Naslov
Odlike uzgoja lipicanca u Republici Hrvatskoj
(Characteristics of breeding Lipizzaner horses in Croatia)

Autori
Krvavica, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Veleučilište Marko Marulić - Poljoprivreda Krša - Stočarstvo krša

Mjesto
Knin

Datum
13.09

Godina
2013

Stranica
21

Mentor
Mioč, Boro

Ključne riječi
lipicanac; pasmina; uzgoj; Republika Hrvatska
(lipizzaner horses; breed; breeding; Croatia)

Sažetak
Izvorno uzgojno područje lipicanca je Lipica u Sloveniji, a uzgoj se proširio na Hrvatsku, Austriju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Rumunjsku, Vojvodinu, Srbiju, Crnu Goru, Italiju, Slovački, Makedoniju, SAD i Dansku, a u manjem broju u još neke zemlje. Uzgoj lipicanske pasmine konja u nas predstavlja tradicionalni uzgoj koji je u svojem jednom dijelu izvorno naš (linija Tulipan). U Hrvatskoj je najviše utjecaja imao u Slavoniji jer je u ono vrijeme zadovoljavao tadašnje gospodarske potrebe za većim, jačim i ustrajnim konjem, dobre ćudi s malim zahtjevima za hranom. Lipicanska pasmina dobila je ime po slovenskom mjestu Lipici, u kojem je 1580., po naputku Bečkog dvora zasnovane ergela sa zadatkom uzgoja baroknog konja, koji bi zadovoljio gospodarske i vojne zahtjeve. Uzgoj je na početku počivao na kobilama i pastusima španjolskog i napuljskog podrijetla, a s vremenom utjecaj na daljnju izgradnju pasmine imali su i ostali kvalitetni konji u Europi. Uzgojno područje lipicanca obuhvaćalo je ličko-krbavsku županiju, modruško-riječku i velike djelove zagrebačke, požeške, virovitičke i srijemske županije. Sustavan uzgoj lipicanske pasmine u Hrvatskoj započinje 1806. godine, dolaskom konja iz ergele Lipice, koja se pred Napoleonom sklonila u đakovačku ergelu. Lipička ergela je na području Đakovštine ostala godinu dana, a nakon njenog odlaska rad ergele Đakovo preusmjeren je s arapskog polukrvnjaka na uzgoj lipicanca. Lipicanska pasmina smatrana je pasminom budućnosti jer nije samo odgovarala Slavoniji nego i Dalmaciji, Istri te drugim krajevima Hrvatske. Prvi svjetski rat je smanjio broj konja u Hrvatskoj te je trebalo duže vrijeme da se oporavi ne samo broj nego i kvaliteta konja. Danas u Hrvatskoj djeluje samo jedna lipicanska ergela, Državna ergela lipicanaca u Đakovu, koja je ujedno i jedna od najstarijih ergela u Europi. Poželjne karakteristike uvjetovale su ne samo kvalitetan uzgoj pasmine u čistoj krvi, nego i veliki utjecaj lipicanaca na konjogojstvo Slavonije. Pisani tragovi ukazuju da se početni uzgoj temeljio na devet španjolskih pastuha i 24 kraške kobile dopremljene u Lipicu. Kasnije je neprekidno unašana plemenita krv.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA