Naslov
Zoofolkloristika: pregled rezultata prvog kulturnoanimalističkog projekta u Hrvatskoj
(Zoofolklore studies: the review of results of the first animal studies project in Croatia)

Autori
Zaradija Kiš, Antonija ; Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
A tko to ide? A hto tam idze? Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu

Urednik/ci
Turk, Marija

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada ; Hrvatsko filološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
215-227

ISBN
978-953-169-258-8

Ključne riječi
kulturna animalistika, zoofolkloristika
(Cultural Animalistics, Zoofolklore Studies)

Sažetak
(Antonija Zaradija Kiš) U prvome dijelu izlaganja ponudit ćemo kratak pregled rezultata prvoga kulturnoanimalističkoga projekta u Hrvatskoj pod nazivom Kulturna animalistika: književni, folkloristički, etnološki i kulturnoantropološki prilozi (voditeljica: dr. sc. Antonija Zaradija Kiš). Projekt je 2008. godine pokrenut u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu s manjerom da prikuplja i usustavljuje animalističku građu te da je kroz humanistička promišljanja objavljuje u obliku znanstvenih, stručnih i inih članaka. Tako je u okviru projekta objavljen zbornik radova Kulturni bestijarij (ur. S. Marjanić i A. Zaradija Kiš), a 2012. godine i zbornik radova Književna životinja. Već su ove dvije knjige istaknule postojanje dobroga teorijskoga i etičkoga razloga da se u proučavanje životinja intenzivnije uključi humanistika i time sugerira zajednički program "kreativnoga disciplinarnoga uznemirivanja", kako je istaknula engleska teatrologinja Una Chaudhuri (2007.), otvarajući perspektive novih čitanja odnosa ljudi i životinja, koja će nam u konačnici sama odgovoriti na pitanje ZAŠTO ČITATI ŽIVOTINJU? (Suzana Marjanić) U drugome dijelu izlaganja ponudit ćemo kratak pregled animalističkih istraživanja u etnologiji i folkloristici u Hrvatskoj. Tako uz neizostavnu knjigu Nikole Viskovića Životinja i čovjek (1996), koja sadrži i zoofolkloristička proučavanja, te zbornik radova Kulturna animalistika (ur. Nenad Cambi i Nikola Visković) iz 1998. godine, svakako moramo navesti i neka ranija kulturnoanimalistička kretanja u etnologiji, folkloristici i kulturnoj antropologiji (s kraja 19. i početka 20. stoljeća), a koje pronalazimo u animalističkim člancima u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena gdje već u prvom broju čitamo članak Dragutina Hirca Što priča naš narod o nekim životinjama? (ZNŽO, 1896., 1, str. 1-26). Prve pregledne članke o animalističkim predodžbama u hrvatskoj etnografskoj građi, odnosno u hrvatskim narodnim vjerovanjima napisale su Jadranka Grbić i Vesna Čulinović-Konstantinović, i to upravo u spomenutom zborniku Kulturna animalistika. Namjera nam je, dakle, u konačnici ponuditi pregled tzv. zoofolklorističkih istraživanja, odnosno iščitavanja uloge životinje u usmenim književnim žanrovima, ne zaobilazeći pritom magistralnu monografija Aleksandra Gure Životinje u slavenskoj narodnoj tradiciji (Moskva, 1997), koji je prvi sustavno prikazao i hrvatsku animalističku građu.Ukratko, tim završnim dijelom izlaganja ponudit ćemo kratak pregled tzv. zoofolklorističkih istraživanja, odnosno iščitavanja uloge životinje u usmenim žanrovima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA