud taksona Betula spp. i Ambrosia spp. gdje su nađene statistički značajne razlike između sjeverne i zapadne mikrolokacije (prevladavao pelud breze) i južne i istočne (prevladavao pelud ambrozije), te na pelud johe, hrasta i pelina kao i na alergene grinja. Od ukupno 2192 pacijenta na pelud je bilo senzibilizirano 86, 72%, na grinje 36, 45%, spore gljiva i plijesni 2, 46% i na ostale alergene u čiju skupinu spadaju alergeni žohara, perje i životinjske dlake 5, 1% pacijenata. Najveći broj pacijenata alergičnih na peludne alergene bio je senzibiliziran na alergene iz peluda biljaka koje pripadaju botaničkoj porodici trava 46, 91%, ambrozije 42, 07%, breze 25, 66%, lijeske 15, 19%. Bez obzira na mjesto stanovanja, najviše je pacijenata bilo senzibilizirano na peludne alergene trava, ali bez statistički značajnih razlika u udjelima alergičnih pacijenata obzirom na mjesto stanovanja. U sjevernim i zapadnim dijelovima grada i županije najviše je pacijenata bilo senzibilizirano na peludne alergene breze dok je na južnim i istočnim lokacijama prevladavao udio senzibiliziranih na ambroziju. Između urbane i ruralne populacije nisu nađene statistički značajne razlike u udjelima pacijenata alergičnih na pojedine alergene. Pojačani simptomi bolesti kod pacijenata alergičnih na peludne alergene su se u cijelom razdoblju istraživanja podudarali sa razdobljima peludnih sezona. Može se zaključiti da mikroregionalno postoje statistički značajne razlike u koncentracijama peluda u zraku i udjelu senzibiliziranih osoba samo na neke vrste inhalatornih alergena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
