Pregled bibliografske jedinice broj: 638562
Teorijski pristupi određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku
Teorijski pristupi određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku // Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III. / Sesar, Dubravka (ur.).
Zagreb: FF Press, 2013. str. 67-79
CROSBI ID: 638562 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Teorijski pristupi određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku
(Theoretical aproaches to the Categories of definiteness and in definiteness in the Croatian and Serbian language)
Autori
Karlić, Virna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III.
Urednik/ci
Sesar, Dubravka
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2013
Raspon stranica
67-79
ISBN
978-953-175-446-0 3
Ključne riječi
određenost, neodređenost, hrvatski jezik, srpski jezik
(definiteness, indefiniteness, Croatian language, Serbian language)
Sažetak
Rad se bavi pregledom i analizom postojećih teorijskih pristupa pojavama određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku. Polazišna točka analize temelji se na usporedbi između tradicionalnog (dominantno morfološkog) i suvremenog (sintaktičkog, semantičkog i pragmatičkog) pristupa temi u kroatističkoj i srbističkoj literaturi. U uvodnom dijelu rada prikazana su temeljna obilježja određenosti i neodređenosti, s posebnim naglaskom na problem postavljanja njihovih općih definicija. U nastavku su ukratko predstavljena načela tradicionalnog morfološkog pristupa, koja polaze od pretpostavke da je riječ o imeničkoj ili pridjevskoj kategoriji binarnog tipa morfologiziranoj isključivo preko pridjevske deklinacije. Takav pristup je podvrgnut usporedbi s novijim tumačenjima koja se javljaju u recentnoj literaturi, a uglavnom polaze od teze da su određenost i neodređenost univerzalne semantičko-pragmatičke kategorije koje se u različitim jezicima iskazuju diferenciranim sredstvima. Shodno takvom razumijevanju, načini iskazivanja određenosti i neodređenosti ne moraju nužno biti morfologizirani, što bi drugim riječima značilo da se u hrvatskom i srpskom jeziku ne iskazuju isključivo pridjevskim vidom, nego i nizom drugih sredstava, što bavljenje tim pojavama širi u domenu sintakse, semantike i pragmatike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1300869-0634 - Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (Sesar, Dubravka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Virna Karlić
(autor)