Naslov
Diplomski rad iz heraldike: Antonio Perković, Heraldička baština prostora današnje Sisačko-moslavačke županije
(Heraldic Graduate Thesis: Antonio Perković, Heraldic Heritage of the Area of the Current Sisak-Moslavina County)

Autori
Galović, Tomislav

Izvornik
Grb i zastava (1846-3827) VII (2013), 13; 13-14

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Diplomski rad iz heraldike: Antonio Perković; Heraldička baština prostora današnje Sisačko-moslavačke županije
(Heraldic Graduate Thesis: Antonio Perković; Heraldic Heritage of the Area of the Current Sisak-Moslavina County)

Sažetak
Antonio Perković, student diplomskog studija povijesti, s odličnim je uspjehom obranio 22. veljače 2013. na Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (modul: Srednji vijek) diplomski rad pod naslovom Heraldička baština prostora današnje Sisačko-moslavačke županije te stekao zvanje i titulu magistar edukacije povijesti. Rad je obranjen pred tročlanim povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol (predsjednik Povjerenstva), dr. sc. Tomislav Galović (mentor) i dr. sc. Ivan Botica (Staroslavenski institut, Zagreb). Diplomski rad obuhvaća 168 stranica teksta i 298 bilježaka, te pripadajući i u ovakvim radovima nezaobilazni ilustrativni dio. Sastoji od 12 poglavlja, od koji su temeljna ona središnja, od 3. do 7. poglavlja. Pojedina poglavlja razrađena su u manje cjeline. Iako se u metodološkom pogledu ovoj temi može pristupiti i na drugi način pristupnik se odlučio za onaj koji je posebno opravdan u heraldičkim istraživanjima te mu je kao svojevrsni uzor, ali ne i jedini, poslužila knjiga-katalog Goroslava Oštrića Monumenta heraldica. Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije (2002.). Obrađujući heraldičku baštinu koja potječe ili je sačuvana na prostoru današnje Sisačko-moslavačke županije, pristupnik je u uvodu izložio temu svoga diplomskoga rada – obrazloživši metodologiju, te vremenski (razvijeni i kasni srednji vijek te rani novi vijek) i prostorni okvir svoga istraživanja dajući ujedno i pregled relevantne historiografske literature. Osnovni kriteriji kojima se autor vodio, na temelju izvorne građe i literature, jesu: 1) u rad su uvršteni pojedinci, odnosno plemićka obitelj, koji grb (i plemstvo) stječu grbovnicom, a žive unutar prije određenog prostorno-vremenskog okvira, 2) u rad su uvršteni plemićke obitelji čije je heraldičko obilježje pronađeno na prostoru današnje županije u obliku diplomatičkog, sfragističkog, epigrafičkog ili numizmatičkog vrela, a da su pritom živjeli unutar prije određenog prostorno-vremenskog okvira, 3) u rad su uvrštene plemićke obitelji koja unutar prije određenog prostorno-vremenskog okvira obitavaju na nasljednom ili stečenom posjedu na području današnje županije, a o kojoj postoje heraldički podaci, i najzad 4) u rad su uvršteni oblici crkvene heraldike crkvenih organizacija koji unutar prije određenog prostorno-vremenskog okvira drže posjede na području današnje županije, a o kojem postoje heraldički podaci. U 2. poglavlju prikazan je prostor današnje Sisačko-moslavačke županije kroz povijest te zasebno crkveni posjedi na tome području. Središnji dio rada čine pet nosećih poglavlja: Grbovnice plemstva s prostora današnje Sisačko-moslavačke županije u kojem pristupnik piše o grbovnicama koje se čuvaju u Gradskom muzeju Sisak, Državnom arhivu u Sisku, Arhivu HAZU i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Slijedi potom poglavlje o grbovima koji se nalaze ili su se nalazili u fizičkom obliku na prostoru današnje Sisačko-moslavačke županije. Tu se podrobnije govori o sačuvanim grbovima obitelji Erdődy, obitelji Zrinski i obitelji Roh de Deche. Zasebno se obrađuju plemićke obitelji s posjedima na promatranom prostoru i njihovi grbovi, njih ukupno preko trideset (Alapić, Babonić – Blagajski, Bakač – Erdődy, Banić de Lendwa, Batthyány, Berislavić Grabarski, Branković, Cudar, Čupor, Drágfi, Egervarski, Farkašić, Krčkih knezova Frankopana, Gising, Gregorijanec, Henningh od Susedgrada, Hermannfy od Grebena, Hrvatinić – Latkfy, Hržić, Imprić, Jelačić od Biševića, Kaniški, Kaštelanović, Keglević, Morovićki – Maróti, Pekri de Petrovina, Peranski, Roh de Deche, Svetački, Šišinački od Šišinc, Ugrinović od Roga, Zalathnoky, Zrinski, ostali plemići). U sljedećem poglavlju obrađena je crkvena heraldika, tj. grbovi zagrebačkih biskupa s prostora današnje Sisačko-moslavačke županije. Zasebno se prikazuju crkveni redovi na ovomu području, pavlini – red sv. Pavla prvog pustinjaka i cisterciti. Nakon svega iznesenog slijedi razmatranje o heraldičkoj baštini prostora današnje Sisačko-moslavačke županije. Na kraju rada – uz zaključak – nalaze se prilozi, popis slika, popis priloga, te iscrpna bibliografija koja je razdijeljena na arhivske izvore, objavljene izvore i literaturu. Prema riječima pristupnika: Heraldička baština prostora današnje Sisačko-moslavačke županije, ali i općenito heraldička baština hrvatskih povijesnih zemalja, usprkos početnim teškoćama i nedoumicama, pristupačno je i zahvalno područje istraživanja, koje nije isključivo samoj heraldici već se pogotovo dotiče i ostalih pomoćnih povijesnih znanosti bez kojih bi proučavanje iste bilo nezamislivo, ali usput otvara i druge mogućnosti unutar ostalih povijesnih znanosti. Posebna je vrijednost ovoga rada što je pristupnik izvršio arhivska istraživanja te u prilogu rada donio u prijepisu 9 do sada neobjavljenih grbovnica.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA